Bez Skupštine nema napretka ka članstvu u EU

Bilo je neophodno Skupštinu konsultovati prije izrade Akcionog plana za adresiranje ključnih preporuka iz Izvještaja Evropske komisije, a potreba sveobuhvatne izmjene Zakona o sprječavanju korupcije prevazilazi opseg reforme izbornog zakonodavstva.

Na to je ukazala Ana Đurnić, koja je danas ispred Instituta alternativa (IA) učestvovala na zajedničkoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i Odbora za antikorupciju, koja se fokusirala na ispunjavanje političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji (EU), u oblastima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije.

„Mi smo ranije ukazali da, iako Vlada mora biti „nosilac“ Akcionog plana za adresiranje ključnih preporuka Evropske komisije, za njega je potreban širi politički, institucionalni i društveni konsenzus“, kazala je ona, naglasivši da ni prije ni tokom sjednice svi učesnici nijesu imali uvid u taj dokument.

Ona je dodala da situacija u sudstvu i tužilaštvu, čije je razrješavanje vezano za Skupštinu, razlog više što poslanici i poslanice moraju biti uključeni u adresiranje preporuka Evropske komisije.

Đurnić je naglasila da su prijeko potrebne izmjene i dopune Zakona o sprječavanju korupcije vještački vezane za reformu izbornog zakonodavstva, i da po obimu i prioritetima prevazilaze to pitanje.

„Poseban fokus u daljim reformama i radu Agencije za sprječavanje korupcije mora biti na adekvatnijem sankcionisanju kršenja odredaba Zakona iz oblasti prijave prihoda i imovine i sukoba interesa, koje trenutno nisu odvraćajuće“, objasnila je ona.

Ukazala je i i da reforma javne uprave ne smije sklanjati nišan sa pitanja depolitizacije i optimizacije zapošljavanja, ne samo u javnoj upravi, nego u kompletnom javnom sektoru, sa posebnim fokusom na javna preduzeća.

„Javne nabavke su pitanje koje je proteklih godinu dana uveliko zanemareno zbog načelno pozitivnih ocjena na Zakon o javnim nabavkama i sistem e-nabavki, ali važnija od tih je ocjena i poruka Evropske komisije koja je novom Metodologijom smjestila ovo poglavlje u isti klaster sa poglavljima 23 i 24, jasno poručujući da su javne nabavke pitanje borbe protiv korupcije, a ne samo pitanje tržišta, i da se u tom dijelu očekuju rezultati“, naglasila je Đurnić.

Snimak sjednice dostupan je na linku: https:


 

Tim Instituta alternativa

Članovi Vlade da pokažu elementarno poštovanje svojih obaveza prema Skupštini

Jučerašnjim nepojavljivanjem na kontrolnom saslušanju u Odboru za ljudska prava i slobode, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić po peti put je izbjegao dolazak na parlamentarno saslušanje.

Iako su ministri u Vladi Crne Gore dužni da se odazovu na poziv odbora za kontrolno saslušanje, svjedočimo sve češćem odbijanju ministara da za svoj rad polažu račune u skupštinskim radnim tijelima. Od konstituisanja odbora u novom skupštinskom sazivu, zabilježili smo osam slučajeva u kojima se ministri nisu pojavili na zakazano parlamentarno saslušanje u odborima, od čega je pet kontrolnih, a tri konsultativna saslušanja.

Članom 75 Poslovnika Skupštine, normirano je kontrolno saslušanje koje sprovode skupštinski odbori, u cilju ostvarivanja kontrolne funkcije Skupštine, dok je istim članom propisana i dužnost pozvanih ovlašćenih predstavnika državnih organa da se odazovu pozivu odbora. Ipak, Poslovnik u slučaju kontrolnih saslušanja, nije propisao dalju proceduru u slučaju neodazivanja pozvanih lica.

U neodazivanju na pozive poslanika i poslanica za parlamentarna saslušanja prednjači Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja, koji se čak pet puta nije odazvao na pozive odbora, dok je samo jednom saslušavan u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet povodom zaduživanja države putem emisije euroobveznica. Ministar Spajić nije se pojavio na kontrolnim saslušanjima koja su organizovali Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Odbor za rodnu ravnopravnost, Odbor za bezbjednost i odbranu i Odbor za ljudska prava i slobode.

Napominjemo da su na dnevnom redu parlamentarnih saslušanja na kojima se ministar nije pojavio bila pitanja koja se odnose na aktuelnu situaciju u oblasti socijalne politike, zatim zaštite i podrške ženama žrtvama nasilja, rodno odgovorno budžetiranje, kao i crno tržište cigareta. Na dnevnom redu sjednice Odbora za ljudska prava i slobode planiranoj za juče našlo se kontrolno saslušanje ministra Spajića povodom rada dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, ali se on nije pojavio, zbog kako je naveo, ranije preuzetih obaveza.

Apelujemo na Vladu Crne Gore, odnosno nadležne ministre, da obezbijede prisustvo na kontrolnim saslušanjima u odborima, i na taj način ne blokiraju ostvarivanje kontrolne funkcije Skupštine, koja putem parlamentarnih saslušanja vrši praćenje primjene propisa i sprovođenja javnih politika.

Nikoleta Pavićević

Institut alternativa

Čija su naša javna preduzeća?

Osvrt na aspekte transparentnosti i odgovornosti rada preduzeća u vlasništvu države

U Crnoj Gori postoji (najmanje) 56 preduzeća u većinskom državnom vlasništvu (u daljem tekstu: državnih preduzeća), koja zapošljavaju preko 12 hiljada ljudi i na zarade troše gotovo 200 miliona godišnje. Više od pola milijarde eura kredita državnih preduzeća su trenutno garantovani od strane države i u svakom trenutku mogu pasti na teret budžeta, dok većina njih ostvaruje gubitke, a na crnoj listi poreskih dužnika, od prvih 20 pravnih lica, 11 su državna preduzeća sa oko 50 miliona duga po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja. U isto vrijeme, samo u 2021. osnovana su četiri nova državna preduzeća, dok Vlada još uvijek nije obezbijedila pravni okvir koji bi omogućio da država zna šta se dešava u njenim preduzećima i ima nadležnost da spriječi ili riješi probleme u njihovom poslovanju.

U ovom izvještaju dajemo pregled gorućih problema u oblasti nadzora nad državnim preduzećima, problemima u mehanizmima finansijske revizije i kontrole, nedovoljno definisanih uslova za imenovanje odbora direktora i izvršnih direktora, nepostojanju politike zarada i upravljanja ljudskim resursima, brojnim fiskalnim rizicima i niskom nivou dostupnosti informacija i transparentnosti državnih preduzeća. Na kraju, date su konkretne preporuke čijim sprovođenjem bi se krenulo u rješvanje nagomilanih problema, među kojima su najvažnije neophodnost novog pravnog okvira za rad državnih preduzeća i uspostavljanje centralnog organa nadležnog za vođenje regulatorne i nadzorne politike u državnim preduzećima.

U sklopu rada na ovom izvještaju, prikupili smo značajan obim informacija o pojedinačnim državnim preduzećima koje smo sistematizovali i objavili na internet stranici Čija su naša javna preduzeća. Na stranici smo podijelili i sve do čega smo mogli doći kroz slobodan pristup informacijama, uključujući i dokumentaciju o broju zaposlenih, zaradama, sponzorstvima, donacijama, novčanim pomoćima, otpremninama, ugovorima direktora, odlukama odbora direktora i drugo.

Intervju za Vijesti: Opet iza zatvorenih vrata i bez javne rasprave

Istraživač javnih politika NVO Institut alternativa Marko Sošić za “Vijesti” o radu Vlade i prijedlogu budžeta za 2022. godinu

U pogledu transparentnosti nije se mnogo promijenilo u protekloj godini za mandata Vlade premijera Zdravka Krivokapića, predlog budžeta za narednu godinu ne pokazuje trend smanjenja tekuće potrošnje, projekat “Crna Gora odmah” je zbir mahom nezrelih projektnih ideja bez suštinskih reformi kapitalnog budžetiranja, dok za projekat “Evropa sad” nedostaju analize, a predlozi zakona koji ga prate su utvrđeni bez javne rasprave.

To je za “Vijesti” ocijenio istraživač javnih politika u NVO Institut Alternativa Marko Sošić.

U ovoj NVO su kazali da kada je u pitanju transparentnost Vlade uočili su sremnost da se daju podaci o radu prethodne, ali ne i kada je riječ o radu ove izvršne vlasti.

Sošić navodi da su odmah dobili podatke o tome kako se trošila budžetska rezerva do 2020. godine, a za to kako uži kabinet dijeli pomoć ove godine, odgovore čekamo već pet mjeseci. On je istakao da Generalni sekretarijat Vlade prednjači i po pitanju ignorisanju svih njihovih zahtjeva i odbijanju inicijative da se ostvari minimum otvorenosti materijala koje Vlada razmatra i usvaja na sjednicama.

Kasne izvještaji

”Predlog zakona o budžetu za 2022. godinu ne pokazuje trend smanjenja tekuće potrošnje i “neproduktivnih budžetskih linija”. Iako ministar finansija Milojko Spajić stalno ponavlja da su uspjeli da smanje tekuću potrošnju za 10 odsto tokom ove godine, bez preciziranja gdje se ostvarila ta ušteda, podaci pokazuju značajno povećanje u narednoj godini. Cijeli tekući i budžet je veći za gotovo 60 miliona. Službena putovanja su porasla za 40 odsto, reprezentacija za 30 odsto, kao i sve problematične stavke sa predznakom “ostalo” koje smo godina kritivkovali zbog nedostatka transparentnosti”, rekao je Sošić, podsjećajući da se jedne godine pod stavkom “ostalo” “Montenegro Airlinesu” dalo 3,6 miliona eura pomoći.

On je ukazao na to da rastu konsultanske usluge, ugovori o djelu, ostala lična na primanja, renta – sve ono što su novi ministri kritikovali kao bahatost prethodnih vlada.

”Gdje su uštede koje su nam najavljene? Gdje su dubinske analize rashoda koje treba da pokažu bahatost i rasipništvo prethodne vlasti, a stezanje kaiša ove? Nemamo ni budžetsku inspekciju, ni registar imovine, ni reforme kapitalnog budžeta – sve ono što bi bili prirodni prioriteti tehnokratske, ekspertske vlade”, naglasio je Sošić.

On je istakao da je programski budžet naglašavan kao krunski reformski korak ove Vlade koji je doveo do veće budžetske transparentnosti, te da je stvarno pitanje šta to sada znamo, a ranije nismo znali.

”Gotovo ništa. U suštini se radi o formalističkoj podjeli budžeta institucija na programe, potrograme i aktivnosti, rasute na preko 2.000 stranica. U tom moru tabela nalaze se poluzavršeni indikatori i ciljevi koji nisu uvezani sa vladinim strateškim planovima i postoje sami za sebe, radi zadovoljenja forme. Kako se ti indikatori ispunjavaju ne znamo, još nije objavljen nijedan izvještaj o izvršenju programskog budžeta, iako je zakonska obaveza kvartalno izvještavanje”, ocjenio je Sošić.

U IA naglašavaju da neusvajanje budžeta vodi u privremeno finansiranje i još jedan krizni period, te da se nadaju da će svi imati dovoljno odgovornosti da ne dopuste da se to desi.

”Vlada je dodatno zakomplikovala stvari uvezivanjem budžeta sa mjerama iz paketa “Evropa sada” i na taj način dovela Skupštinu pred svršen čin – ako se jedan od 10 zakona koji su predati uz budžet ne usvoji ili promijeni, remeti se ravnoteža cijelog budžeta. Značajan izazov su i zakoni koje su predložili poslanici, od obeštećenja majki, do većih izdvajanja za penzionere, bez preciznih procjena koštanja, koji svi mogu još više izvesti budžet iz ravnoteže”, rekao je Sošić.

PR paket – “Crna Gora odmah”

On smatra da je program “Crna Gora odmah” u suštini pretrpani kapitalni budžet za narednu godinu umotan u PR paket da bi se lakše progutao, te da bi pogodniji naziv bio zbir mahom nezrelih projektnih ideja bez suštinskih reformi kapitalnog budžetiranja.

”To kako biramo projekte i koliko dugo ih radimo, koliko su veliki nepredviđeni troškovi i kako su slabo pripremljeni projekti nije bio prioritet. U narednoj godini planirano je duplo više projekata nego u 2021, što je ogroman teret za dvije Uprave koje su imale problema i sa manje projekata. Za prvih devet mjeseci 2021. ostvareno je tek 45 odsto planiranog kapitalnog budžeta. Kako će se tek sprovesti dvostruko više projekata i zašto se štedi na već započetim projektima? Dvije trećine novih projekata imaju 50 ili manje bodova, što znači da su tek polovično ili manje zreli za sprovođenje. Podržavani su i projekti i sa samo 15 bodova”, kazao je Sošić.

Sagovornik “Vijesti” kaže da je bilo mnogo bolje da je Vlada odabrala da značajnijim iznosima pokuša da dovede do kraja već započete projekte i da krene u reformu kapitalnog budžetiranja i sprovođenje preporuka Državne revizorske institucije i Međunarodnog monetarnog fonda. Za mene bi to bio pristup prikladniji ekspertskoj Vladi i žao mi je što se radije išlo na senzacionalizam i prazne priče o najvećem broju projekata ikada”, stav je Sošića.

Kada je u pitanju projekat “Evropa sad”, prema riječima Sošića, on pati od nedostatka analiza, konsultacija i procjena uticaja i viška površne propagande i pojednostavljivanja.

”Pitanje nije da li želite da živite bolje i primate bolju platu, jer oko toga ne može biti spora i to je namjerno pojednostavljivanje. Prava pitanja oko kojih je trebalo povesti raspravu su da li želimo da promijenimo način finansiranja zdravstva, kako da osigramo oporezivanje dobiti, veće akcize, kako da osnažimo institucije da mogu oporezovati neprijavljenu dobit i smanjiti sivu ekonomiju. Brojna su pitanja oko izvodljivosti prihodne strane i zabrinjava optimizam Vlade kojim odgovaraju na utemeljena pitanja u vezi sa tim da li je zaista realno da sljedeće godine imamo 50 miliona više prihoda od akciza, da već sljedeće godine imamo 25 miliona više od poreza na dobit pravnih lica, a da ne pričamo o potpuno apstraktnim kategorijama kao što su 15 miliona više od smanjenja sive ekonomije i 20 miliona od oporezivanja neprijavljenih prihoda”, rekao je Sošić.

On smatra da je šteta što se za ovako dalekosežne reforme nije ni pokušao pronaći dogovor sa partijama sa obiju strana jer ovako krupna pitanja zahtijevaju društveni dogovor.

”To kako ćemo finansirati naš sistem zdravstva je pitanje koje prevazilazi ne samo ovu Vladu, nego i ovu generaciju. Stoga je šteta što su i poslanici čuli za plan “Evropa sad” prije dva mjeseca kada i cijela javnost. Ni o jednom od deset zakona koji su uz budžet predati Skupštini da bi se program “Evropa sad” sproveo nije održana javna rasprava”, zaključio je Sošić.

Vlada da objasni zašto je odbila predlog o ograničenju zarada

Sošić je kazao da se nada da će svi podaci koje Ministarstvo kapitalnih investicija objavljuje o javnim preduzećima uroditi i sistemskim promjenama, ne samo zgražavanjem javnosti i političkim prepucavanjima.

”Vlada mora da objasni zašto je odbila prijedlog da se zarade i bonusi menadžmenta regulišu i šta je plan. Da bi se doveo u red haos u državnim preduzećima mora se sistemski krenuti u rješavanje nagomilanih problema, prvenstveno kroz novi pravni okvir za rad državnih preduzeća i upostavljanje centralnog organa nadležnog za vođenje regulatorne i nadzorne politike u državnim preduzećima”, rekao je Sošić, dodajući da eksperiment “Montenegro Works” pati od istih nedostataka procjene uticaja i konsultacija, kao i programi “Evropa sad” i “Crna Gora odmah”.

 

Intervju originalno objavljen 4. decembra 2021. godine u dnevnom listu “Vijesti”

Monitoring izvještaj: Odbor za ljudska prava i slobode

Rad Odbora za ljudska prava i slobode je tokom prva tri kvartala 2021. godine obilježen bojkotom većeg dijela parlamentarne opozicije. U prosjeku, sjednicama Odbora prisustvovalo je svega 1,3 članova Odbora iz reda parlamentarne opozicije. Dodatno, plan sprovođenja aktivnosti Odbora u ovoj godini nije pravovremeno planiran, imajući u vidu da je usvojen tek krajem aprila tekuće godine, a tome je doprinijelo i kašnjenje Programa rada Vlade za 2021. godinu.

Bojkot članova i članica Odbora iz reda parlamentarne opozicije doveo je do posljedičnog izostanka inicijativa koje bi osnažile kontrolnu ulogu ovog radnog tijela. Naime, tokom 13 održanih sjednica poslanici, kako vlasti tako i opozicije, nisu predložili nijednu inicijativu za održavanje kontrolnog ili konsultativnog saslušanja. Dodatno, nisu održana ni tri saslušanja predviđena Planom rada Odbora.

U Poslovniku Skupštine ne postoje jasni kriterijumi i procedure za učešće spoljnih aktera u radu Skupštine, što dovodi do njihovog neravnopravnog tretmana, a to se u prethodnom periodu najdrastičnije odrazilo na rad upravo Odbora za ljudska prava i slobode. I pored učešća velikog broja predstavnika institucija, međunarodnih organizacija i civilnog sektora na sjednicama, Odbor nije pokazao otvorenost za učešće svih zainteresovanih strana, jer je predsjednik Odbora odbio zahtjev za prisustvo sjednici koji je uputila Crnogorska pravoslavna crkva.

Vlada nije ispunjavala svoje obaveze prema Odboru. Izostalo je učešće u radu Odbora od strane ministara u Vladi Crne Gore, osim učešća ministra pravde u svojstvu ovlašćenog predlagača zakona tokom druge sjednice Odbora. Uprkos upućivanju poziva, javnim apelima tokom sjednica Odbora od strane predsjednika i članova, ali i organizacija civilnog društva – ministri za resora pravde, ljudskih i manjinskih prava, prosvjete, nauke, kulture i sporta, unutrašnjih poslova i finansija se tokom posmatranih 13 sjednica nisu uključili u rad Odbora.

Monitoring izvještaj: Odbor za bezbjednost i odbranu

Odbor za bezbjednost i odbranu je najaktivniji skupštinski odbor u pogledu kontrolne funkcije, imajući u vidu da je u ovom odboru održano čak dvije trećine svih kontrolnih saslušanja u svim radnim tijelima Skupštine tokom prva tri kvartala. Odbor je u periodu od 17. decembra 2020. do 1. oktobra 2021. godine održao sedam sjednica na kojima je sproveo kontrolna saslušanja 15 predstavnika izvršne vlasti, dok konsultativnih saslušanja nije bilo.

Pored dominantne fokusiranosti na kontrolna saslušanja, Odbor nije u dovoljnoj mjeri koristio kontrolne mehanizme prilikom razmatranja izvještaja o radu institucija i stanju u oblasti bezbjednosti i odbrane. Naime, Odbor za bezbjednost i odbranu u posmatranom periodu nije donio zaključke i preporuke kojima bi se uticalo na unapređenje rada institucija čije izvještaje su članovi i članice u Odboru razmotrili, ali nisu podržali.

Sa druge strane, kao vidljivi pomak u radu Odbora za bezbjednost i odbranu može se istaći prohodnost opozicionih predloga tokom sjednica. Činjenica da su sve tri opozicione inicijative za održavanje kontrolnih saslušanja imale prohodnost od strane većine članova Odbora, kao i da su rezultirale zakazivanjem kontrolnih saslušanja predstavnika izvršne vlasti, može poslužiti kao pozitivan primjer drugim skupštinskim radnim tijelima.

Kada je riječ o razmatranju i regulisanju normative u sektoru bezbjednosti i odbrane, Odbor je u potpunosti bio pasivan tokom posmatranog perioda. Odbor za bezbjednost i odbranu tokom prva tri kvartala 2021. godine nije iskoristio šansu da kao zainteresovano radno tijelo razmotri jedan od najvažnijih zakona u oblasti bezbjednosti, Predlog zakona o unutrašnjim poslovima.

Za unapređenje rada Odbora, potrebno je da Odbor koristi institut zainteresovanog radnog tijela i razmatra one predloge zakona kojima su obuhvaćena pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i da predlaže zaključke i preporuke povodom razmotrenih izvještaja i održanih kontrolnih saslušanja.