Sastanak sa medijskim prijateljima

U utorak, 4. juna, održali smo sastanak sa novinarima i novinarkama koji koji čine našu neformalnu mrežu medijskih prijatelja. Mrežu smo formirali još 2018. godine, koji smo u međuvremenu proširili, a kako bi zajednički radili na jačanju kapaciteta za istraživanje i bavljenje javnim finansijama, uključujući i javne nabavke.

Poseban cilj ovog projekta bio je da unaprijedimo kvalitet medijskog izvještavanja o javnim nabavkama, zbog čega smo medijske prijatelje angažovali za osmišljavanje i izradu video priča, istraživačke tekstove o javnim nabavkama u raznim oblastima, kao i pripremu posebne emisije o javnim nabavkama. Sastanak je bio prilika i da razgovaramo o dosadašnjoj saradnji i nastavku iste.

Ključni povod za sastanak je predstavljanje novog dijela portala mojnovac.me koji se odnosi na javne nabavke. Ovaj portal predstavlja alat koji novinarima može biti o velike koristi pri istraživanju i bavljenju javnim nabavkama, budući da predstavlja lako pretraživu bazu podataka javnih nabavki za prethodne tri godine. Ova baza podataka omogućuje da vidimo ko i koliko novca dobija kroz javne nabavke, sa kim država najčešće zaključuje ugovore i koje su sve firme u posljednje tri godine dobile novac za robe, usluge i radove. Novinari su istakli da će im ovaj portal biti od velikog značaja za dalji rad u istraživanju javnih nabavki.

Sastanak je organizovan u okviru projekta „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju“ koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

 

Održan treći sastanak Mreže čuvara javnih nabavki

Institut alternativa organizovao je u ponedjeljak, 3. juna, treći po redu sastanak Mreže čuvara javnih nabavki, na kojem je učesnicima/-ama prezentovan novi dio portala Moj novac koji se odnosi na javne nabavke.

Sastanak je organizovan u okviru projekta „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške.

Sastanku je prisustvovalo 20 predstavnika/-ca institucija: Ministarstva finansija, Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Državne revizorske institucije, Uprave za inspekcijske poslove, Agencije za sprječavanje korupcije, Višeg državnog tužilaštva, Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Dragana Jaćimović , istraživačica javnih politika u Institutu alternativa predstavila je novi dio portala Moj novac, koji predstavlja lako pretraživu bazu podataka javnih nabavki za prethodne tri godine. Ova baza podataka omogućuje da vidimo ko i koliko novca dobija kroz javne nabavke, sa kim država najčešće zaključuje ugovore i koje su sve firme u posljednje tri godine dobile novac za robe, usluge i radove.

Učesnicima sastanka smo pokazali sve funkcionalnosti portala koji, između ostalog, omogućuje pretragu naručilaca i ponuđača po nazivu ili PIB-u, nudi pregled svih ugovora, kao i statističke podatke o sklopljenim ugovorima u odnosu na predmet nabavke, vrstu postupka. Takođe, portal smo uvezali sa portalom CEJN, tako da je za svaki ugovor jednim klikom moguće pregledati kako je od raspisivanja tendera do zaključenja ugovora tekao postupak nabavke putem CEJN-a.

Nakon predstavljanja, članovi i članice Mreže čuvara imali su više pitanja koja su se odnosila na funkcionalnost i način pretrage informacija na portalu mojnovac.me. Učesnici su istakli doprinos ovakvog portala radu institucija, budući da ima funkcionalnosti koje ne nudi portal javnih nabavki preko kojeg se sprovode postupci.

Projekat „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“ ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama. Projekat specifično teži da ohrabri, pospješi i obogati javni dijalog o korupciji u javnim nabavkama i da podstakne institucionalni odgovor na korupciju, da osnaži građanski nadzor i unaprijedi kvalitet medijskog izvještavanja o javnim nabavkama i da doprinese kvalitetu procesa kreiranja javnih politika i zakonodavstva u oblasti javnih nabavki.

Sastanak sa Odborom za ekonomiju, finansije i budžet

U petak, 31. maja, sastali smo se sa predstavnicima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kao i predstavnicima Parlamentarne budžetske kancelarije.

Tokom sastanka smo predstavili novi dio portala mojnovac.me, koji se odnosi na javne nabavke, kao i rezultate istraživanja o otvorenosti budžeta.

Razgovarali smo i o našim inicijativama i nalazima iz monitoringa o radu ovog Odbora, a uputili smo i preporuke za unapređenje rada ovog Odbora.

 

IA sugestije na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima

Dok čekamo izvještaj sa javne rasprave, ukazujemo na važne sugestije koje smo Ministarstvu javne uprave uputili na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

U vidu najava kompleksnijih izmjena, u svojim sugestijama smo se ograničili samo na aktuelni opseg izmjena, iako smo mišljenja da je neophodna korjenita reforma u ovoj oblasti, koja treba da odgovori na brojne prioritete: od neprimjereno uskog opsega propisa o državnim službenicima i namještenicima, do opsega kadrovskog planiranja i transparentnosti rasporeda i popune radnih mjesta.

Sa žaljenjem konstatujemo da naš aktivan doprinos u okviru radne grupe nije valorizovan, s obzirom na to da za već prethodno dostavljene komentare nismo dobili nijednu povratnu informaciju, uprkos načelnoj ocjeni da je riječ o “konstruktivnim komentarima”. Nadalje, izostalo je obrazloženje minimalnog trajanja javne rasprave, bez održavanja okruglog stola, a za koje smo mi ostali uskraćeni i u okviru radne grupe.

Uputili smo ukupno deset sugestija sa iscrpnim obrazloženjima, koje temeljimo na decenijskom istraživanju i monitoringu.

U odnosu na norme kojima se reguliše iskustvo za rukovodeće pozicije neophodno je dodati normu koja će precizirati da se takvo iskustvo dokazuje uvidom u prethodni relevantni ugovor o radu. Takođe, u cilju jačanja inspekcijskog nadzora koji je umnogome zanemarena oblast, sugerišemo neophodnost jačanja analitičkih kapaciteta inspekcijskih organa, koji su trenutno izuzetno slabi. Ovakva norma bi omogućila da osobe koje su vršile najsloženije poslove inspekcijskog nadzora daju doprinos u istoj oblasti u kojoj posjeduju relevantno iskustvo.

U odnosu na odredbu kojom se reguliše status zaposlenih u Administrativnom centru, čije se osnivanje previđa kroz zakonske izmjene, smatramo da zaposlene u ovoj instituciji ne treba izuzimati iz primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tim prije što ima značajnu ulogu da pruža jednu vrstu primjera u ovoj oblasti.

Uzak opseg propisa o državnim službenicima i namještenicima je jedan od osnovnih problema zapošljavanja u javnoj upravi, koji se dodatno usložnjava ovakvom odredbom. Podsjećamo da čak i agencije, da je ostvarena puna primjena, mimo njih nekoliko, treba da primjenjuju Zakon o državnim službenicima i namještenicima, dok se ovaj Zakon već primjenjuje na zaposlene u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Državne revizorske institucije. Obrazloženje da će državne komisije biti u sukobu interesa dok budu preispitivale žalbe ili postupke protiv zaposlenih u ovoj instituciji jednostavno ne stoji, jer bi se ovakvo široko tumačenje sukoba interesa moglo preliti i na odnose prema drugim institucijama.

Sugerisali smo i da Zakon u načelu treba da propiše kriterijume za procjenu nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije, koji bi se detaljnije razradili podzakonskim aktom, a u odnosu na razrješenja članova državnih komisija koja su uslijedila zbog tih razloga. U članovima koji se odnose na imenovanje članova državnih komisija, kao jedan od uslova za imenovanje potrebno je propisati i to da kandidat/-kinja ne mogu biti članovi političke partije.

Sve naše sugestije i obrazloženja možete pogledati u priloženoj datoteci.

Crna Gora 64. na svijetu po budžetskoj transparentnosti

Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey), koje se sprovodi još od 2006. godine, po prvi put je ove godine uključilo i Crnu Goru i rangiralo je među 125 država po stepenu otvorenosti budžeta.

Na indeksu transparentnosti, Crna Gora je ostvarila 48 od mogućih 100 bodova, što znači da postoje značajni nedostaci u pristupu budžetskim podacima. Sa ovim rezultatom, Crna Gora zauzima 64. poziciju od ukupno 125 zemalja. U regionu, jedino su Sjeverna Makedonija (35 bodova) i Bosna i Hercegovina (27 bodova) ostvarile gori rezultat od nas – sve ostale zemlje regiona su u ovom pogledu ispred Crne Gore.

Ovaj dio Indeksa mjeri javnu dostupnost informacija o tome kako izvršna vlast prikuplja i troši javne resurse. Istraživanje procjenjuje dostupnost, pravovremenost i sveobuhvatnost osam ključnih budžetskih dokumenata, koristeći 109 indikatora kojima se mjeri transparentnost budžeta i pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena na skali od 0 do 100. Rezultat za transparentnost od 61 bodova i naviše označava da država objavljuje dovoljno materijala da javnost informiše i pripremi za javnu raspravu o budžetu.

U ostalim dimenzijama istraživanja, Crna Gora je ostvarila mješovite rezultate.

Participativnost odnosno učešće javnosti u budžetiranju je posebno loše ocijenjeno, sa 13 od 100 bodova, dok je nadzor nad budžetom ocijenjen kao adekvatan (74 od 100 bodova), iako je uloga Skupština u ovom pogledu ocijenjena znatno lošije od one koju obavlja Državna revizorska institucija.

Izrada budžeta za građane, polugodišnji izvještaj o izvrešnju budežta koji bi se dostavljao Skupštini, objavljvianje nefinansijskih podataka o učinku budžeta, o ostvarenju ciljeva i indikatora programskog budžeta, mehanizmi za uključivanje građana u izradu budžeta – samo su neke od preporuka koje treba ispuniti kako bi Crna Gora popravila svoj rezultat.

Institut alternativa je lokalni partner koji je sproveo ovo istraživanje za Crnu Goru, pod okriljem Međunarodnog partnerstva za budžet iz Vašingtona.

Posjetite www.internationalbudget.org/open-budget-survey da biste se detaljnije informisali, uključujući potpunu metodologiju istraživanja, Globalni izvještaj za 2023. godinu, nalaze i podatke za Crnu Goru i sve ispitane zemlje.