Inicijativa: Povećati transparentnost rada Vlade

Uskoro će mjesec dana otkako smo pisali Vladi i pozvali na veću transparentnost u radu kroz tri konkretna koraka u vezi sa dostupnošću informacija o radu i odlučivanju Vlade i njenih radnih tijela. Još uvijek nismo dobili ni odgovor niti smo primijetili promjenu u praksi.

Neophodno je da građani budu obaviješteni o radu Vlade i imaju pristup ključnim materijalima koji su na dnevnom redu Vlade, bez obzira na format sjednice, uz povećanje transparentnosti kroz objavljivanje osnovnih informacija o radu Vladinih komisija.

Predložili smo Vladi da usvoji nove prakse i promijeni one sa kojima je započela mandat, kako bi istinski radila u duhu obećanja o javnosti rada iz ekspozea. Kako bi povećala povjerenje građana u svoj rad i pružila cjelovite informacije o odlukama koje donosi, Vlada treba da preduzme tri koraka:

1. Objavljivanje cjelovitog dnevnog reda sjednica Vlade

U slučajevima kada se na sjednici vlade raspravlja o materijalu koji je označen određenim stepenom tajnosti, osim što se materijal ne objavljuje, javnost ne može znati ni da je isti bio na dnevnom redu sjednice jer je i naziv materijala izuzet iz dnevnog reda. Kako su zakonske odredbe koje uređuju tajnost podataka široke, u mandatu prethodne vlade je ova mogućnost korišćena za različite slučajeve: od ugovora i odluka do preusmjeravanja novca između budžetskih jedinica i korišćenja budžetske rezerve.

Prema istraživanju IA na osnovu zapisnika sa sjednica Vlade dobijenih kroz SPI, u mandatu prethodne Vlade od ukupnog broja tačaka na dnevnom redu, više od 10% je sasvim skriveno od javnosti (12,3%).

Uz razumijevanje potrebe da Vlada u izuzetnim slučajevima mora odlučivati ili raspravljati o materijalima koji su označeni oznakom tajnosti, neprihvatljivo je da javnost ne bude obaviještena o tome da su isti uopšte bili na dnevnom redu, o klasifikacionom broju akta i tačnom stepenu tajnosti koji bi mogli poslužiti da se istim ostvari pristup nakon isteka roka tajnosti.

2. Objavljivanje materijala o kojima je odlučeno bez održavanja sjednice

Vlada je započela mandat uz lošu praksu neobjavljivanja materijala koji su razmatrani bez održavanja sjednice. Za nepunih pet mjeseci rada nove vlade, 32 puta je Vlada razmatrala i usvajala odluke bez održavanja sjednice, češće nego što su održavane redovne nedjeljne sjednice (kojih je u istom periodu bilo 21).

Na ovaj način, Vlada je raspravljala i odlučivala o 62 tačke dnevnog reda, ne uključujući brojna kadrovska pitanja, a da ti materijali nisu objavljivani na portalu Vlade. Radi se o prijedlozima zakona, odlukama, informacijama, zaključcima, ali i o kadrovskim rješenjima, koja se u nekim slučajevima samo zbirno pominju u saopštenjima Vlade, tako što se ne daju ni detalji o kojim pozicijama i osobama je raspravljano ili odlučeno.

Odlučivanje o određenim pitanjima bez održavanja sjednice u hitnim i drugim naročito opravdanim slučajevima je predviđeno Uredbom o Vladi, kojom je takođe propisano i da je rad Vlade javan. Objavljivanje akata Vlade je posebno važno za one vrste materijala za koje ne postoji obaveza objavljivanja u Službenom listu. Nije dovoljno da Vlada objavi saopštenje u kojem će sažeto objasniti o čemu se raspravljalo – građani imaju pravo na pristup cjelovitim dokumentima i usvojenim zaključcima. Posebno je problematično što je u ovom aspektu nova Vlada napravila korak unazad u odnosu na prethodnu, koja je objavljivala materijale sa ovakvih sjednica.

3. Objavljivanje podataka o radu vladinih radnih tijela

Neophodno je da javnost ima osnovne informacije o radu Vladinih komisija, stanih i privremenih radnih tijela. Četiri stalna radna tijela Vlade (Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku; Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Komisija za kadrovska i administrativna pitanja; Komisija za dodjelu dijela budžetske rezerve) imaju brojne i značajne nadležnosti, od uloge u postupcima zapošljavanja i postavljenja do diskrecione dodjele sredstava fizičkim i pravnim licima.

Trenutno ne postoji praksa objavljivanja informacija o sjednicama ili o ukupnim aktivnostima četiri stalna ni privremenih radnih tijela Vlade. U prethodnom periodu, i najsnovnije informacije o radu nekih od njih su od strane Generalnog sekretarijata Vlade proglašavane tajnom.

Transparentnost na djelu, ne samo u ekspozeu

Imajući u vidu sve nabrojane probleme, a nakon cijele decenije važenja, neophodno izmijeniti Odluku o objavljivanju materijala sa sjednice Vlade Crne Gore iz 2011. godine i poboljšati otvorenost rada Vlade u tri važna aspekta:

    1. Objavljivanje cjelovitih dnevnih redova, u kojima će se vidjeti i tačke dnevnog reda koje su označene stepenom tajnosti, identifikacioni broj akta kao i stepen tajnosti koji je određen, kako bi javnost znala u kojem periodu ističe rok trajanja (dvije godine za stepen “interno”, pet godina za “povjerljivo” ili neki drugi).
    2. Integralno objavljivanje svih materijala koje je vlada razmatrala i zaključaka koje je usvojila bez održavanja sjednice, na isti način kao i u slučaju da je sjednica održana.
    3. Objavljivanje osnovnih informacija o radu vladinih radnih tijela (komisija).

Na ovaj način će se ispraviti dosadašnje loše prakse i podići nivo otvorenosti rada Vlade i njenih radnih tijela.

 

Marko Sošić
Institut alternativa

Primjena novog Zakona o javnim nabavkama: Prilika za izlazak iz začaranog kruga

Iako je novi Zakon o javnim nabavkama u velikoj mjeri usklađen sa Direktivama EU, kao i onaj čija je primjena počela u maju 2015. godine sa tada važećim Direktivama, njegova primjena takođe prijeti da bude „kamen spoticanja“. Prvih pola godine primjene Zakona pokazuje da se pojedine njegove i odredbe podzakonskih akata ne primjenjuju dosljedno, a da novi instituti, poput analize tržišta, mogu napraviti više štete nego koristi sistemu javnih nabavki.

Neadekvatno planiranje i neispunjavanje planiranog nastavljaju da budu jedna od ključnih boljki upravljanja ovim dijelom javne potrošnje. Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki je u najvećoj mjeri riješio probleme koje su donijele nabavke malih vrijednosti. Ipak, u praksi, ove nabavke moraju kontinuirano biti pod lupom Inspekcije za javne nabavke kako bi se obezbijedila dosljedna primjena pravila. Takođe, vrlo je važno da jednostavne nabavke ne budu zloupotrijebljene, već da služe svrsi pojednostavljivanja procedura, bržeg nabavljanja i smanjenja troškova javne nabavke. Kontrola realizacije ugovora je, nažalost, doživjela fijasko u odnosu na to kako je najavljivanja od strane Ministarstva finansija, budući da izvještaji o realizaciji ugovora sadrže malo ili nimalo novih podataka u odnosu na sadržaj ugovora. Neadekvatno praćenje realizacije ugovora, i interno i eksterno, još jedna je hronična boljka sistema javnih nabavki.

Pod uslovom da se ne krene u smjeru suprotnom od usaglašavanja sa EU regulativom, kao što je to bio slučaj 2017. godine, postojeća rješenja mogu poslužiti kao dobar osnov za dalje jačanje i nadgradnju sistema javnih nabavki.

Šta nam je donio novi Zakon o javnim nabavkama?

Novi Zakon o javnim nabavkama naručiocima je donio nove obaveze i više posla, a ponuđačima je olakšao procedure i unaprijedio transparentnost i konkurentnost postupaka javnih nabavki.

To tvrde naručioci koji su učestvovali na sastanku koji je organizovao Institut alternativa povodom predstavljanja preliminarnih nalaza analize o primjeni novih instituta iz Zakona o javnim nabavkama, čija je primjena počela 7. jula 2020. godine.

Ocjenjuju da je novi Zakon o javnim nabavkama unaprijedio sistem i približio crnogorsko zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki zakonodavstvu Evropske unije.

Novi Zakon je donio brojne novine, a primjena pojedinih novih mehanizama i instituta Zakona u drugoj polovini 2020. godine bili su predmet istraživanja Instituta alternativa na uzorku svih ministarstava i opština.

Prvih pola godine primjene Zakona pokazuje da se pojedine njegove i odredbe podzakonskih akata ne primjenjuju dosljedno, a da novi instituti, poput analize tržišta, mogu napraviti više štete nego koristi sistemu javnih nabavki. Neadekvatno planiranje i neispunjavanje planiranog nastavljaju da budu jedna od ključnih boljki upravljanja ovim dijelom javne potrošnje.

Pravilnik o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki je u najvećoj mjeri riješio probleme koje su donijele nabavke malih vrijednosti. Ipak, u praksi, ove nabavke izuzete od primjene Zakona o javnim nabavkama moraju kontinuirano biti pod lupom inspekcije za javne nabavke kako bi se obezbijedila dosljedna primjena pravila. Takođe, vrlo je važno da jednostavne nabavke ne budu zloupotrijebljene, već da služe svrsi pojednostavljivanja procedura, bržeg nabavljanja i smanjenja troškova javne nabavke.

Kontrola realizacije ugovora je, nažalost, doživjela fijasko u odnosu na to kako je najavljivana od strane Ministarstva finansija, budući da izvještaji o realizaciji ugovora sadrže malo ili nimalo novih podataka u odnosu na sadržaj ugovora. Neadekvatno praćenje realizacije ugovora, i interno i eksterno, još jedna je hronična boljka sistema javnih nabavki.

Cilj sastanka je bio da naručiocima koji su obuhvaćeni istraživanjem predstavimo preliminarne nalaze praćenja primjene pojedinih instituta i novina ovog Zakona –  analize tržišta, ekonomski najpovoljnije ponude kao sada jedinog kriterijuma za vrednovanje ponuda, izvještaja o realizaciji ugovora, jednostavnih nabavki, kao i planiranja i izvršenja budžeta za javne nabavke.

Sastanku su prisustvovale i predstavnice Direktorata za politiku javnih nabavki Ministarstva finansija i socijalnog staranja, kao institucije koja vrši institucionalni monitoring sistema javnih nabavki u Crnoj Gori.

Sastanak je okupio skoro 50 učesnika putem ZOOM platforme i uživo, uz poštovanje mjera za suzbijanje Corona virusa.

Iskustva naručilaca i glavne zaključke sa sastanka možete pogledati u kratkom videu:

Sastanak sa naručiocima je organizovan u okviru projekta “Za svrsishodno trošenje javnog novca!”, koji Institut alternativa sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori. Mišljenja i stavovi iskazani u ovom videu ne odražavaju nužno stavove donatora.

Intenzivirati i unaprijediti rad skupštinskih odbora

Samo dva od ukupno 14 skupštinskih odbora usvojili su planove rada za ovu godinu tokom prvog kvartala, dok dva odbora nijesu održala nijednu sjednicu od konstituisanja sredinom decembra prošle godine.

Prema dostupnim informacijama na sajtu Skupštine, samo je Odbor za međunarodne odnose i iseljenike usvojio plan rada za 2021. godinu, uz Odbor za bezbjednost i odbranu, koji po posebnom zakonu, usvaja plan parlamentarnog nadzora u sektoru bezbjednosti i odbrane. Dva odbora, za evropske integracije i za antikorupciju, nijesu održali nijednu sjednicu od donošenja odluke o konstituisanju sredinom decembra 2020. godine. Izražavamo očekivanje da će sačinjavanje Programa rada Vlade za 2021. godinu intenzivirati rad i omogućiti planiranje vršenja parlamentarnog nadzora od strane svih odbora.

Novi skupštinski saziv obilježio je pozitivan pomak omogućavanja video prenosa sjednica radnih tijela (live streaming), hronologije rasprava poslanica i poslanika na plenarnom zasijedanju, i pokretanja parlamentarnog TV kanala. Očekujemo da se najavljenim objavljivanjem hronologije rasprava i transkripata sa sjednica odbora dodatno unaprijedi javnost rada parlamenta, s obzirom na to da se zapisnici sa sjednica odbora i dalje ne objavljuju i sačinjavaju pravovremeno. Trenutno nisu dostupni zapisnici sa više od polovine (29) od ukupno održanih sjednica odbora (51).

Smatramo i da parlamentarni nadzor treba da bude propraćen dodatnim pokazateljima uspješnosti, koji su izostali u nedavno usvojenom Akcionom planu za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge Skupštine Crne Gore u 2021. godini. Napominjemo da su poslanici i poslanice nekoliko puta javno ukazali na učestalost nedostavljanja traženih informacija od strane izvršne vlasti, uprkos njihovom jasno propisanom pravu na dostupnost svih službenih materijala, dokumenata i podataka koji se pripremaju ili prikupljaju u odborima ili Službi Skupštine, Vladi, ministarstvima i drugim organima državne uprave, a koja se odnose na pitanja od značaja za ostvarivanje poslaničke funkcije.

Kako je „polaganje računa“ ali i dostavljanje traženih informacija od strane izvršne vlasti od suštinskog značaja za učinkovitost parlamentarnog nadzora, smatramo da Skupština treba posebno da prati dostavljanje informacija traženih od strane poslanica i poslanika. Nedostavljanje ovih informacija takođe treba da bude propraćeno sankcijama, koje treba da budu predmet najavljenog Zakona o Skupštini.

 

Milena Muk

istraživačica javnih politika u Institutu alternativa