Objavljeno

Održana Škola javnih politika – parlamentarno izdanje

Institut alternativa je, od 10. do 12. septembra u hotelu Avala, Budva, održao još jednu Školu javnih politika, ovog puta za predstavnike i prestavnice stručne službe Skupštine Crne Gore.

Cilj naše Škole, koju u različitim verzijama organizujemo od 2012. godine, je da doprinese kvalitetnom razvoju javnih politika u Crnoj Gori kroz osnaživanje kapaciteta zainteresovanih aktera za razvoj javnih politika i podizanje stepena razumijevanja razvoja javnih politika među ključnim akterima.

U ovom izdanju, odabrali smo predstavnike Službe Skupštine Crne Gore kao polaznike Škole. Kako uloga Skupštine i poslanika postaje sve dominantnija u pogledu predlaganja novih zakonavnih inicijativa, smatramo da je neophodno da poslanici imaju podršku od strane stručnih službi unutar Skupštine kako bi se svijet politike što više povezao sa svijetom arguemenata, činjenica, na dokazima zasnovanog pristupa pripremi javnih poliika.

Učesnici Škole su prošli različite faze kreiranja politika – kako strukturisati pisanje, na koji način postaviti argumentaciju, kako odrediti ciljne grupe i najbolje rješenje za određenu javnu politiku.

Tokom Škole, učesnici su imali priliku da na praktičnim primjerima upoznaju detalje ciklusa javnih politika i naboljih načina za vršenje uticaja i pripremu dokumenata različitih formata, ali i da sami prođu kroz proces osmišljavanja prijedloga javnih politika kroz grupni rad.

Škola javnih politika - Parlamentarno izdanje

Škola javnih politika je održana u okviru projekta “Odgovornost umjesto izgovora: Skupština građanima”, koji sprovodimo uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy).

Objavljeno

Animacija: Šta radi budžetska inspekcija?

Zaposlimo budžetsku inspekciju!

Pripremili smo video animaciju koja pojašnja šta radi budžetska inspekcija i na koji način možete prijaviti sumnje i zloupotrebe javnih sredstava.

Ova animacija je nastala u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

Objavljeno

Korupcija u javnim nabavkama – krivična (ne)odgovornost

Korupcija u javnim nabavkama predstavlja oblast od najvećeg rizika za štetu po državni budžet i može se pojaviti u svim fazama postupka.

U analizi „Javne nabavke u Crnoj Gori – transparentnost i odgovornost” 2010. godine napisali smo da je „Uprava policije samostalno podnijela svega tri krivične prijave u periodu od tri godine, zbog osnovane sumnje da su počinjena krivična djela zloupotrebe službenog položaja u postupku javnih nabavki. Prema dostupnim saznanjima, do sada nije donijeta nijedna pravosnažna sudska presuda za krivična djela u oblasti javnih nabavki”. U analizi smo i preporučili da „Uprava policije i državno tužilaštvo sa posebnom pažnjom treba da pristupe otkrivanju i procesuiranju kri- vičnih djela u oblasti javnih nabavki.”

Četrnaest godina kasnije, istraživali smo da li se nešto promijenilo, kroz razgovore sa državnim tužiocima, policijskim službenicima, kontrolnim institucijama, prikupljanjem informacija o predmetima, optužnicama i presudama.

Analizirali smo period od januara 2016. godine do jula 2023. godine, kada su u Crnoj Gori sklopljeni ugovori o javnim nabavkama u vrijednosti od preko 3,5 milijardi eura. Radi se o vrijednosti koja je približna jednom godišnjem budžetu Crne Gore, koji za 2024. godinu iznosi 3,48 milijardi.

U našoj novoj publikaciji dajemo odgovore na to šta su razlozi izostanka krivične odgovornosti, kao i preporuke za dalje postupanje.

 

Objavljeno

10 pitanja za MUP

U ponovljenoj skupštinskoj raspravi o predlogu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima, predstavnici Vlade Crne Gore odnosno Minisarstva unutrašnjih poslova imaju novu priliku da pruže odgovore i dodatna objašnjenja na sljedeća pitanja:

  1. Zašto MUP tokom pripreme ovog akta nije ispoštovao propise o uključivanju javnosti, odnosno, zašto nije bilo konsultacija javnosti, poziva za predstavnike nevladinih organizacija da se uključe u radnu grupu, niti javne rasprave o nacrtu zakona?
  2. Šta je moglo biti urađeno u protekle tri godine, da ne dođemo u „vanrednu“ situaciju nedostatka kadra u policiji?
  3. Zašto i pored naših brojnih upozorenja, kadrovski plan nije usvajan već četiri godine?
  4. Da li je broj sistematizovanih mjesta realno planiran, imajući u vidu da je sada veći za preko 500 mjesta u odnosu na sistematizacije iz perioda prije 2020. godine?
  5. Koliko je stvarno potrebno, i očekivano da se raspiše slobodnih radnih mjesta do 31.12. 2025.godine kada ističe primjena predloženih rješenja? Da li su aktuelni rukovodioci organizacionih jedinica već napravili procjenu o potrebi zapošljavanja?
  6. Koliko novozaposlenih lica može biti obučeno na godišnjem nivou, imajući u vidu raspoložive resurse neophodne za sprovođenje obuke?
  7. Kakva je planirana struktura članova komisije za provjeru znanja, vještina i kompetencija?
  8. Koliko će trajati procedura zapošljavanja predviđena izmjenama zakona, imajući u vidu da se kao jedan od razloga izmjena zakona navodi da je redovan postupak zapošljavanja previše spor?
  9. Koje dodatne mehanizme integriteta može MUP ponuditi javnosti da bi odbacio sumnje u nova partijska zapošljavanja zloupotrebom predloženih procedura?
  10. Koja ovlašćenja će moći da primjenjuju ( samim tim i koje poslove da vrše) novozaposleni u Upravi policije u prvoj godini rada, a koji nisu prošli policijsku obuku, do okončanja policijske obuke?

Odgovori na ova pitanja su važni, posebno iz razloga jer se radi o sistemskim izmjenama u koje nije bila uključena javnost, a u datom obrazloženju na njih nije odgovoreno.

Objavljeno

Važni zakoni bez javne rasprave

Sjutra će Skupština će razmatrati 8 zakona o kojima nije sprovedena javna rasprava i to je nastavak izrazito netransparentnog načina pripreme propisa koji je karakteristika kako ove Vlade tako i skupštinske većine.

Od zakona na dnevnom redu sjutra, za pet koje je predložila Vlada nije održana javna rasprava “iz razloga hitnosti”. Radi se o važnim zakonskim tekstovima koji obuhvataju oblast koncesija, energetike, obnovljive izvore energije, državnu imovinu i unutrašnje poslove. Većina ovih zakona nije bila ni planirana u programu rada Vlade za ovu godinu (zakoni o unutrašnjim poslovima, o koncesijama, o državnoj imovini). Takođe, na sve ove zakone, poslanici vladajuće većine su podnijeli amandmane koji u nekim slučajevima značajno mijenjaju osnovni prijedlog zakona. Od tri poslanička prijedloga zakona na dnevnom redu sjutra, svi su podnijeti od strane poslanika vladajuće većine i samo jedan ima mišljenje Vlade.

Dvije sjednice vanrednog zasijedanja Skupštine koje će se održati sjutra su loš primjer koji sve više postaje praksa u zakonodavnom procesu. Vladini prijedlozi koji se donose po hitnoj proceduri i bez javne rasprave — od 78 Vladinih prijedloga zakona koji su do sada upućeni Skupštini, tek je za trećinu sprovedena javna rasprava.

U najmanju ruku je neobično da poslanici parlamentarne većine prednjače u broju zakonskih prijedloga, kao i da amandmanima značajno mijenjaju prijedlog zakona koji je utvrdila Vlada. Ovo ukazuje da je djelu koordinisana akcija poslanika i Vlade da se važni zakoni donesu ili izmijene brzo i uz zaobilaženje faza procesa kao što su javna rasprava, sveobuhvatna procjena uticaja propisa, usklađivanje sa Evropskom komisijom itd.

Od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 prijedlog zakona, od čega je čak 40% podnijeto od strane poslanika, i to prvenstveno od strane poslanika vladajuće većine (čak dvije trećine od ukupno podnijetih). Samo 15% poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Od poslaničkih zakona, Vlada rijetko daje mišljenja na propise iako je na to obavezuje Poslovnik i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, i to gotovo isključivo na zakonske prijedloge poslaničke većine.

Javnost se aktivno isključuje iz procesa pripreme propisa, kako uz ignorisanje ove obaveze od strane Vlade, tako i uz podnošenje prijedloga zakona od strane poslanika.

Primjedbe koje su javno saopštene na Prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, a koje zahtijevaju konkretne odgovore i objašnjenja, predstavljaju dokaz da je javna i stručna rasprava neophodna.

 

Marko Sošić
Institut alternativa