Mjesec: Juli 2022.

Namjera Vlade da zbog terminoloških izmjena naziva i sitnih podešavanja djelokruga rada samostalnih organa uprave smijeni njihov kompletan rukovodni kadar nema utemeljenja u pravnom okviru i suprotna je svim standardima dobrog upravljanja.

Kozmetičke izmjene Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave ne bi trebalo da budu osnov za prestanak mandata rukovodilaca Uprave za šume, Uprave za kadrove i Uprave javnih radova, što jeste namjera Vlade. 

Zaštita direktora uprava i visokog rukovodnog kadra od neprimjerenih političkih uticaja je jedan od osnovnih principa dobre uprave, koji se naročito prati u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Zbog toga je, kako smo nedavno podsjetili, fluktuacija starješina i rukovodilaca na nivou 55 odsto od njihovog ukupnog broja tokom prvih šest mjeseci prethodne Vlade posebno notirana od strane Evropske komisije,  kao pokazatelj neprimjerene politizacije. Aktuelna Vlada je otpočela mandat ponavljanjem starih obrazaca, koristeći profesionalne pozicije koje svi plaćamo, kao udio u raspodjeli političkog plijena.

Naročito zabrinjava činjenica da je predsjednik Vlade na jučerašnjoj sjednici tvrdio da postoje opstrukcije u pojedinim upravama, koje se neće tolerisati, istovremeno pojašnjavajući da neće da govori o „imenima i prezimenima“. On je takođe pozvao da se zakonom o Vladi propiše da se u svakom momentu može smijeniti direktor uprave koji ne radi svoj posao. 

Podsjećamo predsjednika Vlade da je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, koji obuhvata direktore uprava i visoki rukovodni kadar, propisano da su odbijanje izvršavanja naloga ili radnog zadatka, zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja u službi, svako propuštanje ili radnja koja onemogućava građanina ili pravno lice u ostvarivanju prava koja im po zakonu pripadaju, neopravdano izostajanje sa posla tri radna dana uzastopno i sl. teže povrede službene dužnosti. Resorni ministri imaju pravo da pokrenu disciplinske postupke protiv onih starješina za koje se sumnja da su izvršili ove i druge propisane povrede službene dužnosti. Dodatno, starješine i visoki rukovodni kadar, čiji rad bi trebalo da se ocjenjuje dva puta godišnje, ostaju bez posla ako dobiju dva puta uzastopno ocjenu „ne zadovoljava“. 

Ovi mehanizmi u zakonskom okviru postoje upravo da bi se rukovodioci, koji su po slovu zakona službenici a ne politički postavljene ličnosti, zaštitili od arbitrarnih smjena i maglovitih nagađanja o navodnim opstrukcijama. Primjena ovih mehanizama se prati u okviru redovnih monitoring izvještaja o stanju principa javne uprave u zemljama proširenja, a zapošljavanje rukovodilaca zasnovano na zaslugama je i posebno važno mjerilo u okviru Poglavlja 23.

Utvrđivanje pojedinačne profesionalne odgovornosti kroz redovnu procjenu učinka je neophodno, dakle, upravo kroz konkretna imena i prezimena. U uslovima u kojima procjenu učinka mijenjaju nepoznavanje pravnog okvira i relativizacija principa dobre uprave, možemo govoriti o novim-starim praksama politizacije i korišćenja reorganizacija radi smjene nepodobnog kadra. Ove prakse opisali smo u publikaciji „Crnogorska uprava: Organigram haosa“, kada smo ukazali da umjesto da služe kao mehanizam za strateško prilagođavanje uprave novim poslovima i ulogama organa, česte reorganizacije služe, između ostalog, i kao potencijalna alatka za politizaciju uprave i degradaciju funkcionera i službenika.

Milena Muk

Institut alternativa

Ukoliko ne poništi postavljenje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vlada dovodi u pitanje i kvalitet svih ostalih bezbjednosnih provjera i procedura zasnivanja radnog odnosa u sektoru bezbjednosti.

Ovakvim rješenjem za jednu od ključnih pozicija u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), Vlada je otvoreno prekršila zakon, imajući u vidu medijske izvještaje i informacije o pravosnažnim presudama za ozbiljna krivična djela nedavno postavljenog inspektora.

Podsjećamo, generalni inspektor vrši kontrolu nad svim pitanjima od značaja za rad Agencije. Zakonom o ANB-u je propisano da radni odnos u Agenciji ne može zasnovati lice koje je pravosnažno osuđivano za neko krivično djelo i ukoliko postoji bezbjednosni rizik za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji. Ove odredbe dovoljan su razlog da se postavljenje povratnika u izvršenju krivičnih djela ni ne razmatra na tako osjetljivim pozicijama.

Opravdanje se ne može tražiti u birokratskim formalnostima vođenja kaznene evidencije. Bezbjednosna provjera koja ima odlučujuću ulogu prilikom angažovanja u bezbjednosnom sektoru nije administrativna provjera upisa i brisanja iz kaznene evidencije, na šta su predsjednik i pojedini članovi Vlade pokušali da je svedu, već treba da obuhvati sve aspekte bezbjednosnog rizika. Ukoliko višestruko vršenje krivičnih djela nije prepreka za „prelaznu ocjenu“ na bezbjednosnoj provjeri, opravdano se postavlja pitanje za šta se još sve otvara prostor ovakvim snižavanjem kriterijuma.

Zbog toga pozivamo Vladu da ne pravda ovakvo rješenje zamjenom teza i relativizacijom normi, koje nemaju uporište ni u duhu zakona niti u namjeri da se osobe neupitnog integriteta i lične biografije postave na najodgovornije pozicije u zemlji. U trenutku kada je bezbjednosni sektor pod sjenkom ozbiljnih optužbi i u vapaju za ozbiljnom reformom, Vlada treba da poništi sporno rješenje i za generalnog inspektora postavi osobu nesporne biografije i kompetencija za poziciju ključnu za kontrolu rada ANB-a.

Milena Muk

Institut alternativa

Rodno senzitivno zakonodavstvo predstavlja polaznu tačku za eliminaciju rodnog jaza u društvu. Građani i građanke imaju različite praktične i strateške potrebe, različite prioritete i probleme, i zbog toga nije dovoljno da zakoni budu ”jednaki za sve”. Kako bi javne politike uspjele da odgovore na specifične potrebe, važno je da budu orodnjene.

U video animaciji predstavljamo ključne korake i pitanja za učinkovito sprovođenje analize uticaja politika na rodnu ravnopravnost i položaj žena i muškaraca. Koraci koje predstavljamo u animaciji su:

• Rodna analiza trenutnog stanja u oblasti u kojoj se zakon donosi
• Rodna analiza uticaja zakona na sektor
• Formulisanje orodnjenog propisa
• Formulisanje rodno odgovornih pokazatelja za praćenje uspješnosti propisa

Animacija je izrađena u okviru projekta ”Osnažene: Javne politike za rodnu ravnopravnost”, koju sprovodi Institut alternativa uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Autorka: Nikoleta Pavićević, koordinatorka projekta
Dizajn animacije: Artbuk doo Podgorica

Video animaciju pogledajte na linku:

U cilju nastavka saradnje sa Skupštinom Crne Gore, predstavnici Instituta alternativa (IA) Stevo Muk, Milena Muk i Nikoleta Pavićević sastali su se danas sa predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović. Na sastanku su predstavljeni nalazi IA o kontrolnoj i zakonodavnoj ulozi Skupštine prikupljeni u okviru projekta koji podržava Nacionalna zadužbina za demokratiju, i dogovorena dalja saradnja u okviru izrade Zakona o Skupštini.

U nastavku prenosimo u cjelosti saopštenje Skupštine sa održanog sastanka:

Osvrnuvši se na važnost kontrolne i nadzorne uloge parlamenta, te praktičnu primjenu instrumenata kojima Skupština u ovom domenu raspolaže, predsjednica Đurović je ocijenila da kvantitativni porast broja kontrolnih i konsultativnih saslušanja, kao i parlamentarnih istraga ipak ne prati istovjetan kvalitet donijetih zaključaka, te da je evidentno da često izostaje adekvatan nadzor nad njihovim sprovođenjem. U tom segmentu, kako je navela Đurović, neophodno je napraviti značajne iskorake i insistirati na efektivnijoj primjeni nadzorne uloge Skupštine.

Predsjednica je ocijenila i da je jedan od izazova, ali i prioriteta u daljem radu najvišeg zakonodavnog doma, donošenje zakona o Skupštini, poručujući da postoji spremnost i opredjeljenje da se izradi zakona pristupi u najskorije vrijeme. Ona je napomenula da je shodno Zaključku Kolegijuma predsjednice, u toku formiranje radne grupe koja će raditi na izradi ovog zakonskog rješenja i u vezi sa tim navela da postoji raspoloženje da budu razmotrene i sve eventualne sugestije i ideje zainteresovanih subjekata, a time i NVO sektora. Takođe, primijetila je da bi bilo korisno, ali i neophodno sinhronizovati rad na izradi zakona o Skupštini i zakona o Vladi.

Đurović je sagovornike upoznala i sa svojim opredjeljenjem da da puni doprinos političkom dijalogu kao važnom segmentu, koji jeste pretpostavka uspješnih rješenja u procesu izbora čelnih ljudi u pravosudnom sistemu, što je i ključ napretka reformskih procesa, budući da je primaran cilj da Crna Gora u što kraćem roku ispuni uslove predviđene poglavljima 23 i 24.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk je podsjetio da Institut u prethodne dvije godine u saradnji i uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy – NED) sprovodi projekat usmjeren na jačanje sveukupne uloge Skupštine Crne Gore, a najprije parlamentarnog nadzora. On je govoreći, upravo o kontrolnoj ulozi Skupštine, koju i tretiraju kao prioritetnu, konstatovao da je analizom primijećeno da pitanje kvantiteta određenih mehanizama nije izazov, ali da veoma bitan problem ostaje pitanje donošenja, sprovođenja i nadzora nad sprovođenjem određenih zaključaka skupštinskih tijela.

Muk se osvrnuo i na važnost problematike iz domena finansija i budžetiranja, pa navodeći da u kontinuitetu afirmišu organizovanje Parlamentarne budžetske kancelarije, ocijenio da je u ovoj sferi neophodno napraviti dalje iskorake, uz sugestiju da je „parlamentarna rasprava i dalje siromašna u vezi sa temom budžeta”.

Takođe, on je istakao da je evidentno da su u prethodne dvije godine napravljeni značajni iskoraci u dijelu transparentnosti i otvorenosti u radu crnogorskog parlamenta, te konstatovao da je važno „sačuvati postignute standarde i dalje ih unaprijediti”.

Uz sugestiju da bi bilo korisno da Skupština aktivnije tretira pitanje reforme javne uprave, iz Instituta su apostrofirali važnost donošenja zakona o Skupštini, sugerišući neke od modela saradnje tokom izrade zakona, kroz proaktivan pristup.