Državna uprava teško do papira, tonera i vozila

Nedostatak papira i tonera za štampače samo su dio problema koji su, zbog poništenih centralizovanih javnih nabavki, u prošloj godini tištili brojne državne organe. Žalbeni postupci prolongirali pojedine centralizovane nabavke i do osam mjeseci.

Centralizovane javne nabavke sprovodi Uprava za državnu imovinu za kompletnu javnu upravu, a kroz njih institucije nabavljaju kancelarijski namještaj, goriva, vozila i osiguranja.

U 2023. godini ukupno je poništeno devet postupaka centralizovanih javnih nabavki, zbog čega su i neke od uprava, sem papira i tonera mjesecima čekale na nabavku novih i polovnih službenih vozila, računa i reversa. Najveći dio ovih tendera je zatim ponovljen, a kasnije i uspješno okončan, nakon čega su potpisani i ugovori sa ponuđačima, dok su za neke postupke u toku postupci pred Upravnim sudom. Šest od devet tendera se odnosilo na nabavku kancelarijskog namještaja i materijala, dok su tri bila vezana za nabavku novih i polovnih vozila.

Tenderi su poništavani iz više razloga, a među njima i radi žalbi zbog nepravilno sačinjenih izjava, neispravnih i nepodnijetih ponuda, isključenja učesnika tendera, odustajanja. Ipak, izdvaja se to što je Uprava za državnu imovinu, za tendere koji se odnose na nabavku kancelarijskog materijala putem okvirnog sporazuma, u sva četiri postupka zahtijevala da ponuđači dokazuju ispunjenost uslova, a što je bio razlog za poništenje tendera.

Kancelarije bez potrepština, dobavljači „ratuju“ žalbama

Prema podacima iz sistema Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN), četiri od devet tendera su poništena radi uloženih žalbi, a sve prigovore je podnijela kompanija „Kastex“. Ova četiri tendera su raspisana početkom aprila 2023. godine, i to za nabavku papira, tonera za štampače, račune, omote, naloge za državne resore. Vrijednost tendera je iznosila od 32,87 hiljade do 310,22 hiljada eura. Na svakoj od ovih nabavki, prvobitno je kao najpovoljniji ponuđač izabrana kompanija „Stratus“, nakon čega je firma „Kastex“ podnosila žalbe. Ove žalbe je Uprava za državnu imovinu smatrala neosnovanim, ali ih je nadležna Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki usvajala pa su tenderi poništeni. Tako su državni organi nabavku papira čekali punih osam mjeseci, na tonere pet, a na dobijanje naloga, omota i reversa po četiri mjeseca.

Kompanija „Kastex“ je u svakoj od žalbi navela i da je od njih zahtijevano da ponovo dokazuju ispunjenost uslova za nadmetanje, iako sa Upravom imaju potpisan okvirni sporazum. Okvirne sporazume za ove nabavke potpisuje jedan ili više naručilaca sa jednim ili više ponuđača, kojim se utvrđuju uslovi za zaključivanje ugovora o nabavci za određeni period, određenu cijenu i količinu, a zaključuju se najduže na rok od četiri godine.

“Ako je okvirni sporazum zaključen sa više ponuđača, ugovori na osnovu tog sporazuma zaključuju se: 1) prema uslovima okvirnog sporazuma, bez ponovnog nadmetanja, ako su tim sporazumom utvrđeni svi potrebni uslovi za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe i uslovi sposobnosti utvrđenih tenderskom dokumentacijom”, navodi se u članu 69, stav 1, Zakona o javnim nabavkama.

Najveća među aprilskim nabavkama jeste za papir i proizvode od papira, vrijedna 310,22 hiljada eura. Nakon jedne izmjene tenderske dokumentacije, firma „Stratus“ je odabrana radi najpovoljnije ponude, dok je „Kastex“ uložio žalbu. Komisija je žalbu usvojila jer je od potpisnika okvirnog sporazuma, zahtijevano da ponovo ispunjavaju uslove za nadmetanje, pa je postupak poništen 25. jula. Novi tender je raspisan u međuvremenu 19. juna, s tim da se „Kastex“ sada žalio na činjenicu da je „Stratus“ ponudio cijenu koja je više od 30 odsto niža u odnosu na njihovu. Ova primjedba je djelimično usvojena, jer kako se navodi, nije provjerena osnovanost obrazloženja nerealne ponude, zbog čega je postupak ponovljen 29. septembra. Opet je kao najpovoljniji odabran „Stratus“, s tim da je žalba „Kastex-a“ ovaj put odbijena kao neosnovana krajem novembra. Ugovor vrijedan 310,22 hiljada eura je potpisan sa „Stratus-om“ 18. decembra, a kompanija „Kastex“ je zbog ocjene zakonitosti odbijene žalbe, pokrenula postupak pred Upravnim sudom. U ovom slučaju, državni organi su na nabavku papira čekali više od osam mjeseci.

Osim ovog, među tenderima raspisanim 4. aprila je i onaj vrijedan 210,12 hiljada, za nabavku tonera i kertridža za štampače. Nakon dvije izmjene tenderske dokumentacije, 28. aprila je kao najpovoljnija odabrana ponuda firme „Stratus“, dok je ponuda kompanije „Kastex“ odbijena kao neispravna. „Kastex“ je na tu odluku i izbor drugog ponuđača uložio žalbu 9. maja, istakavši da je postupak nezakonito sproveden i da je njihova ponuda neosnovano i nezakonito odbijena. Naveli su da između ostalog, otvaranje ponuda nije pravilno sprovedeno kao ni zapisnici o tome, da je izabrana nepostojeća ponuda, da odluka nezakonita i da su povrijeđena pravila postupka, kao i da nisu morali da dokazuju ispunjenost uslova zbog okvirnog sporazuma.

Komisija za zaštitu prava je žalbu usvojila nakon mjesec dana i istakla da je postupak nezakonit, jer je od potpisivača okvirnog sporazuma zahtijevano da ponovo dokazuju ispunjenost uslova za nadmetanje, pa je tender poništen 25. jula. U međuvremenu je nakon usvojene žalbe, od 19. juna pokrenut novi postupak iste vrijednosti, koji je prošao više  izmjena tenderske dokumentacije i pojašnjenja, da bi krajem avgusta kao najpovoljnija bilo odabrana ponuda firme „Kastex“. Ugovor sa ovom kompanijom vrijedan 210,12 hiljada je potpisan 19. septembra, a naknadno su potpisana i tri aneksa. Po ovom tenderu, javna uprava je u toku prošle godine čekala najmanje pet mjeseci na nabavku osnovne opreme za rad štampača.

Gotovo identičan slučaj je zabilježen u trećem tenderu raspisanom u aprilu, koji se odnosio na tonere za štampače, a nabavka je bila vrijedna 194,66 hiljada eura. Nakon dvije izmjene dokumentacije, kao najpovoljniji ponuđač 28. aprila izabran je „Stratus“, na šta je kompanija „Kastex“ podnijela žalbu, a zatim je tender poništen 25. jula. Novi je raspisan 19. juna, pretrpio je nekoliko izmjena i dopuna, nakon čega je krajem avgusta „Stratus“ opet izabran kao najpovoljniji. „Kastex“ je podnio žalbu u kojoj je tvrdio da „Stratus“ nije dostavio tenderom propisane tonere, što je Uprava za državnu imovinu osporila i naznačila da se oni mogu koristiti na štampačima. Komisija je djelimično usvojila žalbu, jer Uprava u pobijanju žalbe nije potpuno utvrdila činjenično stanje ponude, pa je postupak ponovljen. Sredinom oktobra je „Stratus“ opet odabran za najpovoljniju ponudu ali je „Kastex“ nakon deset dana uložio žalbu, koja se odnosila na usklađenost navedenih imena tonera u ponudi. Komisija je djelimično usvojila žalbu istakavši da Uprava opet nije potpuno utvrdila činjenično stanje, pa je postupak ponovljen. Zatim je krajem novembra za najpovoljniju ponudu odabran „Kastex“, ali je sada „Stratus“ podnio žalbu takođe vezanu za tehničku specifikaciju. Ona je djelimično usvojena a postupak ponovljen. Odabir ponuđača je i u ovom slučaju završio pred Upravim sudom, jer je i „Stratus“ u martu 2024. godine pokrenuo postupak pred tom institucijom, zbog čega ova nabavka traje godinu dana.

Posljednji među aprilskim je tender vrijedan 32,87 hiljada eura, za nabavku naloga, reversa, računa, omota… Nakon jedne izmjene dokumentacije, „Stratus“ je odabran kao najpovoljniji, dok je „Kastex“ početkom maja dostavio žalbu. Opet je sporeno što se od potpisnika okvirnog sporazuma zahtijeva ispunjenje uslova za nadmetanje, što je Komisija usvojila, pa je tender zvanično poništen 25. jula. Novi tender u istom iznosu počeo je od 19. juna, s tim da je najpovoljniju ponudu na njemu dao „Kastex“ krajem avgusta. Ugovor vrijedan 32,87 hiljada, sa tom kompanijom je potpisan 19. septembra, uz dva kasnija aneksa.

Naručioci da se obučavaju

Za potrebe ovog istraživanja, iz Uprave za imovinu su kazali da izjavljivanje žalbe, produženje roka za donošenje odluke, poništenje centralizovane javne nabavke, dovodi do poteškoća u funkcionisanju i redovnom obavljanju poslova državnih organa, kojima ove robe i usluge trebaju. Pojasnili su da ove probleme prevazilaze kroz aktivnu komunikaciju, odnosno sastanke sa  javnim naručiocima, unifikaciju tehničkih specifikacija, kao i bolje ispitivanje tržišta. Naglasili su da je potrebno, kako bi se ovi problemi ubuduće zaobišli, da naručioci imaju aktivniju ulogu u obukama za centralizovane javne nabavke, koje organizuje Direktorat za politiku javnih nabavki.

“Slaba komunikacija sa državnim organima prilikom dostavljanja tehničkih specifikacija u roku, dostavljanje tehničkih specifikacija koje sadrže greške u karakteristikama predstavljaju glavni razlog zbog kojih ponuđači izjavljaju žalbe. Planiranje potreba za predmetima centralizovane javne nabavke procijenjene vrijednosti u znatno manjem iznosu od stvarnih potreba za posljedicu ima ponovno pokretanje postupka nabavke za određene državne organe. Neusklađenost tehničkih specifikacija između državnih organa za isti predmet nabavke….”, naveli su kao manjkavosti trenutnog sistema centralizovanih javnih nabavki.

Upitani kakve je probleme izazvalo poništenje nabavki kancelarijskog materijala, iz Uprave su naveli da je većina državnih organa imala poteškoća u radu zbog nedostatka papira i papirnih proizvoda, ali i zbog manjka tonera za štampače. Oni su istakli da su ugovori na kraju potpisani, dok su odluke za dva tendera još uvijek pred Upravnim sudom.

UIP pola godine čekao vozila

Sredinom maja 2023. godine je raspisan i tender za potrebe Uprave za inspekcijske poslove (UIP) vrijedan 86,19 hiljada eura, radi zakupa 40 polovnih vozila. Početkom jula je kao najpovoljnija odabrana firma “Auto Čačak”, ali je kasnije dostavila dopis da odustaje od tendera radi tehničke greške koju su poslali u ponudi. Ovaj postupak je poništen 6. jula i ponovo raspisan nakon pet dana, ali mu je vrijednost umanjena na 61,57 hiljadu eura. “Auto Čačak” je krajem tog mjeseca dostavio ponudu, ali je isključen iz postupka jer potrebna izjava nije potpisana, pa je postupak poništen 27. jula. Vrijednost je opet smanjena, pa je sada nova nabavka bila u iznosu od 24,62 hiljade eura, a počela je sredinom septembra. Najpovoljniju ponudu je opet krajem oktobra dostavio “Auto Čačak”, a ugovor vrijedan 24,62 hiljade za zakup 40 vozila, potpisan je krajem tog mjeseca.

Iz UIP-a su u komentaru za istraživanje, kazali da se procijenjena vrijednost nabavke svakim novim pokretanjem postupka smanjivala, jer je period zakupa bio do kraja 2023. godine. Istakli su da smatraju da je trenutni sistem ovih nabavki neefikasan zbog nemogućnosti zaključivanja ugovora na duži vremenski period, zbog čega su državni organi onemogućeni da svoje aktivnosti sprovode kvalitetno i planiranom dinamikom.

„U prilog tome govori i činjenica da je prvobitna Uredba o objedinjavanju javnih nabavki robe i usluga krajem 2017. godine podrazumijevala sprovođenje 12 postupaka za nabavku roba i usluga, nakon čega se donijela Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu planiranja i sprovođenja centralizovanih javnih nabavki krajem 2022. godine, koja sada podrazumijeva sprovođenje sedam postupaka za nabavku roba i usluga, odnosno sprovođenje postupaka nabavke kompjuterskih uređaja i opreme, komunikacione opreme, usluge mobilne telefonije, usluge fiksne telefonije, kao i usluge elektronske komunikacije – internet, a koje su ponovo vraćene organizacionim jedinicama“, istakli su iz UIP-a.

Osim za vozila ove Uprave, poništen je i tender raspisan početkom novembra, koji je imao za cilj nabavku po jednog automobila za ministarstva kulture i ljudskih prava, Zavod za hidrometeorologiju i Upravu za zaštitu kulturnih dobara. Riječ je o ponovljenom postupku vrijednom 75,47 hiljada eura a tender je poništen jer nije bilo ponuda, dok je jedna odbijena jer je bila nepravilno sačinjena.

Fale i stolice i četvorotočkaši

Na listi poništenih tendera je i onaj za nabavku 60 kancelarijskih stolica za Ministarstvo vanjskih poslova, raspisan polovinom decembra 2023. godine. Ovaj tender vrijedan 10,74 hiljade eura poništen je nakon nekoliko dana, jer nije stigla nijedna ispravna ponuda. Jedan ponuđač nije dostavio izjavu na potebnom obrazcu, dok drugi nije priložio dokaz da mu je ponuda u skladu sa potrebnim standardima.

Sredinom tog mjeseca raspisan je i tender za nabavku jednog četvorotočkaša za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova, a bio je vrijedan 20,65 hiljada eura. Ova nabavka je pretrpjela jednu izmjenu dokumentacije a poništena je 25. decembra, jer niko nije dostavio ponudu. Ova dva tendera do sredine maja 2024. godine, još nisu ponovljena.

Među vrijednijim tenderima u 2023. godini je i onaj iz sredine juna, raspisan radi nabavke stolova, ormara i stolica, vrijedan 164,23 hiljade eura. On je pretrpio izmjenu dokumentacije, ali je poništen 18. jula, jer izjave ponuđača „Grand design“ i „Was design“ nisu bile pravilno sačinjene, tj. nisu dostavljene na potrebnom obrascu. Novi tender je počeo 31. jula, a sredinom septembra je kao najpovoljnija izabrana ponuda firme „Was design“, sa kojom je ugovor vrijedan 158,87 hiljada eura potpisan krajem oktobra.

U prošloj godini su na prvo raspisivanje, uspješno okončana dva tendera. Prvi, vrijedan 24,99 hiljada eura, odnosio se na nabavku stolova i stolica za Upravu za državnu statistiku Monstat i raspisan je 9. oktobra. Kompanija „Was design“ je sredinom tog mjeseca odabrana radi najpovoljnije ponude, a ugovor vrijedan 23,2 hiljade eura, potpisan je 30. oktobra. Tender je završen za dvadesetak dana. Osim ove, uspješno je okončana i nabavka kancelarijskog namještaja, odnosno tri pulta za Ministarstvo pravde, koja je bila vrijedna 24,99 hiljada eura.  Ovaj tender je raspisan 29. novembra, a kasnije je zahtjev i dopunjen. Za najpovoljnijeg ponuđača odabran je „Was design“, s tim da je zatraženo da ta kompanija dostavi original ili kopiju dokaza za učestvovanje. Ova firma je to učinila, a ugovor vrijedan 16,84 hiljade eura je potpisan 29. decembra. Na ovom tenderu su kao neispravne, odbijene dvije ponude pri čemu jedna, jer je ponuđač ponudio 30 odsto nižu cijenu od ostalih i zakasnio da se izjasni u zakonskom roku o tome. Dok je druga odbijena jer su ponuđača činile dvije kompanije, koje nisu dostavile izjavu o ispunjenosti uslova i nepostojanju sukoba interesa.

Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

IA na sastanku sa predsjednikom Crne Gore

Profesionalizacija upravljačke strukture i dobro korporativno upravljanje u javnim preduzećima predstavlja osnov za stvaranje efikasnog i ekonomski prosperitetnog društva, jedna je od ključnih poruka sa sastanka sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. 

Sastanak je održan 19. juna, a IA su predstavljali Stevo Muk, Marko Sošić i Dragana Jaćimović.

Tokom sastanka je poručeno da je na donosiocima odluka dа osiguraju da državna preduzeća budu primjer odgovornosti, transparentnosti i etičnosti, što u prethodnom periodu nije bio slučaj.

Povod za sastanak je bio Poziv na poštovanje obećanja o raskidu sa partitokratijom,  koji je IA uputio svim donosiocima odluka u martu ove godine. Učesnici sastanka su se saglasili da zapošljavanje u javnom sektoru obiluje neprimjerenim uticajima, te da znanje, profesionalne reference i rezultati u radu moraju biti kriterijumi po kojima će najbolji preuzimati odgovornost i biti nosioci društvenog i ekonomskog napretka naše zemlje.

Infografik: Javne nabavke 2023

Vlada Crne Gore je na 34. sjednici usvojila Izvještaj o javnim nabavkama za 2023. godinu. Kao i ranijih godina, izdvojili smo ključne podatke za prikaz opšteg stanja i trendova u oblasti javnih nabavki.

MUP četvrtu godinu bez kadrovskog plana

Još uvijek nemamo precizne podatke o broju zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, kao ni podatke o planiranim zapošljavanjima i projekcije o broju onih koji će otići u penziju.

Vlada je prošlog petka usvojila Djelimični kadrovski plan za organe državne uprave i službe Vlade Crne Gore za 2024. godinu, ali on ne uključuje i kadrovski plan za Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2019. godine poslednji put pripremilo kadrovski plan. Kadrovski plan je osnov za sprovođenje konkursa i oglasa za popunu radnih mjesta.

Ovo je četvrta godina kako MUP ne ispunjava zakonsku obavezu pripreme ovog dokumenta, a čiji se nacrt priprema istovremeno kad i Zakon o budžetu, a usvaja 30 dana nakon usvajanja budžeta.

Još početkom decembra prošle godine smo podsjetili MUP na ovu obavezu, a u januaru ukazali na to da bez kadrovskog plana nema preciznih podataka o kadrovima.

Djelimični kadrovski plan koji je usvojila Vlada za ovu godinu je dostupan na ovom linku.

Vodič za sprovođenje: Smjernice OECD za borbu protiv korupcije i jačanje integriteta u državnim preduzećima

Vodič za sprovođenje OECD smjernica za borbu protiv korupcije i jačanje integriteta u državnim preduzećima ima za cilj da podrži državu u sprovođenju odredbi koje su sadržane u Smjernicama za borbu protiv korupcije i integritet u državnim preduzećima. Vodič je izrađen na osnovu istraživanja i iskustava Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a Institut alternativa ga je preveo na crnogorski jezik.

OECD vodič za sprovođenje Smjernica uključuje konkretne korake koje treba preduzeti kako bi se smanjili rizici od korupcije. To uključuje jačanje internih kontrola, promovisanje integriteta u državnim preduzećima, aktivno uključivanje civilnog društva, medija i šire javnosti u procese nadzora i izvještavanja. Vodič takođe pruža odgovore na pitanja o Smjernicama i kroz primjere drugih zemalja ukazuje na različite načine na koje se Smjernice mogu primijeniti u praksi.

Vodič za sprovođenje pokriva četiri stuba Smjernica za borbu protiv korupcije i integritet u državnim preduzećima i sadrži detaljne preporuke OECD-a, koje uključuju jačanje transparentnosti u radu državnim preduzeća, postavljanje jasnih ciljeva i očekivanja od strane države. Preporuke da država treba da bude aktivni vlasnik, da koristi svoje pravo da postavlja upravu koja će raditi u najboljem interesu preduzeća i javnosti. Promovisanje integriteta kroz uspostavljanje jasnih politika i procedura za uočavanje i upravljanje rizicima od korupcije, uključujući obuku zaposlenih i uspostavljanje mehanizama za prijavu nepravilnosti. Vodič takođe sadrži proporuke za uspostavljanje i održavanje efektivnih mehanizama odgovornosti i kontrole, uključujući unutrašnju i eksternu reviziju.

Kao i Smjernice, Vodič za sprovođenje smjernica za borbu protiv korupcije i jačanje integriteta u državnim preduzećima predstavlja koristan alat za donosioce odluka, upravljački i rukovodeći kadar državnih preduzeća (odbor direktora, izvršne direktore i rukovodioce sektora), kao i za sve zainteresovane strane koje teže unapređenju integriteta i borbi protiv korupcije u javnom sektoru.

Smjernice za borbu protiv korupcije i jačanje integriteta u državnim preduzećima

OECD smjernice za borbu protiv korupcije i jačanje integriteta u državnim preduzećima su međunarodni instrument koji pruža državi, u njenoj ulozi vlasnika preduzeća, sveobuhvatan pristup usmjeren na podršku u borbi protiv korupcije, jačanje transparentnosti, kao i odgovornosti državnih preduzeća. Smjernice su razvijene na osnovu istraživanja i iskustava Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a Institut alternativa ih je preveo na crnogorski jezik.

Smjernice pružaju okvir za prevenciju korupcije i jačanje integriteta kroz niz preporuka koje obuhvataju različite aspekte upravljanja državnim preduzećima. Cilj je unaprijediti praksu korporativnog upravljanja, smanjiti rizik od korupcije i obezbijediti odgovorno vlasništvo od strane države.

Korupcija i nedostatak integriteta u državnim preduzećima predstavljaju značajne rizike, naročito u sektorima od visokog rizika poput infrastrukture i prerađivačke industrije. Državna preduzeća imaju ključnu ulogu u ekonomiji mnogih zemalja, te je transparentan i učinkovit rad ovih preduzeća ključan za očuvanje povjerenja građana u javne institucije. OECD smjernice preporučuju da vlade implementiraju jasne politike za upravljanje rizicima od korupcije u javnim preduzećima. Ovo uključuje uspostavljanje integrisanih sistema za upravljanje rizicima, promociju interne kontrole i etičkih mjera, te osiguranje nezavisnosti organa nadležnih za odlučivanje u državnim preduzećima.

Država treba da preuzme aktivnu ulogu u upravljanju javnim preduzećima, sa jasnim fokusom na integritet i borbu protiv korupcije. Ovo uključuje transparentnost u postupcima imenovanja i nadzora nad radom preduzeća. Javna preduzeća i država moraju uspostaviti mehanizme odgovornosti i kontrole, uključujući mjere za istrage i krivično gonjenje slučajeva korupcije. Takođe, važno je omogućiti doprinos civilnog društva, javnosti, medija i poslovne zajednice u jačanju integriteta državnih preduzeća.