Poslanici u susret posjeti ANB-u da dobiju i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora

Odbor za bezbjednost i odbranu treba da zatraži dostavljanje izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora, a kako bi se poslanici prije posjete upoznali sa podacima i pripremili za planiranu posjetu.

Najavljena posjeta Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), pozitivan je korak u pravcu korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju i u nadležnosti Odbora za bezbjednost i odbranu u dijelu kontrole nad primjenom mjera tajnog nadzora (MTN). Međutim, smatramo da posjetu ANB-u treba da prati i dostavljanje izvještaja o primjeni (MTN).  Napominjemo da je, prema Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nadležnost Odbora da razmatra izvještaje o primjeni MTN od strane organa i institucija, tj. ANB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Podsjećamo da se ova zakonska obaveza iz godine u godinu ponavlja u planovima rada Odbora, ali da isti nisu razmatrani, na šta smo redovno ukazivali kroz naše predloge za godišnji rad Odbora, a posljednji put i direktno tokom sastanka sa predsjednikom Odbora za bezbjednost i odbranu u martu ove godine.

Očekujemo da je predsjednik Odbora sa direktorom ANB-a dogovorio uslove ulaska i boravka u prostorijama ANB-a, kao i druge detalje posjete, a koji su prihvatljivi za sve članove Odbora, kako bi se izbjegla situacija iz 2010. godine.

Ono što treba imati u vidu je da će dometi ove posjete vrlo vjerovatno ostati ograničeni. Članovi Odbora će ostvariti uvid u dokumentaciju koja prati svaki zakonito odobreni predmet. Niko ko vrši zloupotrebe ne daje onome koji ga kontroliše, pisane dokaze o zloupotrebama.

Nažalost, izvjesno je da većina članova Odbora nema posebna iskustva i znanja jer, koliko je nama poznato, nisu imali posebne obuke u vezi sa navedenim pitanjem. Smatramo da Odbor treba da zatraži dostavljanje izvještaja, a kako bi se poslanici bar prije posjete upoznali sa podacima i unaprijed pripremili pitanja za planiranu posjetu. Ova posjeta poslanicima treba da omogući uvid, ne samo u statistiku, već i u mjere i aktivnosti koje su preduzete kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.

Posjetu ANB-u, kao  i izvještaj o primjeni  mjera tajnog nadzora, poslanici mogu iskoristiti da se informišu: 

– koje procedure i standarde, interne mehanizme kontrole i nadzora su postavljene i /ili unaprijeđene od 2020. godine, kako bi se spriječile zloupotrebe u vezi sa kojima se vode sudski postupci protiv ranijeg direktora ANB i službenika ANB;

– o navodima o odlivanju tajnih podataka i epilogu disciplinskih postupaka protiv službenika ANB;

– o mogućnostima i ograničenjima generalnog inspektora ANB u kontroli primjene MTN i drugih zloupotreba;

– o iskustvu odobravanja MTN od strane Predsjednika Vrhovnog suda (statistika odobreno/odbijeno/odobreno produženje);

– o broju saznanja iz primjene MTN, a koja su dostavljena policiji ili/i tužilaštvu koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti,

– koje posebne mjere zaštite i provjere integriteta se primjenjuju u odnosu na službenike ANB koji su upoznati sa sadržajem pribavljenim primjenom MTN.

Posjeta kao kontrolni mehanizam treba da služi Odboru da uoči probleme i konk­retno djeluje u odnosu na njih. Odbor kao zakonodavac ima odgovornost za unapređenje pravnog okvira, kao i obavezu uticanja na unapređenje praksi primjene MTN.  Institut alternativa je Odboru uputio dosadašnje nalaze istraživanja koji se tiču mjera tajnog nadzora, kao priprema za planiranu posjetu, jer ukazuju na druga važna pitanja i kontroverze u nadzoru nad primjenom MTN u bezbjednosnim službama.

Tim Instituta alternativa

Reforma javne uprave mora biti u fokusu institucija

Održan sastanak Nacionalne radne grupe za praćenje reforme javne uprave u Podgorici, kojem su prisustvovali predstavnici civilnog sektora i Ministarstva javne uprave.

Učesnici sastanka su se saglasili da je očekivano da će reforma javne uprave biti uslov kroz dalji proces evropskih integracija, kao i da sve institucije moraju staviti fokus na taj proces u narednom periodu. Posebno je istaknuto da stepen realizacije Strategije reforme javne uprave u prethodne tri godine nije na zadovoljavajućem nivou, zbog čega je neophodno intenzivirati sprovođenje planiranih aktivnosti.

Marija Hajduković, generalna direktorica za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA fondove Ministarstva javne uprave, istakla je da je u toku priprema novog akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave (2022-2026), te najavila da će njegovu izradu i usvajanje pratiti široke konsultacije. Dodali su da je MJU već preduzelo niz aktivnosti, kroz rane konsultacije zainteresovane javnosti, kao i institucionalnu pripremu kroz koordinaciona tijela Savjeta za reformu javne uprave. Planirano je da fokus grupe sa predstavnicima NVO budu organizovane do kraja godine.

Predstavnici nevladinih organizacija su ukazali da se nije puno postiglo u realizaciji prioriteta koje su sugerisali tokom prethodnog sastanka nacionalne radne grupe, te naglasili da se još uvijek čeka na Zakon o slobodnom pristupu informacijama.

Tokom sastanka su predstavljena i dva izvještaja o tome kako se principi javne uprave primjenjuju u sektorskim politikama.  Goran Đurović (Media centar) je predstavio kako se principi organizacije, odgovornosti i nadzora primjenjuju u okviru sektorske politike mediji, dok je Zorana Marković (CRNVO) predstavila kako se kreiraju politike u okviru sektorske politike zdravstva.

Učesnici sastanka su upoznati sa tekućim  aktivnostima kroz WeBER 3.0 projekat, od kojih je posebno istaknuto da je započet novi monitoring ciklus reforme javne uprave na regionalnom nivou.

Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu – WeBER 3.0 je projekat koji za glavni cilj ima da dodatno osnaži organizacije civilnog društva da doprinesu transparentnijoj, otvorenijoj, odgovornijoj administraciji koja će biti fokusirana na građane i građanke, a time i administraciji koja je usklađenija sa EU u regionu Zapadnog Balkana. Projekat je finansiran od strane Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, a kofinansiran od strane Austrijske razvojne agencije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

WeBER 3.0: Regionalni događaj u Skoplju

Institut alternativa (IA) je učestvovao na regionalnom sastanku o reformi javne uprave (PAR) u okviru projekta „Pokretači civilnog društva za reformisanu javnu upravu (WeBER 3.0).

Članovi WeBER platforme sa Zapadnog Balkana su 5. i 6. novembra učestvovali na regionalnom sastanku u Skoplju gdje su razgovarali o reformi javne uprave na regionalnom nivou. Ova platforma okupila je organizacije civilnog društva, međunarodne i regionalne organizacije, nezavisne stručnjake koji su podijelili svoje uvide u oblasti reforme javne uprave. Događaju je prisustvovala predstavnica Ministarstva javne uprave Crne Gore Zorica Zeković, a u ime Instituta alternativa učestovali su Stevo Muk i Bojana Pravilović.

Pored panel diskusije o najnovijim trendovima i dešavanjima u reformi javne uprave, organizovan je i sastanak WeBER platforme koji je bio fokusiran na integraciju principa reforme javne uprave u sektorske politike. U dvije paralelne sesije, organizacije civilnog društva su predstavile preliminarne rezultate i preporuke iz analiza određenih sektorskih politika. Za Crnu Goru, primjenu principa javne uprave u okviru sektorske politike zdravstva i medija predstavili su  Zorana Marković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i Goran Đurović iz Media centar.

Detaljan izvještaj sa događaja dostupan je na ovom linku.

Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu – WeBER 3.0 je projekat koji za glavni cilj ima da dodatno osnaži organizacije civilnog društva da doprinesu transparentnijoj, otvorenijoj, odgovornijoj administraciji koja će biti fokusirana na građane i građanke, a time i administraciji koja je usklađenija sa EU u regionu Zapadnog Balkana. Projekat je finansiran od strane Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, a kofinansiran od strane Austrijske razvojne agencije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

U Skupštini o javnim nabavkama u zdravstvu

Nakon šest mjesec od podnošenja inicijative, prva zajednička sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje na temu: „Javne nabavke u sektoru zdravstva“, održana je 28. oktobra.

Naša predstavnica, Dragana Jaćimović, obrazložila je inicijativu koju je Institut alternativa podnio još prije šest mjeseci, navodeći da je cilj saslušanja da se od svih relevantnih aktera dobije više informacija, a naročito u svjetlu navoda o obesmišljenosti postupka javnih nabavki ljekova zbog ograničenog broja ponuđača u Crnoj Gori koji imaju registrovane ljekove, odnosno monopolu koji ima prethodno zakonsko utemeljenje.

Tokom sjednice smo ukazali da su u prethodne tri godine, četiri od pet kompanija sa najvećom vrijednošću ugovorenih javnih nabavki bile upravo iz farmaceutske industrije, a što pokazuju podaci iz baze podatka o javnim nabavkama koja je dostupna u okviru našeg portala mojnovac.me. Ponuđač sa najvećom vrijednošću ugovorenih nabavki u 2021, 2022. i 2023. godini je „Glosarij“ – a iznos ugovorenih nabavki za taj period iznosi preko 151,2 miliona eura bez PDV-a. Posebno smo istakli da nabavke u oblasti zdravstva moramo posmatrati s aspekta korupcije, budući da se radi o oblastima koje su prepoznate kao posebno rizične za korupciju.

Podaci koje smo predstavili bili su povod za široku diskusiju o budžetskim izdvajanjima za sektor zdravstva, rast potrošnje ljekova i potrebi za racionalizacijom te potrošnje, uključenosti velikog broja institucija u cjelokupan proces nabavke ljekova – od procesa registracije do plaćanja i isporuke ljekova.

Tokom sjednice je ukazano da u dijelu nabavke ljekova nisu sporne odredbe Zakona o javnim nabavkama, već drugi zakoni u oblasti zdravstva.

Predstavnici institucija ipak nisu dali odgovore na konkretna pitanja poslanika o razlozima zbog kojih Montefarm ne može da nabavlja ljekove direktno od inostranih proizvođača, kao i zbog čega je cijena ljekova u Crnoj Gori znatno viša od cijene ljekova u regionu. Dobili smo šturi odgovor da je rađeno na novom Zakonu o ljekovima koji treba da skine sve barijere u postojećem zakonskom okviru kad zakon bude usvojen.

U nastavku je izlaganje naše predstavnice, a cijelu raspravu možete pogledati ovdje:

Oprezni optimizam: jasne kritike uprkos ocjenama o napretku

Uprkos ocjeni napretka, izvještaj EK donosi brojne kritike, zahtjeve za konkretnim rezultatima i nove preporuke usmjerene na sprovođenje usvojenih zakona – pravi rad tek predstoji!

Izvještaj Evropske komisije donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti  iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine.  Iako se radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procent se mjeri u decimalama.  Podsjećamo da Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “ocjenu napretka” i „presjek stanja/spremnosti”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren tokom dvanaest mjeseci.

Iako se radi o uočenom napretku, za suštinske reforme je izuzetno važno da EU primijeni najave o unaprijeđenom sistemu monitoringa. Naročito u pogledu obećanja da će napredak u ključnim poglavljima (23 i 24) biti propraćen sveobuhvatnom procjenom napretka u reformi javne uprave i demokratskih institucija.

Najveći dio usvojenih preporuka u okviru klastera koji se odnosi na temeljna poglavlja iz prošlogodišnjeg izvještaja odnosio se upravo na usvajanje zakona i strateških dokumenata. Te preporuke su u ovom izvještaju zamijenjene insistiranjem na sprovođenju usvojenih dokumenata. Većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane. Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih.

Nakon izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u ovim poglavljima, još važniji je proces razrade završnih mjerila kroz pripremu i usvajanje revidiranih akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila i potreba da on bude inkluzivan.

Nažalost, Vlada je pokazala zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU. Zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend, jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika.

Pogledajte poređenje prosječne ocjene i napretka po poglavljima u odnosu na 2023 godinu:

Vlada da omogući softver za sve inspekcije

Institut alternativa pozvao je Vladu da obezbijedi neophodne uslove da se Jedinstveni inspekcijski informacioni sistem (JIIS) koristi za potrebe svih inspekcijskih organa.

Nakon što smo ukazali da inspekcijski softver nije u upotrebi, Vlada Crne Gore je 10. oktobra 2024. godine objavila Informaciju u vezi Jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema kojom se ukazuje na potrebu da se ponovo omogući rad pomenutog sistema za inspekcije koje su i prije koristile softver, a koji je ugašen prestankom rada Uprave za inspekcijske poslove.

Vlada je zaključcima obavezala Ministarstvo javne uprave da do 1.novembra omogući ponovno korišćenje JIIS-a.

Napominjemo da je određeni broj inspekcija i prije ukidanja Uprave funkcionisao u okviru ministarstava (poput urbanističko-građevinske, upravne, budžetske inspekcije…), te da ove inspekcije nisu povezane na JIIS, niti imaju dostupnu napredniju informatičku infrastrukturu koja bi im olakšala vršenje inspekcijskog nadzora. Imajući u vidu da ove inspekcije nemaju ovakvu vrstu podrške u radu, smatramo da treba ujednačiti uslove za rad za sve inspekcije, pogotovo kroz obezbjeđivanje ovakvog alata za rad, koji doprinosi efikasnijem radu inspekcija.

Pozvali smo Vladu da iskoristi priliku da se tokom intervencije na postojećem infromacionom sistemu, na vrijeme planira i omogući da sistem pokrije i one inspekcije koje su do sada funkcionisale u okviru ministarstava.

Dopis koji smo uputili Vladi pročitajte ovdje.