Nastavlja se skrivanje materijala sa sjednica Vlade

Analiza materijala sa sjednica 44. Vlade od početka njenog mandata (31. oktobra 2023. godine) do 1. januara 2025. godine, pokazuje da je od 2 973 razmotrene tačke dnevnog reda, njih 118 ili 4% označeno stepenom tajnosti na način da je skriven čak i naslov, odnosno, vrsta materijala o kojoj se raspravljalo i odlučivalo.

Prema našim informacijama, materijali o kojima se raspravlja u tajnosti se odnose na kadrovska pitanja, upravljanje budžetom, informacije o ugovorima, aktuelnim pitanjima i drugo. Stoga nije jasno na koji način bi objavljivanje naziva ovih tačaka dnevnog reda moglo da ima “teže štetne posljedice za bezbjednost i interese države odnosno štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa”, što su uslovi za dodjeljivanje statusa “interno” i “tajno”.

Podsjećamo da su Vlade i prije i poslije 2020. godine odbijale našu inicijativu da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Crne Gore na način da se učini obaveznim cjelovito objavljivanje dnevnog reda, zapisnika sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela (komisija). Prethodna Vlada je pred kraj mandata uspostavila neformalnu praksu objavljivanja naziva tačaka označenim stepenom tajnosti, ali bez izmjene sistemskih akata, pa je ista odmah napuštena od strane trenutne Vlade.

Određeni dokumenti su označeni oznakom “interno”, a drugi oznakom “tajno”, što znači da njihova tajnost prestaje za 2, odnosno 15 godina. Nije javan podatak da li je ispoštovana zakonska obaveza formiranja komisije koja bi trebalo da periodično preispituje stepen tajnosti podataka, da ga promijeni, produži ili ga ukine. Ovo je važno kako za materijale koje je ova Vlada proglasila tajnim, tako i za tajne materijale prethodnih vlada.

Nikolina Radonjić

Crnoj Gori fali 149 inspektora i inspektorki

U okviru 44 inspekcije, trenutna popunjenost predviđenog broja inspektora/ki je na nivou od 70%. Samo njih sedam ima u potpunosti popunjene kapacitete, dok uopšte nema inspektora/ki za državnu imovinu, za energetsku efikasnost, za kulturnu baštinu kao ni geoloških inspektora/ki.

Prema podacima za 44 inspekcije koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Crnoj Gori fali 149 inspektora, budući da je sistematizacijom predviđen 501 inspektor/ka (uključujući i glavne inspektore i inspektore koordinatore), dok je zaposleno svega njih 352 (70.26%). U ovaj podatak se ne ubrajaju poreski, carinski i pravosudni inspektori, koji sprovode nadzore u skladu sa svojim matičnim zakonima.

Analiza kadrovskih kapaciteta inspekcija pokazuje da i pored prekobrojne javne administracije, nedostaju kadrovi na pozicijama u čijoj je nadležnosti otkrivanje nepravilnosti kako privatnog, tako i javnog sektora. Analiza pravilnika o sistematizaciji i organizaciji ministarstava, uprava i zavoda, pokazala je da imamo 44 inspekcije koje crpe nadležnost iz Zakona o inspekcijskom nadzoru.[1] Podaci o broju zaposlenih inspektora su prikupljeni putem javno dostupnih izvora, kao i putem slobodnog pristupa informacijama.

Od 44 inspekcije, samo sedam inspekcija ima u potpunosti popunjene kapacitete u odnosu na sistematizaciju, i to metrološka inspekcija i inspekcija za vode, termoenergetska i inspekcija za ugljovodonike, inspekcije rada, sporta i za arhivsku djelatnost.  Svega tri inspekcije imaju popunjenost kapaciteta preko 90%, i to sanitarna inspekcija i inspekcija zaštite i zdravlja na radu (90.91%), kao i inspekcija šumarstva, lovstva i bilja (92.31%).

Četiri inspekcije su bez inspektora/ki, budući da nemamo inspektore za državnu imovinu, inspektora za energetsku efikasnost, geološkog inspektora i inspektora za kulturnu baštinu. Sistematizacijom su predviđena četiri inspektora/ke za državnu imovinu, dva geološka inspektora, i po jedan inspektor/ka za kulturnu baštinu i energetsku efikasnost.

Nedostatak kadrovskih kapaciteta posebno je izražen kod osam inspekcija u kojima je zaposleno manje od polovine inspektora u odnosu na sistematizaciju.

Popunjenost od svega 25% zabilježena je u inspekciji za geodeziju, inspekciji za poštansku djelatnost, kao i inspekciji za informaciono društvo, u kojima radi po jedan od četiri predviđena inspektora.

Kod još pet inspekcija imamo manje od 50% zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih inspektora/ki, i to u inspekciji za nadzor zeljezničke infrastrukture, saobraćaja i žičara (33.33%),  budžetskoj inspekciji (37.50%), 40% popunjenosti u inspekciji za zaštitu kulturnih dobara i   inspekciji za nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama (PSC), kao i poljoprivrednoj inspekciji (44.44%).

Kadrovski deficit je prisutan i kod ekološke inspekcije (popunjenost 57.14%), kao i upravne inspekcije (60%). Crnoj Gori manjka i urbanističko-građevinskih inspektora, budući da je u Direkciji za građevinski nadzor popunjenost svega 54.39%, dok je u Direkciji za urbanistički nadzor popunjenost na 60%. Važno je napomenuti da je stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata i Zakona o uređenju prostora 7.marta ove godine, razdvojena nadležnost između urbanističkih i građevinskih inspektora, ali da će tokom tranzicionog perioda od tri mjeseca nadzore obavljati urbanističko-građevinski inspektori.

U većini ostalih inspekcija kadrovska popunjenost se kreće između 62.50% i 87.50%.

Govoreći o reformi i optimizaciji javne uprave, potrebno je prepoznati i ove podatke a posebno s aspekta upravljanja ljudskim resursima. Takođe, neophodno je da se uporedo sa kadrovskim jačanjem inspekcijskih organa, jačaju i mehanizmi provjera integriteta aktuelnih i budućih inspektora.

[1] Dodatno, u okviru Ministarstva finansija djeluje i inspekcija za nadzor nad revizijom, u okviru koje nadzor vrše ovlašćena službena lica Ministarstva finansija, a ne inspektori.

Kadrovski kapaciteti inspekcija:  

Inspekcija Sistematizovano Zaposleno %
Metrološka inspekcija 5 5 100%
Inspekcija za vode 9 9 100%
Inspekcija rada 26 26 100%
Inspekcija za sport 6 6 100%
Inspekcija za arhivsku djelatnost 3 3 100%
Termoenergetska inspekcija 1 1 100%
Inspekcija za ugljovodonike 1 1 100%
Inspekcija šumarstva, lovstva i bilja 13 12 92.31%
Sanitarna inspekcija 33 30 90.91%
Inspekcija zaštite i zdravlja na radu 11 10 90.91%
Inspekcija za javne nabavke 8 7 87.50%
Fitosanitarna inspekcija 23 19 82.61%
Inspekcija za nadzor državnih puteva 5 4 80%
Prosvjetna inspekcija 14 11 78.47%
Veterinarska inspekcija 22 17 77.27%
Zdravstvena inspekcija 8* 6 75%
Inspekcija Ministarstva odbrane 8 6 75%
Inspekcija za morsko ribarstvo 4 3 75%
Inspekcija socijalne i dječije zaštite 7 5 71.43%
Inspekcija drumskog saobraćaja 7 5 71.43%
Tržišna inspekcija 58 41 70.69%
Turistička inspekcija 36 25 69.44%
Inspekcija za hranu 21 14 66.67%
Inspekcija za zaštitu i spašavanje 9 6 66.67%
Elektroenergetska inspekcija 3* 2 66.67%
Rudarska inspekcija 3* 2 66.67%
Inspekcija za stanovanje 8 5 62.5%
Inspekcija za igre na sreću 8 5 62.50%
Direkcija za urbanistički nadzor 10 6 60%
Upravna inspekcija 10 6 60%
Ekološka inspekcija 14 8 57.14%
Direkcija za građevinski nadzor 57 31 54.39%
Poljoprivredna inspekcija 9 4 44.44%
Inspekciji za nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama (PSC) 5 2 40%
Inspekcija za zaštitu kulturnih dobara 5* 2 40%
Budžetska inspekcija 8 3 37.50%
Inspekcija za nadzor zeljezničke infrastrukture, saobraćaja i žičara 3 1 33.33%
Inspekcija za geodeziju 4 1 25%
Inspekcija za poštansku djelatnost 4 1 25%
Inspekcija za informaciono društvo 4 1 25%
Inspekcija za državnu imovinu 4 0 0
Geološka inspekcija 2 0 0
Inspekcija za kulturnu baštinu 1 0 0
Inspekcija za energetsku efikasnost 1 0 0

*uključujući i glavnog inspektora

Dragana Jaćimović
Institut alternativa