Objavljeno

Omogućiti inkluzivniji proces izrade javnih politika

Kako bi se omogućio inkluzivan proces izrade zakona i strategija, neophodno je proširiti prostor za učešće javnosti i civilnog društva, kroz dopunu važeće Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela 

Institut alternativa uputio je Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija inicijativu za izmjenu Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave, sa ciljem širenja prostora za uvođenje rodne perspektive u proces kreiranja javnih politika.

Navedena Uredba uređuje kriterijume i postupak izbora NVO u radne grupa i druga radna tijela koja obrazuju ministarstva i organi uprave, radi sagledavanja pitanja od zajedničkog interesa ili za normativno uređivanje odgovarajućih pitanja. Međutim, iako je duh Uredbe bio omogućavanje multidisciplinarnog pristupa u iznalaženju najboljih rješenja i davanje doprinosa od strane NVO svojim iskustvom i znanjem – praksa je pokazala određena ograničenja.

U našoj analizi ”Orodnjavanje javnih politika: Primjeri iz Crne Gore” ukazali smo da Uredba ograničava uključivanje predstavnika/ca NVO koje se bave pitanjem rodne ravnopravnosti, ili, u najmanju ruku, ostavlja prostor za različito tumačenje od strane starješina organa. Naime, važeća Uredba članom 9 ograničava multidisciplinarnost radnih grupa, na način što prednost daje nevladinoj organizaciji koja se usko bavi oblašću koju zakon uređuje, i time isključuje organizacije koje se bave pitanjem rodne ravnopravnosti, ali i drugim sveprožimajućim pitanjima kao što je zaštita životne sredine ili socijalna inkluzija.

Kako bi se omogućile osnovne prepostavke za orodnjavanje javnih politika, koje je obavezujuće Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, predložili smo dopunu Uredbe na način koji bi, u slučaju da pitanje koje sagledava ili normativno uređuje radno tijelo može imati uticaj na rodnu ravnopravnost, omogućio učešće i predstavnika nevladinih organizacija iz ove oblasti.

Na sastanku koji smo održali sa ministarkom Tamarom Srzentić i v.d. generalne direktorice Direktorata za efikasnu implementaciju dobre javne uprave Milijanom Vukotić Jelušić, pozvali smo na preispitivanje potrebe sveobuhvatnije izmjene važećeg pravnog okvira, kako bi se na bolji način odgovorilo na potrebu šireg i učinkovitijeg učešća javnosti i civilnog društva i stvorile pretpostavke za uključivanje predstavnika iz drugih oblasti.

Inicijativu koju smo uputili Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija možete pogledati ovdje.

Inicijativa je kreirana u okviru projekta ”Osnažene: Javne politike za rodnu ravnopravnost”, koji sprovodi Institut alternativa uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Nikoleta Pavićević
koordinatorka projekta

Objavljeno

Poziv za Obuku o orodnjavanju IPA programiranja

Javni poziv za prijave pohađanja Obuke o orodnjavanja programiranja (Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 6. i 7. aprila 2022. godin

Sufinansirano od strane Evropske unije

Sufinansirano od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju

Institut alternativa raspisuje

javni poziv

za prijave pohađanja Obuke orodnjavanja programiranja IPA (Instrumenta za pretpristupnu pomoć)

Institut alternativa poziva državne službenike/ce, donosioce i donositeljke odluka iz svih institucija uključenih u procese IPA programiranja, kao i predstavnike/ce civilnog društva koji vrše monitoring u ovoj oblasti, da se prijave za Obuku o orodnjavanju IPA programiranja, koju ćemo održati 6. i 7. aprila 2022. godine. Cilj obuke je da unaprijedi kapacitete (znanja i vještine) za uvođenje rodne perspektive tokom svakog koraka pripreme, sprovođenja, monitoringa i evaluacije IPA programiranja.

Obuka će uključiti:

  • Pregled zakonskog okvira i politika na nivou EU, obaveza i smjernica za orodnjavanje IPA programiranja;
  • Metodološke pristupe i alate koji se primjenjuju za orodnjavanje u procesu pripreme, ali i implementacije i monitoringa IPA projekata;
  • Unapređenje razumijevanja orodnjavanja kao globalne strategije za postizanje ravnopravnosti.

Obuka će takođe uključiti korake u rodnoj analizi i definisanju prioriteta na nivou sektora (prozora), upotrebu rodnih markera i praktičan rad na konkretnim primjerima akcionih dokumenata i logičkim matricama IPA projekata.

Obuku će sprovesti nezavisna konsultantkinja Višnja Baćanović sa dugogodišnjim iskustvom rada na orodnjavanju IPA programiranja u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

Zainteresovani kandidati i kandidatkinje mogu svoju prijavu poslati na info@institut-alternativa.org, uz naznaku ‘’Prijava za pohađanje Obuke o orodnjavanju IPA programiranja’’, najkasnije do 25. marta 2022. godine, do 17h. Na isti e-mail možete poslati eventualna dodatna pitanja, a o ishodu Vaše prijave obavijestićemo Vas do 1. aprila 2022. godine.

Obuka je dvodnevna, i biće organizovana 6. i 7. aprila 2022. godine u hotelu Bianca, u Kolašinu, sa pokrivenim troškovima prevoza i smještaja u hotelu na bazi punog pansiona.

Prijava treba da se sastoji od kratkog motivacionog pisma u kojem je potrebno navesti zašto je integrisanje rodne perspektive u IPA programiranje u Crnoj Gori važno za vas, kao i na koji način ste se bavili IPA programiranjem u okviru vašeg posla. Uz motivaciono pismo potrebno je dostaviti i radnu biografiju.

Obuku organizuje Institut alternativa u okviru projekta ‘’Rana integracija za rodnu ravnopravnost’’, podržanog od strane Reactor – Research in Action i njihovih partnera kroz akciju ‘’Unapređenje rodne ravnopravnosti kroz proces pristupanja EU’’. Ova akcija je podržana od strane Evropske unije i kofinansirana od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost Instituta alternativa i ne odražava nužno stavove Evropske unije i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju.

Objavljeno

Transformisati proširenje EU za obostrane benefite i odgovor na zajedničke probleme

To što o “progresivnom članstvu” govorimo kao o specifičnom modelu je pleonazam samo po sebi, jer ako je EU perspektiva za region Zapadnog Balkana jasna onda se i progres u pristupanju podrazumijeva, ali očigledno da to nije slučaj, odnosno da je proces u ćorsokaku.

To je poručila naša Milena Muk na konferenciji o smislu pripadnosti i procesu integracije u EU, koju su u Skupštini Crne Gore organizovali ambasade Francuske i Austrije u Podgorici i Kancelarija za evropske integracije.

Milena je govorila na panelu o progresivnom članstvu i novim modelima pristupanja EU.

Ona je podsjetila da je ubrzana ili diferencirana integracija regiona u strukture Evropske unije najvidljivija u onim oblastima u kojima dijelimo zajedničke probleme kao što su borba protiv organizovanog kriminala i upravljanje granicom: u nekim situacijama naši policijski službenici dijelili izvšrna ovlašćenja sa predstavnicima EU agencija, zajednički patrolirajući granicama i sl, dok imaju pristup informacionom sistemu i aplikaciji EUROPOL-a za dijeljenje podataka.

“Ako već vidimo da neki zajednički problemi, poput ruske invazije na Ukrajinu i imperativa borbe protiv organizovanog kriminala, nalažu potrebu za bržom i sadržajnijom integracijom između regiona i Evropske unije, onda je i za nas, kao građane koji smo često zaboravljeni u tom procesu, važno da i benefiti, a ne samo problemi, budu predmet tzv. diferencirane integracije”, naglasila je Milena.

Ona je ukazala da je model četvorofaznog pristupanja koji su razvili Centar za evropske politike iz Beograda i CEPS iz Brisela, koji upućuje i na važnost mjerljivih pokazatelja u vladavini prava i drugim oblastima, zapravo mnogo jednostavniji i predvidiviji od aktuelnog procesa, koji ostavlja dosta manverskog procesa da se daju zasluge i u onim oblastima gdje ne bi trebalo, odnosno da se koči progres onih zemalja, koje isporučuju određene rezultate.

Snimak konferencije možete pogledati ovdje:

Objavljeno

Skupštinski odbori da se vrate redovnim obavezama

Rad skupštinskih odbora nije uslovljen dinamikom plenarnih zasijedanja i ukazujemo da je naročito važno da skupštinski odbori pristupe sveobuhvatnom razmatranju akata koji su u skupštinskoj proceduri.

Sva radna tijela pasivizirala su svoj rad u periodu kada su razlike o načinu izlaska iz aktuelne političke krize blokirale plenarni rad Skupštine i početak redovnog proljećnjeg zasijedanja.

Neprihvatljivo je da skupštinski odbori ne izvršavaju svoje obaveze u skladu sa Poslovnikom i ne razmatraju redovne izvještaje i predloge zakona koji su u skupštinskoj proceduri.

I u prethodnoj godini su povremeni bojkoti i pasivnost odbora dovodili do situacija da se u kratkom vremenskom periodu odlučuje o nagomilanim pitanjima. To se negativno odražava i na kvalitet zakonskih tekstova i na analizu njihovog uticaja, kako u finansijskom, tako i u širem smislu.

Primjena programa “Evropa sad” takođe zahtijeva pojačani parlamentarni nadzor, posebno imajući u vidu da se bliži kraj prvog kvartala primjene programa. Poslanici i poslanice su ranije javno ukazivali na rizike, koje nose nova zakonska rješenja. Globalna dešavanja uslovljena invazijom Rusije na Ukrajinu mogu poremetiti ranije projekcije u odnosu na efekte reformi koje je Program obuhvatio. Na poslanicima i poslanicama, koji su i izglasali zakone koji su trasirali njegovu primjenu, je da zahtijevaju sve informacije o efektima i izazovima tokom sprovođenja Programa.

Podsjećamo da su, osim predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, trenutno u skupštinskoj proceduri i drugi zakoni od značaja za građane i građanke. Blokada i odlaganje redovnog zasijedanja Skupštine ne treba da budu izgovor da se ovi akti ne rasprave u matičnim odborima i ne analiziraju njihovi efekti na položaj različitih društvenih grupa i na državni budžet.

Milena Muk

Institut alternativa