Kozmetičke izmjene, zaboravljen kvalitetan nacrt skupštinske radne grupe, izostanak političke volje za suštinskim promjenama
Nacrt zakona o sprečavanju korupcije koji je pripremilo Ministarstvo pravde i stavilo na javnu raspravu, ne donosi bitna unapređenja, niti će ukoliko bude usvojen, unaprijediti sprečavanje korupcije.
Predlaganje ovakvog teksta nacrta Zakona, pokazuje izostanak političke volje aktuelne Vlade da unapređenjem pravnog okvira doprinese borbi protiv korupcije.
Naročito zabrinjava da aktuelna Vlada ne uvažava prethodne napore Skupštine Crne Gore i civilnog društva da se tekst aktuelnog zakona unaprijedi. Podsjećamo da je radna grupa Odbora za antikorupciju Crne Gore, u kojoj su učestvovali i predstavnici nevladinog sektora, tokom 2023. godine pripremila Nacrt zakona o sprečavanju korupcije. Takođe, ovaj Odbor je u maju prošle godine organizovao i okrugli sto na kojem je razmatran nacrt zakona.
Posljednja radna verzija, u koju je predstavnica Instituta alternativa u toj radnoj grupi imala uvid, predstavlja značajno kvalitetniji tekst, iako se i on mogao dodatno unaprijediti budući da smo u odnosu na pojedine odredbe tog nacrta imali primjedbe i rezerve.
Nejasno je zašto Ministarstvo pravde nije uvažilo mnogobrojna kvalitetna rješenja iz tog nacrta zakona.
Institut alternativa je posebno zabrinut što se u nacrtu zakona koji je na javnoj raspravi nisu našle odredbe koje propisuju obavezu članova komisija koje sprovode postupke javnih nabavki, privatizacija, javno-privatnih partnerstava i dodjele koncesija čija je procijenjena vrijednost veća od 100.000 eura, da dostavljaju izvještaje o prihodima i imovini. Podsjećamo da je riječ o oblastima koje su visoko rizične za pojavu korupcije.
U nacrtu zakona nema ni nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije da utvrđuje postojanje sukoba interesa u vršenju javne funkcije u oblasti prostornog planiranja, urbanizma, koncesija i javnih nabavki u skladu sa posebnim propisima koji uređuju ove oblasti.
Predlažemo da Vlada usvoji kao predlog Zakona, tekst koji je usaglašen u radnoj grupi koju je 2023.godine formirala Skupština Crne Gore.
Obilaznicu oko Rožaja nastaviće da radi drugi izvođač, ali će država Crna Gora pretrpjeti milionsku štetu zbog toga što taj projekat bosanska firma “Euro-asfalt” sa partnerima nije završila u ugovorenom roku. Šesnaest godina kasnije, Rožaje još uvijek nema završenu zaobilaznicu oko grada. Od planiranih 20 miliona, kad se oduzme i sabere novac od naplate penala, plaćeni radovi i planirana sredstva za nastavak radova, državu će na kraju ovaj projekat koštati blizu 25 miliona.
To se može zaključiti iz dokumentacije u vezi sa javnom nabavkom radova zaobilaznice oko Rožaja, koja je Institutu alternativa dostavljena od Uprave za saobraćaj na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
16 godina kasnije: Prva faza nezavršena, radovi propali
Obilaznica Rožaje
Izgradnja zaobilaznice započela je još 2008. godine, kada je krenulo izvođenje radova u okviru prve faze izmještanja magistralnog puta iz pravca Srbije koji vodi kroz Rožaje, do ukrštanja sa putem Rožaje – Kula – Peć. Ugovorena cijena radova prve faze iznosila je skoro 3,8 miliona eura, a posao je dobila firma “Konstruktor inženjering”. Planirani rok završetka radova je bio kraj 2009. godine. Ipak, ti radovi nisu završeni ni do 2012. godine, kada je komisija za tehnički prijem zahtijevala ispravke radova.
Previše podataka o ovom poslu nema, ali je činjenica da i to što je završeno nije mnogo koristilo i da je do početka izgradnje druge faze, poslije osam godina, ili do danas – poslije 16 godina, prva faza znatno propala i djelimično ostala nezavršena.
Rožaje – Trenutno stanje prve faze radova
Tadašnji ministar saobraćaja, Ivan Brajović, na sjednici državnog parlamenta odgovarajući na poslačnička pitanja 2012. godine, pojasnio je da je prva faza završena, ali da nisu dodatni radovi. Radovi koje je tražila komisija za tehnički prijem, u iznosu od 50 hiljada eura, nisu završeni zbog uvođenja “Konstruktor inženjeringa” u stečaj.
Iako je Brajović tada najavio novu tendersku proceduru i da će radovi biti završeni u 2014. godini, aktivnosti u vezi sa projektom nastavljene su tek 2017. godine. Od ove polemike u parlamentu i tvdnje da je prva faza završena, do početka izgradnje druge faze prošlo je više od pet godina.
Druga faza: prolongiranje rokova i raskid ugovora
Za izradu druge dionice zaobilaznice oko Rožaja, za koju su sredstva obezbijeđena iz kredita Evropske-investicione banke, izabrana je ponuda ponuđača “Euro-asfalt i partneri”. Bosanska firma “Euro-asfalt” godinu prije toga dobila je i posao izgradnje novog regionalnog puta Berane – Kolašin, odnosno drugu dionicu od sela Lubnice u beranskoj opštini, preko planine Jelovice, sa tunelom “Klisura” kroz Bjelasicu. U tom trenutku se nije moglo znati da će oni u tom poslu kasniti četiri godine, kao i da će cijena sa ugovorenih 37 miliona eura da poraste na skoro šezdeset miliona. Tunel je tek nedavno otvoren i put Berane – Kolašin stavljen u probni rad.
Prema pisanju medija, Specijalno državno tužilaštvo, zainteresovalo se za nagli prodor ove firme u Crnu Goru i za činjenicu da je za kratko vrijeme dobila poslove u vrijednosti od 60 miliona eura. U vezi sa poslovima dodijeljenim ovoj firmi, tužilaštvu je 2022. godine informacije dostavilo i Ministarstvo kapitalnih investicija. Sudbina ovog izviđaja do danas nije poznata.
Rožaje: Tunel – II faza
Procijenjena vrijednost ovih radova iznosila je 20 miliona eura, a kao kriterijum je određena najniža ponuđena cijena. Izboru ponuđača prethodio je žalbeni postupak, tokom kojeg je odbijena žalba “Džim company”, kao i izmjena tenderske dokumentacije koja se odnosila na tehničke detalje. Ovaj postupak je završen na način da je izabrana jedina ponuda “Euro-asfalta i partnera” u iznosu od 19.778.320 eura. Ugovor o građenju je potpisan u oktobru 2017. godine, a “Euro-asfalt i partneri” uvedeni su u posao u decembru 2017. godine. Prema ugovoru trebalo je da završe drugi, sasvim izvjesno teži dio dionice, kao i da saniraju prvi dio dionice u dužini od 3,4 kilometra za 730 dana, odnosno dvije godine.
Iako je kao rok postavljena 2019. godina, kroz dva aneksa ovaj rok je znatno produžen. Prvim Aneksom od 7. novembra 2019. godine, kada su trebali da završe projekat, taj rok je izvođaču radova produžen za još 480 dana, odnosno do 15. aprila 2021. Kao razlog su navedeni neriješeni imovinsko-pravni odnosi od strane naručioca, kao i izmjene u projektnoj dokumentaciji zbog neusaglašenosti stvarne i projektovane geologije terena.
Već u tom aneksu, u članu 4, nagoviještena je mogućnost novog prolongiranja roka. To se dogodilo drugim Aneksom od 16. novembra u 2020. godine, i tada je izvođaču odobreno dodatnih 240 dana za završetak, do 11. decembra 2021. Kao ključni razlog naveden je negativan uticaj nastao usljed nastupanja pandemije korona virusa, ali i toga da naručilac još nije bio završio imovinsko pravne odnose i eksproprijaciju, a ponovo su navedene i izmjene u tehničko projektnoj dokumentaciji “nastale usljed neusaglašenosti stvarne i projektovane dokumentacije”. I u drugom Aneksu je naglašeno da se “nijedna druga odredba Ugovora ne dopunjava niti mijenja”.
Na kraju, Uprava za saobraćaj je ipak odlučila da raskine ugovor
Bosanska firma sa partnerima se izvukla iz radova na obilaznici Rožaje kada su već naplatili oko 17,5 miliona eura. Gradilište su ostavili potpuno neobezbijeđeno, što je suprotno potpisanom Ugovoru iz 2017. godine. Zato će država Crna Gora sada platiti sve repove i propuste.
Aktuelni direktor Uprave za saobraćaj, Radomir Vuksanović, koji je naslijedio “vruću” fotelju ranijeg direktora Sava Parače, kazao nam je da su nove crnogorske vlasti učinile sve da štetu svedu na minimum.
“Tolerisali smo kašnjenje dvije godine, samo da se projekat privede kraju. Uspjeli smo da mehanizmima koji su nam bili na raspolaganju sve projekte koji su bili dovedeni u pitanje zbog poskupljenja građevinskih radova i sve ostale izvođače na teritoriji Crne Gore stimulišemo da nastave da rade. Obilaznica oko Rožaja i projekat puta od Pljevalja do Bijelog Polja, na dionici Vrulja, jedina su dva projekta u državi gdje smo bili prinuđeni da sa izvođačima raskinemo ugovore” – naglasio je Vuksanović.
U dopisu iz oktobra prošle godine o raskidu Ugovora, iz Uprave za saobraćaj obavještavaju “Euro-asfalt” da će aktivirati garancije, kao penale za nezavršeni posao, a koji ne mogu preći pet odsto ugovorene cijene od 19.778.320 eura, što iznosi 998.919,00 eura.
U međusobnim potraživanjima zbog nezavršenih radova sa jedne ili neisplaćenih situacija sa druge strane, ukupna suma koju je Uprava za saobraćaj trebalo da naplati aktiviranjem garancije popela se na 1.034. 883,24 eura.
“Iz Euro-asfalta su uputili molbu da se ne aktiviraju bankarske garancije kako im se ne bi nanijela poslovna šteta i urušavao ugled firme, zbog drugih poslova u Crnoj Gori i mogućih blokada računa. Zamolili da tu sumu isplate sporazumno u dva jednaka dijela, što su i učinili” – kazali su u Upravi za saobraćaj.
Prva faza radova
Iz Uprave za saobraćaj su dodatno pojasnili da su morali od oktobra prošle godine sačekati odobrenje na Plan javnih nabavki za 2024. godinu, da bi nakon toga objavili tender za izbor novog izvođača koji će dovršiti drugu fazu zaobilaznice, ali istovremeno i sanirati prvu fazu, što je takođe bila obaveza “Euro-asfalta”.
Po planu javnih nabavki za ovu godinu, za ovaj posao Upravi za saobraćaj iz državnog budžeta je odobreno 6.611.000, sa PDV još 1.388.310 eura. Planom javnih nabavki je predviđeno još dodatnih 123.900, plus PDV 26.019 eura, za stručni nadzor.
“Ja se nadam da ćemo vrlo brzo objaviti poziv za javnu nabavku za izvođenje radova za završetak obilaznice, da bi krajem aprila sklopili ugovor sa novim izvođačem, a do kraja godine, kako očekujem, i završili čitav posao” – kazao je nedavno za IA direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
Partneri i (neprijavljeni) podizvođači
Kao partneri “Euro-asfalta” na realizaciji projekta bili su prijavljeni “Tehnoput MNE” doo Podgorica, “ROCC RAND – M i V” doo Šavnik, “Telekom elektro” doo Podgorica, “ETG grupa” doo i “Geopremijer” doo, Podgorica. Iako je naglašeno da osim partnera, na ovom poslu neće biti angažovani podizvođači, nesreće koje su se dogodile prilikom izvođenja radova otkrile su da su na terenu i druge kompanije bile angažovane za obavljanje posla.
Iz dostavljene dokumentacije, može se vidjeti da su “Euro-asfalt i partneri” kao svoje zaposlene angažovali jedan broj inženjera iz Sarajeva, Zagreba, i Beograda, ali iz dostupne dokumentacije nema traga o tome kako su i u kom svojstvu angažovani i radove izvodili “Vektra integra” iz Sarajeva, koja je gradila dva mosta, “AXA company” doo iz Bijelog Polja, i “Tofi” doo iz Rožaja. Naime, sastavni dio ugovora o građenju su i potpisane izjave kompanija “Euro-asfalt” i svih partnera, u kojima se navodi da za predmetnu javnu nabavku ne namjeravaju da angažuju podugovarača, odnosno podizvođače. Zakonom o javnim nabavkama predviđeno je da tokom izvršenja ugovora, ponuđač može angažovati podizvođače čiji udio ne može biti veći od 30% ugovora, ali samo uz saglasnost naručioca i dokaze da zadovoljava iste uslove kao ponuđač.
Da se izvođač radova nije obraćao Upravi za angažovanje podizvođača, potvrdili su iz Uprave za saobraćaj odgovarajući na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Međutim, Uprava za saobraćaj u daljem obrazloženju tvrdi da nisu bili u obavezi da traže saglasnost. “Euro-asfalt i partneri” kao vodeći član konzorcijuma je imao svoje dobavljače preko kojih je nabavljao određene materijale, radnu snagu i dr. samim tim nije bio u obavezi da za iste traži saglasnost Uprave za saobraćaj” pojasnili su iz ove Uprave.
Ugovorom o izgradnji je precizirano da “izvođač odgovoran za radove i propuste bilo kog podizvođača, njegovog predstavnika ili radnika, kao da su to radovi i propusti samog izvođača”. Ispostaviće se kasnije da je ovo bilo bitno, zbog dva velika incidenta koja su se dogodila tokom gradnje.
Rušenje mosta “Veliki Ibarac” tokom izgradnje, u decembru 2020. godine, otkrilo je ko zapravo radi na izvođenju radova. To se vidi iz policijskih i saopštenja Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama, koji su, kada je došlo do rušenja mosta Veliki Ibarac, podnijeli krivične prijave protiv protiv četiri firme koje su radile na izgradnji i sedam odgovornih lica, odnosno direktora i inženjera, a osumnjičeni su terećeni za krivično djelo – teška djela protiv opšte sigurnosti.
Prijave su podnijete protiv crnogorske podružnice sarajevske firme “Euro-asfalt”, njenog vlasnika i direktora, kao i glavnog i odgovornog inženjera.
Prijavama su obuhvaćeni podgorička firma „Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja“ iz Podgorice i njen glavni i odgovorni inženjer.
Policija je teretila i podizvođača – kompaniju “Vektra Integra” iz Sarajeva, njenog direktora i rukovodioca radova, kao i drugog podizvođača firmu “AXA company” iz Bijelog Polja i njenog direktora.
U ovom teškom incidentu su povrijeđeni S.N iz Srbije zaposlen u “AXA company” iz Bijelog Polja, kao i S.K. iz Bosne i Hercegovine angažovan u podgoričkoj podružnici “Euro-asfalta”.
Da je i kompanija “Tofi” iz Rožaja bila angažovana na izvođenju radova na obilaznici, , govori podatak da je treći povrijeđeni bio, kako je tada saopšteno iz policije, “državljanin Crne Gore A.K. radnik kompanije “Tofi” iz Rožaja”.
Rušenje mosta ih nije zaustavilo u poslu, i “Euro-asfalt” je morao da nadoknadi sve troškove i most radi ispočetka o svom trošku. Dvije godine prije toga, 2018. godine dogodio im se još jedan ozbiljan incident kada je došlo do urušavanja jednog od tunela, onog dužeg, “Ibarac” i kada samo pukom srećom niko od radnika nije stradao. U septembru 2021. godine, samo dva mjeseca prije isteka roka iz drugog Aneksa, povukli su sa radilišta mašine i radnike i otišli, a mještanima obećali da će se vratiti za mjesec, što se nije desilo.
Osim nezavršenih poslova, ovaj konzorcijum ima i nezavršene sudske sporove pokrenute od strane mještana. Braća Ervin i Mustafa Demić, na čijem su zemljištu izvođači radova odlagali otpad i šut, pokrenuli su spor. Zbog devastiranja 3,5 hektara zemljišta, u Osnovnom sudu u Rožajama se već dvije godine vodi spor za nadoknadu štete protiv “Euro-asfalta”.
“Nas mnogo ne zanima njihov poslovni ugled. Bilo smo kranje predsusretljivi i omogućili im da na našem zemljištu lageruju šut i drugi otpad, da ne bi transportovali deset kilometara dalje, kako je bilo predviđeno, ali uz ugovor koji smo potpisali da to poslije saniraju. Otišli su, sanirali nisu, niti se ta vrsta otpada, među kojem je dosta betonskog, može sanirati. Njihovi pretpostavljeni ponašali su se u Rožajama kao država u državi, sve im je bilo omogućeno” – kazao je Mustafa Demić.
Šesnaest godina kasnije, Rožaje još uvijek nema završenu zaobilaznicu oko grada. Od planiranih 20 miliona, kad se oduzme novac od naplate penala, za ono što je do sada završeno, kroz II fazu projekta je utrošeno oko 16,5 miliona eura. Budući da je za ostatak radova planirano nešto više od 8 miliona eura, državu će na kraju ovaj projekat koštati blizu 25 miliona.
Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.
Apelujemo na poslanike vladajuće većine da poštuju Poslovnik Skupštine i omoguće prohodnost opozicionih prijedloga u skladu sa članom 75, kao i ostvarivanje kontrolne funkcije Skupštine. Poslovnik garantuje pravo opoziciji da, dva puta u toku redovnog zasijedanja na njihov zahtjev, odbor donose odluku o kontrolnom saslušanju. Sve češća osporavanja ovog prava ugrožavaju kontrolnu funkciju parlamenta.
Današnjim neodlučivanjem o zahtjevu za kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević na temu „Odstupanje predstavnika vlasti od zvanične vanjske politike Crne Gore i posljedica koje to proizvodi na proces EU integracija“ koji su podnijeli pet poslanika opozicije pokazalo se da parlamentarna većina ne poštuje poslovničko pravo opozicije.
Podsjećamo da su predstavnici partija koje čine ovu parlamentarnu većinu 2020. godine izmijenili Poslovnik Skupštine kako bi se pravo opozicije na kontrolno saslušanje manjinskom inicijativom omogućilo dva puta umjesto jednom u toku zasijedanja i da je tada ovo predstavljano kao demokratski iskorak. Otežana prohodnost opozicionih prijedloga za kontrolnim saslušanjima pokazana je i na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet održanoj početkom marta, gdje je odlučeno da se zatraži mišljenje Kolegijuma predsjednika Skupštine povodom dvije manjinske inicijative za održavanjem kontrolnih saslušanja.
Dodatno, iako je Odbor za bezbjednost i odbranu naknadno usvojio inicijativu o kontrolnom saslušanju povodom izbora v.d. direktora Uprave policije, i usvajanje ove inicijative su pratile dileme povodom toga na koji način treba da se odlučuje o ovoj inicijativi, da li se o njoj glasa ili ne. Inicijativa je usvojena na narednoj sjednici, ali kontrolno saslušanje još uvijek nije sprovedeno.
Predmet ove analize su javni konkursi za rukovodeće pozicije u crnogorskoj državnoj upravi, a naročito provjera kompetencija, koja bi trebalo da se sprovodi u odnosu na prethodno utvrđeni okvir – koji podrazumijeva inovativnost, liderstvo, orijentisanost na rezultate, komunikaciju i saradnju.
Nesačinjavanje zapisnika sa intervjua sprovedenih sa kandidatima i kandidatkinjama za ove pozicije predstavlja ograničavajući metodološki faktor u procjeni procedura i njihove primjene u praksi. Ipak, uspjeli smo da pregledamo izvještaje o provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina sa ključnim pitanjima i ocjenama datih od strane članova tokom usmenih intervjua, kao dio procedure javnih konkursa, sprovedenih u periodu između septembra 2022. i septembra 2023. godine. Samim tim, ova analiza je jedinstvena prilika da se široj javnosti predstavi kako u praksi izgleda na osnovu dostavljenih izvještaja i pitanja koja su postavljena kandidatima i kandidatkinjama, ali i kako funkcioniše institut naknadnih razgovora, koji se vodi prije donošenja konačne odluke o izboru.
Izvještaji, u koje smo imali uvid pokazuju da procjena kompetencija nije zaživjela, što upućuje na potrebu dodatnog jačanja kapaciteta svih državnih organa i Uprave za ljudske resurse, a radi primjene okvira kompetencija kao alata koji može pomoći da se uspostavi sistem zapošljavanja na osnovu zasluga.
Institut alternativa je 2024. godine uputio zahtjev za slobodan pristup informacijama svim javnim preduzećima koja su u državnom vlasništvu, kao i svim javnim preduzećima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Tražili smo sljedeće:
Odluke koje je organ upravljanja privrednog društva usvojio u toku 2023. godine;
Zapisnici sa sjednica organa upravljanja privrednog društva u toku 2023. godine;
Prečišćeni tekst akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Društva;
Odluke o isplati sredstava za sponzorstva, donacije i pomoći u toku 2023. godine;
Kopije zaključenih sporazuma sa zaposlenima iz rukovodnog kadra o prestanku radnog odnosa uz isplatu otpremnine u toku 2023. godine.
U poređenju sa situacijom od prethodne godine, kada smo tražili isto, primjećuje se određeni napredak u vezi s dostavljanjem dokumentacije od strane preduzeća pojedinih opština.
Najveća razlika je u podgoričkim preduzećima. Na naš zahtjev javnim preduzećima u vlasništvu Glavnog grada (njih 16) od prošle godine, dokumentaciju smo dobili od samo 5 preduzeća, dok ostala ili nisu odgovorila ili su odbila zahtjev. Međutim, ove godine, od upućenih 16 zahtjeva podgoričkim preduzećima, dokumentaciju smo dobili od 13 preduzeća. Tri preduzeća nijesu odgovorila na naš zahtjev, to su: “Putevi” DOO Podgorica, DOO “Sportski objekti” – Podgorica i Lokalni javni emiter Radio Televizija Podgorica DOO Podgorica.
Državna preduzeća koja već drugu godinu ne odgovaraju na zahtjeve i ne dostavljaju dokumentaciju su:
Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić;
Aerodromi Crne Gore AD Podgorica;
13. jul Plantaže AD Podgorica;
H.T.P. Ulcinjska rivijera AD Ulcinj;
Montepranzo – Bokaprodukt AD Tivat;
Marina AD Bar;
Sveti Stefan hoteli AD Budva;
Montenegroturist AD Budva;
H.T.P. Miločer DOO Budva;
PIO DOO Ulcinj;
Turistički centar Durmitor DOO Žabljak;
EPCG-Solar-gradnja DOO Nikšić;
Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju DOO Podgorica
Rudnik uglja
Zeta Energy DOO
Ove godine, kao i prethodne, zahtjev za slobodan pristup informacijama koji smo uputili Rudniku uglja AD Pljevlja, odbijen je uz obrazloženje da tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Zeta Energy DOO Danilovgrad na zahtjev iz 2023. godine nije odgovorio, dok je ove godine dostavljeno rješenje o odbijanju, navodeći: “Zeta Energy nije organ vlasti jer ne vrši javno ovlašćenje niti upravlja javnim fondom niti se finansira većim dijelom iz javnih prihoda – finansija”.
I dalje, određeni procenat preduzeća ne dostavlja odluke i zapisnike Odbora direktora, uz obrazloženje da su predmetni dokumenti poslovna tajna/interna dokumentacija.
Svu dokumentaciju koju smo dobili, možete pronaći na našem portalu o javnim preduzećima Čija su naša javna preduzeća
Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.
Partije obećavaju meritokratiju, ali samo deklarativno. Šta treba da se promijeni u pravnom okviru i u praksi kako bi zapošljavanje u javnom sektoru bilo konkurentnije, u prvoj epizodi objašnjava Milena Muk.
Da se nije napravio pomak od promjene vlasti 2020. godine kada je u pitanju zapošljavanje u javnoj upravi pokazuje i najproblematičniji dio javnog sektora – javna preduzeća, u vezi kojih i dalje ne postoji sistemski zakon o privrednim društvima koji bi regulisao tu oblast.
Ipak, kako navodi gošća prve epizode podcasta (Re)Forma koji sprovodimo uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, istraživačica javnih politika Milena Muk, ni kada govorimo o državnoj upravi, situacija nije mnogo bolja.
Iz tog razloga, Institut alternativa uputio je Poziv na poštovanje obećanja o raskidu sa partitokratijom, u kojem su predstavljene jasne smjernice i vremenski rokovi za ispunjenje onoga što je, do sada, bilo samo deklarativno zagovaranje parlamentarnih partija u okviru predizbornih kampanja.
U Pozivu, koji je adresiran na poslanike i poslanice 28. saziva Skupštine, kabinete predsjednika i premijera Crne Gore, IA navodi preporučene zakonodavne aktivnosti, kao što su, između ostalog, propisivanje obaveze izbora najbolje rangiranog kandidata/kinje, uspostavljanje pravila javnog oglašavanja u svim segmentima javnog sektora, ali i propisivanje trajanja javnog oglasa od minimum 15 dana, nezavisno od toga o kom segmentu javnog sektora je riječ.
Jasne preporuke, kako i do kada ih treba implementirati, biće predmet praćenja Instituta alternativa, o čijem statusu realizacije će povratno obavještavati javnost.
“Problemi su višestruki i u javnosti se često pojednostavljuju”, poručila je Muk, dodajući da postoje i povezani problemi loše kontrole – naročito inspekcijskog nadzora u dijelu koji se odnosi na propise o državnim službenicima i namještenicima.
Upitana da li se pomenuti problemi rješavaju boljim zakonom, Muk, koja je i članica Radne grupe koja radi na izradi novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, navodi da se na sastancima tog tijela najviše govori o vraćanju “starih kriterijuma”, koji su smanjeni izmjenama Zakona iz 2021. godine, dok se u magli pominju neke naprednije izmjene zakona koje ona zagovara.
Ona ukazuje na naročito problematičnu namjeru da se zadrži diskreciono pravo da se ne izaberu kandidati/-kinje koji su najbolje rangirani na prethodnom testiranju. Drugim riječima, uvodi se norma da se prvorangirani kandidati/-kinje zapošljavaju „po pravilo“, ali ne „nužno“ ili uvijek, naglašava Muk, čime se otvara prostor za izuzetke kakve smo imali do sada, koji nisu garancija meritokratije.
Institucije rade sve da smanje konkurentnost u javnom sektoru
Kao jasan indikator da je riječ o namještenom konkursu, Muk navodi i to da će institucije najčešće učiniti sve da odvrate kandidata/kinju da se prijave na sami konkurs, te da se aktivno radi na smanjenju konkurentnosti u javnom sektoru.
“Često se traži ta jedna fusnota u nekom pravilniku koja bi rekla da recimo nemate baš adekvatno ljekarsko uvjerenje ili laboratorijske nalaze, a kad zagrebete u pravilnike onda shvatite da je to bila njihova dužnost da ukažu koja su uvjerenja validna i potrebna”, ističe Muk.
Transparentnost samog procesa sprovođenja konkursa je problematična, s obzirom na to da su javnosti najčešće nedostupne informacije šta su kandidati odgovarali na pitanja, te kakva su pitanja postavljana.
“Često ukazujemo na to da se zapošljavanje po partijskoj, familijarnoj ili kumovskoj liniji ne dešava baš tako što neko donese partijsku knjižicu ili pokaže svoj rodoslov ministru ili ministarki, već se dešavaju najčešće u zakonskim okvirima, koji su toliko krhki, labavi i podležni zloupotrebama da je zapravo nekonkurentno zapošljavanje ozakonjeno“, poručila je Muk.
Pravda (ne)dostižna, čak i kad se presudi u korist oštećenih građana i građanki
Muk navodi da i u procesu zaštite prava građana i građanki koji smatraju da su oštećeni prilikom sporovođenja konkursa za posao u javnom sektoru postoji neujednačenost i diskriminacija.
“Okvirno ćemo reći da se propisi o državnim službenicima i namještenicima, uključujući i lokalni nivo, primjenjuju na oko četvrtinu javnog sektora. To znači da većina ostalih ustanova i preduzeća primjenjuje opšte propise o radu. Prosječna dužina trajanja upravnih sporova se drastično povećala, ona sada traje više od 500 i nešto dana, dakle praktično godinu i po, što nije efikasno čak i kada Upravni sud presudi u korist onih koji su pokrenuli upravne sporove”, navodi Muk.
Dodatan problem je i što Upravni sud najčešće ne donosi takozvane meritorne odluke, odnosno ne rješava sporove u konačnom, već ih vraća na ponovno odlučivanje.
“To su ping-pong situacije, gdje prvostepeni organi zapravo samo bolje uče kako da ozakone prvobitnu lošu praksu”, zaključuje Muk.
Prvu epizodu IA podcasta Re(Forma) možete pogledati u prilogu.
Ovaj podkast je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.
