Godina: 2021.

Pogledajte emisiju Okvir na RTCG i zanimljivu raspravu o učincima Vlade u prvih godinu dana. Marko Sošić je govorio o ostvarenim rezultatima i promašajima iz naše perspektive, sa naglaskom na planovima “Evropa sad” i “Crna Gora odmah”

Postoji veliki raskorak između onoga što su prepoznati problemi politizacije i neprimjerenih uticaja na zapošljavanje u javnoj upravi i izostanka prioriteta i aktivnosti u Nacrtu strategije za reformu javne uprave u tom pogledu.

To je naglašeno u komentarima koje je, u okviru javne rasprave, Institut alternativa dostavio na Nacrt strategije za reformu javne uprave za period 2022 – 2026. godine. Zbog toga smo predložili da se u okviru cilja „profesionalizacija javne uprave“ jasno prepoznaju pokazatelji, poput izmjene i primjene unaprijeđenog zakonskog okvira, koji treba da uključi ukidanje diskrecionog prava prilikom izbora državnih i lokalnih službenika,  unaprijeđenu provjeru sposobnosti i transparentnije izvještavanje o rezultatima, naročito sa usmenih intervjua, koje sada u potpunosti izostaje. Takođe, zalažemo se i za proširivanje opsega unaprijeđenih pravila iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima na agencije i druga nezavisna regulatorna tijela, i javne ustanove za koje se u postupku zakonskih izmjena ne utvrdi da usljed specifičnosti zahtijevaju da budu predmet posebnog zakona.

Smatramo da bez odgovora na ove izazove nema zapošljavanja na osnovu zasluga i profesionalizacije javne uprave, koja za sada stoji samo kao deklarativni izraz bez sadržine u Nacrtu strategije.

Kada je riječ o optimizaciji javne uprave, naš stav je da bez jasnih finansijskih pokazatelja, koji bi trasirali smanjenje brojnih izdataka za bruto zarade, ugovore o djelu i ostala lična primanja, racionalizacija troškova, kao jedan od neizostavnih elemenata optimizacije, izostaje kao strateški cilj.

Naročito napominjemo da se, u analizi koja prati plan „Evropa, sad“, ukazuje da se troškovi u okviru ukupnog fonda bruto zarada povećavaju po osnovu zarada zaposlenih koji ostvaruju pravo na minimalnu neto zaradu od 250 eura do visine minimalne neto zarade od 450 eura.

„Koliki je broj zaposlenih koji sada prima iznos manji od 450 eura u javnom sektoru, i kako će se redistribucija neto i bruto iznosa zarada za ostale kategorije zaposlenih odraziti na ukupne izdatke? Ovi podaci treba jasno da budu predstavljeni u odnosu na polazne osnove i ciljane vrijednosti, kako bi se finansijski efekat i samog programa Evropa, sad ali i međuzavisnih mjera iz reforme javne uprave mogao pratiti“, navedeno je u komentarima.

Nacrtom se predviđa fazna izrada funkcionalnih analiza svih činilaca javne uprave, što bi bio prvi takav poduhvat u pokušaju da se optimizuje javna uprava, i mi smatramo da je svakako nužan.

Međutim, neophodno je kao pokazatelj uvrstiti i smanjenje broja zaposlenih u najbrojnim organima u skladu sa preporukama funkcionalnih analiza. U suprotnom, funkcionalne analize mogu biti skup poduhvat od procijenjenih pola miliona eura koji neće dovesti do očekivanih rezultata.

Takođe, Fiskalnom strategijom se predviđa program sporazumnog prekida radnog odnosa uz otpremninu kao plod funkcionalnih analiza javnopravnih organa, a ova mjera nije uključena u Nacrt strategije za reformu javne uprave.

U komentarima smo ukazali i na skromne ambicije u pogledu pokazatelja koji se, između ostalog, odnose na smanjenje trajanja upravnih sporova, zadovoljstvo upravnim uslugama, opštinskih dugova, i troškove na prinudnu naplatu sudskih sporova.

Smatramo da brojne analize i obuke, koje su našle mjesto u Nacrtu, su trebalo da prethode definisanju strateških ciljeva, aktivnosti i pokazatelja, ili da budu dugoročno osmišljena podrška primjeni strategije, a ne njen primarni, integralni dio.

Komentari koje smo dostavili Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija dostupni su ovdje.

Stevo Muk

Predsjednik Upravnog odbora

Devetnaestog oktobra, Evropska komisija je usvojila svoj Paket za proširenje 2021, u kojem je ponudila sveobuhvatnu procjenu stanja i napretka koji su zemlje Zapadnog Balkana napravile na njihovom putu prema Evropskoj uniji, sa naglaskom na to koliki je napredak načinjen u fundamentalnim reformama.

U Paketu za proširenje su date i jasne smjernice o tome koji su priortiteti u reformama u narednom periodu. Uvođenjem nove metodologije koja koristi pristup zasnovan na zaslugama, fokus ovog Paketa je na isticanju osnovnih vrijednosti: vladavina prava, nezavisnost pravosuđa, sloboda medija, i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, istovremeno nagalašavajući da i sama EU mora da ispuni svoje obaveze.

Komisija je odala priznanje zemljama regiona koje su najviše napredovale na putu ka EU – Crnoj Gori i Srbiji – konstatujući da su napravile određeni napredak, dok su takođe prepoznati napori koje su Sjeverna Makedonija i Albanija načinile kako bi ispunili uslove za otvaranje pregovora. Pored aktuelnog bugarskog veta, zaustavljeni proces normalizacije odnosa u regionu je druga bolna tačka koja je naglašena u Paketu za proširenje.

Ovi nalazi povlače pitanja: Kako Paket za proširenje 2021 podržava izgradnju snažnije Evrope? Koji su podsticaji ponuđeni Zapadnom Balkanu kroz ovaj Paket? Da li postojeći set alata sadrži dovoljno instrumenata da bi se nosio sa osjetljivim, ali i složenim pitanjima regiona, istovremeno ne zaboravljajući osnovne vrijednosti?

Premda ova pitanja ostaju itekako relevantna za svakodnevni život građana, svrha ovog događaja je da okupi relevantne stručnjake koji bi razjasnili šta je do sada urađeno u ovim oblastima i šta ostaje da se uradi, kako bi se osiguralo da Paket za proširenje 2021 bude efektivno i efikasno implementiran. Da bismo dobili višeslojni odgovor na ovaj problem, panelisti iz think tank-ova sa Zapadnog Balkana daće svoje doprinose ovom događaju koji zajedno organizuju mreža Think for Europe (TEN) i Generalni direktorat Evropske unije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR).

Paket za proširenje 2021 predstaviće Maciej Popovski, vršilac dužnosti generalnog direktora za susjedstvo i pregovore o proširenju, što će biti ispraćeno petominutnim reakcijama ostalih panelista:

• Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora, Centar za evropske politike (CEP), Beograd
• Anida Šabanović, direktorka, Spoljnopolitička inicijativa (FPI BH), Sarajevo
• Marko Sošić, istraživač, Institut alternativa (IA), Podgorica
• Arbereša Loksa Stubla, izvršna direktorka i viša naučna saradnica, Grupa za pravne i političke studije (GLPS), Priština
• Đerđi Vurmo, programski direktor, Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), Tirana
• Ardita Abazi Imeri, programska koordinatorka, Institut za evropsku politiku (EPI), Skoplje

Nakon toga, biće održana otvorena diskusija sa publikom. Događaj će se održati u onlajn formatu, na engleskom jeziku. Za događaj se možete registrovati ovdje.

Učesnici će moći da postave pitanja na dva načina: tako što će se javiti virtuelnim podizanjem ruke, nakon čega će biti uključeni kamerom i mikrofonom, ili tako što će ostaviti komentare ili koristiti Q&A opciju, a moderator će na kraju pročitati ta pitanja.

Razrješenjem Komisije za žalbe, bez javno dostupnog obrazloženja, državni i lokalni službenici i kandidati za posao ostali su bez važnog mehanizma zaštite prava. U međuvremenu, nijesu imenovani novi članovi Komisije.

Komisija za žalbe je tijelo nadležno za razmatranje svih žalbi zaposlenih u organima državne i lokalne uprave, kao i kandidata koji se prijavljuju na oglase i konkurse koje ovi organi raspisuju.

Vlada je razriješila svih pet članova početkom oktobra bez održavanja sjednice. Za rezultat imamo situaciju da trenutno nema uslova za odlučivanje o žalbama, koje građani podnose ukoliko smatraju da su im povrijeđena prava prilikom zapošljavanja ili rada u javnoj upravi.

Rješenje Vlade, dostupno u Službenom listu, ne sadrži obrazloženje, već upućuje na zakonske odredbe, koje, između ostalog, predviđaju da se članovi Komisije za žalbe mogu razriješiti zbog nesavjesnosti i nestručnosti u radu. Međutim, u nedavno sačinjenim izvještajima o funkcionisanju službeničkog sistema nijesu navedeni problemi u radu ove Komisije.

Upornim izostavljanjem transparentnih obrazloženja o važnim odlukama, koje se tiču zapošljavanja i upravljanja učinkom u javnoj upravi, Vlada se sve više udaljava od sopstvenih obećanja o meritokratiji i transparentnosti. Donošenjem rješenja bez odgovarajućih obrazloženja rizikuje se šteta po budžet, u izvjesnim sudskim sporovima.

Nadležno Ministarstvo je čekalo više od dvadeset dana da raspiše konkurs za izbor nove Komisije, koji je u toku. Dakle, da paradoks bude veći, rok odlučivanja Komisije za žalbe je 30 dana, a već više od mjesec dana ovo tijelo nije funkcionalno.

Vlada je dužna da odgovori na pitanja zašto je prestao mandat ranijoj Komisiji za žalbe, i ko štiti prava zaposlenih u javnoj upravi i kandidata koji se javljaju na javne oglase i konkurse, koji su u toku.

Milena Muk

Institut alternativa