U crnogorskom sistemu javnih nabavki teško je unapređivati praksu, kad se „pravila igre“ stalno mijenjanju. Pretposlednji dan 2019. godine donio je novi Zakon o javnim nabavkama s puno novih pravila i svega šest mjeseci da ih „igrači“ nauče.
Nova pravila nisu zaobišla ni sektor bezbjednosti, ali je Vladina Uredba o listi vojne opreme i proizvoda, postupku i načinu sprovođenja javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti samo u manjem dijelu ograničila dosadašnju samovolju naručilaca. Sistem planiranja i izvještavanja o ovim nabavkama nije značajno unaprijeđen. Planiranje nije uslovljeno strateškim ciljevima u sektoru bezbjednosti i odbrane, dok je predviđeno izvještavanje o bezbjednosnim nabavkama samo prema Ministarstvu finansija. Druge kontrolne instance, poput Vijeća za nacionalnu bezbjednost i, naročito, skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu nisu integrisane u sistem nadzora.
Prema javno dostupnim godišnjim izvještajima o javnim nabavkama, četiri institucije – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Uprava policije (UP), Ministarstvo odbrane (MO) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), potrošile su za javne nabavke tokom 2018. ukupno skoro 30 miliona eura, dok je 2019. godine samo MUP potrošio toliko. Ukupna potrošnja za javne nabavke ove četiri institucije u 2019. godini iznosi skoro 42,5 miliona. Međutim, koliki je u ovome udio potrošnje bezbjednosnih nabavki ili koliko je za njih dodatno potrošeno, najčešće je nepoznanica.
Tokom trogodišnjeg pravnog vakuuma nastalog usljed izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama 2017. godine, te nedovršenosti i nedorečenosti regulatornog okvira, naručioci su bezbjednosne nabavke sprovodili hibridno. Služili su se otvorenim postupkom javne nabavke, uz zaštitu pojedinih podataka, poput tehničke specifikacije nabavke, ugovora i slično. Naručioci su ovakve postupke nastavili da sprovode i nakon usvajanja novog Zakona i Uredbe, što se negativno odrazilo na sistem zaštite prava u postupcima javnih nabavki.
ANB nastavlja da bude najtajanstvenija institucija u sistemu bezbjednosti i odbrane – ne samo da je njena potrošnja za bezbjednosne nabavke tajna, već i akt na osnovu kog ih sprovodi. Jedini svjedok nepravilnosti prilikom potrošnje za bezbjednosne nabavke ostaje Državna revizorska institucija, čije revizije u sektoru bezbjednosti nisu dovoljno učestale.
Platforma je zamišljena tako da mladi mogu surfovati kroz obilje sadržaja o raznim temama, pronaći informacije koje su provjerene, zanimljive činjenice i infografike, slušati podkast epizode ili se registrovati za naše događaje, kao i sami oblikovati platformu – pisanjem blogova i izražavanjem svog mišljenja o različitim temama.
A šta znači MladiRini?
Ove dve riječi bi se mogle jednostavno prevesti u „mladi“ na jezicima zemalja na Zapadnom Balkanu („rini“ (albanski) – mladi).
Platformu je kreirao tim organizacija iz svih zemalja Zapadnog Balkana, koje su i članice Think for Europe (TEN) mreže.
Platforma je nastala u okviru projekta “Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih”, koji sprovodimo sa ostalim partnerima iz TEN mreže, i zajedno sa Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Bronsilav Geremek fondacijom iz Varšave i Centrom za evropske politike (EPC) iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija kroz program Evropa za građane i građanke.
Rodno neutralni zakoni su jedan od glavnih faktora istrajavanja rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori. Zakoni koji su navodno “jednaki za sve” ignorišu nejednakost žena u mnogim oblastima, poručeno je na današnjoj konferenciji koju je organizovao Institut alternativa (IA).
Na konferenciji “Rodna ravnopravnost i javne politike u Crnoj Gori: Više od matematike” predstavljeni su ključni nalazi o orodnjavanju javnih politika, sa posebnim naglaskom na izradu zakona u oblasti rada, zdravlja i privrednih društava, koji su finalizovani tokom 2019. godine.
Nikoleta Pavićević (IA), autorka analize, ocijenila je da, iako je sagledavanje uticaja koji politike mogu imati na položaj žena i muškaraca obavezno prilikom donošenja svih odluka, ova zakonska dužnost je zanemarena od strane donosilaca odluka. Ona je dodala da je ilustrativan primjer Zakon o radu, koji je pod pritiskom poslodavaca predvidio da se ženama na održavanju trudnoće, porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, koje su zaposlene na određeno vrijeme – to vrijeme neće obračunavati u period od 36 mjeseci neophodnih za ostvarivanje “stalnog” radnog odnosa.
Naglasila je i da je unapređenje ženskih prava u zakonima često više posljedica ’’automatizovanog’’ transponovanja EU direktiva, nego temeljne analize i konsultacija sa korisnicama i korisnicima zakona. Ovakvo usklađivanje zakonskih rješenja sa tekovinama EU, iako doprinosi boljoj zaštiti prava, ne počiva na detaljnoj analizi trenutnog stanja i različitih praktičnih i strateških potreba žena i muškaraca u sektorima kako bi se rješavali konkretni i specifični problemi na koje žene u Crnoj Gori nailaze.
Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava kazala je da Zakon o rodnoj ravnopravnosti obavezuje kreatore politika da integrišu rodnu ravnopravnost u sve javne politike.
“Međutim, mnoge od javnih politika nisu ispunile ovaj kriterijum”, naglasila je ona, dodajući da to i potkrepljuje evaluacija primjene ključnog strateškog dokumenta u oblasti rodne ravnopravnosti. Dodaje da većina sektorskih politika nije rodno senzitivna i ne sadrži ciljeve, aktivnosti, indikatore i budžet koji je orjentisan na osnaživanje žena, osoba različitih polnih i rodnih identiteta, niti posebno osjetljivih grupa.
Božena Jelušić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore je naglasila važnost rodno odgovornog parlamenta, ali i planiranja budžeta. U tom smislu, ona je istakla da će pokrenuti inicijativu dodatnog osnaživanja žena kroz agrobudžet, odnosno predlaganje posebnog fonda za žene u poljoprivredi.
Ona je naročito istakla problem nedovoljne zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u obrazovanju. “Iako je prosvjeta feminizirana, žena nema na mjestima odlučivanja”,istakla je ona i najavila da će inicirati da se pri izboru direktora i direktorica škola, u slučaju jednakih kvalifikacija, da prednost ženama.
Ivana Zečević, načelnica Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća u Ministarstvu ekonomskog razvojakazala je da postoji značajan pomak u proteklih pet godina kada je riječ o ženama vlasnicama preduzeća, kojih je danas preko 7,000 kao i to što je 14 jedinica lokalne uprave uvelo programe za žensko preduzetništvo. Najavila je i da će Ministarstvo ekonomskog razvoja izvršiti detaljnu evaluaciju postignutog u prethodne četiri godine i utvrditi strateške pravce djelovanja, ali i glavne prepreke. Zaključila je da je postignut pomak u stvaranju poslovnog ambijenta, ali ne u mjeri koja odgovara potrebama žena – gdje je i dalje sporno pitanje poreskih olakšica za žene u prvim godinama poslovanja, kao i obezbjeđivanje sredstava za početak biznisa.
Irena Joksimović, načelnica Direkcije za radne odnose u Ministarstvu ekonomskog razvoja kazala je da su u određenim segmentima novog Zakona o radu prava žena značajno unaprijeđena u odnosu na prethodni zakon. Kao značajna unapređenja navela je slobodan dan za prenatalni pregled zaposlenih trudnica, ranije korišćenje roditeljskog odsustva od strane očeva u slučaju višeplodne trudnoće, kao i pauzu radi dojenja u toku radnog vremena koja je produžena sa 60 minuta na 2 sata. Nina Milović, načelnica Direkcije za organizaciju i funkcionisanje zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, kazala je da je potrebno obezbijediti obuhvatnije analize stanja zdravlja žena u zajednici, identifikaciju zdravstvenih problema, potreba žena svih starosnih doba i rizičnih faktora po žensko zdravlje, kako bi se mogli definisati programi zdravstvene zaštite žena.
Svi učesnici i učesnice konferencije saglasili su se da je oblast rodno zasnovane statistike naročito nerazvijena, čemu svjedoči, između ostalog, i podatak da ne postoje pouzdani podaci o razici u zaradama u odnosu na pol kao ni sveobuhvatna baza ženskog preduzetništva.
Tokom diskusije je istaknut i problem zloupotrebe određenih instituta, poput ugovora o privremenim i povremenim poslovima koji se često sklapaju suprotno zakonu i negativno odražavaju na položaj žena, ali i ukazano na važnost dodatne zaštite žena na tržištu rada. Ukazano i je na važnost temeljne rodne analize odgovora na pandemiju korona virusa, i zagovaranja da se osmisle rodno odgovorne mjere podrške ženama, naročito posebnim ranjivim grupama, koje su izostajale iz dosadašnjih paketa mjera donosenih tokom pandemije.
Konačna verzija analize, predstavljene na današnjoj konferencijim biće uskoro dostupna na internet stranici Instituta alternativa. Analiza je izrađena u okviru projekta “Orodnjavanje, a ne prebrojavanje: Javne politike i rodna ravnopravnost u Crnoj Gori”, koji je Institut alternativa sproveo uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Nedostatak kontrole, strateškog planiranja nabavki, kao i nedostatak izvještavanja ključni su problemi nabavki u sektoru bezbjednosti i odbrane, a neophodno je sprovesti suštinske reforme, proaktivne unutrašnje i spoljne kontrole, kao i identifikovati koruptivne prakse.
To je saopšteno na panel diskusiji “Nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane: Nova „pravila igre“, stari problemi“, koju je organizovao Institut alternativa (IA) u okviru projekta „Za svrsishodno trošenje javnoh novca!“ koji IA sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, rekao je da još uvijek nismo svjedočili značajnom napretku u pogledu transparentnosti javne potrošnje za javne nabavke uopšte, a naročito one u sektoru bezbjednosti i odbrane.
“Imajući u vidu da je Crna Gora članica NATO saveza smatramo da su se ove reforme morale desiti mnogo ranije. Istraživanje, slično onome koje danas predstavljamo, a koje smo sproveli 2018. godine pokazalo je da se bezbjednosne nabavke najčešće dešavaju daleko od očiju javnosti, kontrole javne i institucionalne. Izraz povjerljive nabavke odomaćio se u propisima, a praksa je u potpunosti opravdala taj naziv”, rekao je Muk.
Iako su se propisi malo promijenili, praksa je, kako je istakao, ostala ista.
“Vjerujemo da je došlo vrijeme za suštinske reforme u oblasti javnih nabavki uopšte, za identifikovanje koruptivnih praksi i rizika za korupciju u svim fazama ciklusa javnih nabavki, za više proaktivne unutrašnje i spoljne kontrole i za više odgovornosti svih odgovornih lica uključenih u proces od planiranja do izvršenja i kontrole izvršenja ugovora i svakako za više transparentnosti i manje diskrecionih ovlašćenja u svim fazama procesa”, zaključio je Muk.
Ministarka odbrane Crne Gore, Olivera Injac, istakla je da je ključni cilj da se, prije svega, unaprijedi normativno-pravni okvir u oblasti nabavki kada je u pitanju sektor bezbjednosti i odbrane, ali i da se posveti pažnja afirmaciji transparentnosti u sprovođenju nabavki.
“Evidentno je da to do sada nije bio slučaj. S druge strane potrebno je da se naglasak stavi na nešto što je pitanje politika integriteta, ali ne samo na papiru, nego da to bude jedna od glavnih politika našeg Ministarstva, kao i drugih institucija unutar sekora bezbjednosti i svakako ovaj proaktivni pristup je važan u cilju eliminacije svih potencijalnih rizika za korupciju”, kazala je Injac.
Javne nabavke i cijela oblast finansija, kako je ukazala, iziskuju apsolutno jasnu, konsolidovanu i svakako ciljanu aktivnost unutar svake institucije, koja mora da stvori preduslove da ne dođe do bilo kakvih potencijalnih rizika da se integritet bilo kojeg pojedinca ili institucije naruši kroz taj proces.
“Naša namjera je da se sve procedure unaprijede kako bi se jednostavno stvorili uslovi da se podrazumijeva stepen i oblik transparentnosti koji mora postojati, ali I da se harmonizuje ono što je povjerljivost i potreba javnosti da zna”, kazala je Injac.
Predstoji, kako je rekla, usklađivanje zakonske regulative sa propisima Evropske unije, ali i sa pozitivnim praksama u oblasti nabavki ostalih NATO članica.
“Predstoji potpuno nova reforma, a naravno zadržaće se najbolja rješenja”, rekla je Injac.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, navela je da su ključni problem nabavki u sektoru bezbjednosti nedostatak kontrole, strateškog planiranja ovih nabavki, nedostatak izvještavanja.
“Smatramo da bi u budućem radu Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore trebalo da se krene od izmjena Uredbe za nabavke u sektoru bezbjednosti i smatramo da bi na tom nivou, uz ne previše posla i ne previše zahtjevnih reformi, ovaj sistem vrlo jednostavno mogao da se unaprijedi. Smatramo da bi unapređenje sistema izvještavanja i planiranja trebalo da bude u fokusu i da se jasno definiše koji su to nivoi, i koje su to nabavke u sektoru bezbjednosti sa kojima se može ići ka javnosti u smislu dostupnosti podataka, koje su to sa kojima se može ići ka određenom nivou spoljnih nadzornih institucija i koje su to kojima mogu pristupiti samo one institucije koje imaju pristup povjerljivim podacima”, navela je Đurnić.
Ona je dodala i da se prema nalazima Transparency International-a, Crna Gora svrstava u grupu zemalja sa povećanim rizikom za korupciju u dijelu potrošnje za bezbjednosne nabavke, imajući u vidu potpuno odsustvo spoljnog nadzora ovih nabavki.
Istraživanje koje je sprovedeno, kako je rekla, obuhvatilo je period od 2018. do 2020. godine.
“Posljednji put smo sličnu analizu radili 2018. godine i htjeli smo da vidimo šta se desilo u međuvremenu. Osim pravnih propisa u praksi se promijenilo vrlo malo, skoro ništa. Imamo novi Zakon o javnim nabavkama i novu Uredbu i oni su dali doprinos u dijelu usaglašavanja sa direktivama Evropske unije i u dijelu toga da je sada janije šta je nabavka u sektoru bezbjednosti i odbrane. Zadovoljni smo zbog toga što je Zakon iskristalisao vrste nabavki u sektoru bezbjednosti i nivo transparentnosti koji se za njih može obezbijediti, ali smo izuzetno nezadovoljni što sistem planiranja i izvještavanja o ovim nabavkama ni na koji način nije unaprijeđen”, ukazala je Đurnić.
Generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Jelena Jovetić, istakla je da je to ministarstvo u prethodnom periodu bilo posvećeno regulatornim reformama u javnim nabavkama i da je ostvaren rezultat koji je i Evropska komisija označila kao jedan od najstabilnijih sistema u Zapadnoj Evropi.
“Posebnu pažnju prethodnih šest mjeseci smo posvetili transparentnosti i to ne samo u segmentu odbrane i bezbjednosti već i svih ostalih nabavki u tom dijelu. Što se tiče Ministarstva finansija zaista mogu da branim stav da u pogledu transparentnosti imamo zavidan nivo čak i u odnosu na zemlje članice Evropske unije”, rekla je Jovetić.
Veoma je važno što, kako je kazala, sada postoji jasno razgraničenje između onoga šta su nabavke, šta su javne, a šta osjetljive nabavke i koji segmenti nabavki, na koji način i u skladu sa kojim propisima mogu biti proglašeni tajnim, provjerljivim.
Predstavnica Direkcije za nabavke i ugovaranje u Ministarstvu odbrane, Slađana Miletić, rekla je da je novi Zakon počeo sa primjenom u julu, a u avgustu je donijet Interni akt naručioca Pravilnik o posebnim javnim nabavkama u oblasti odbrane i bezbjednosti koji je dostupan na internet stranici Ministarstva odbrane.
“Tim dokumentom je obuhvaćena procedura nabavljanja po osnovu sve tri tačke koje tretiraju posebne javne nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti”, kazala je Miletić.
Veoma je bitno, kako smatra, da za posebne javne nabave u oblasti odbrane i bezbjednosti u sistemu postoji proceduralnost postupka, dokumentovano obrazloženi i opravdani razlozi za opredjeljivanje takvog načina nabavljanja koji omogućavaju da se nabavka sprovodi bez primjeni odredbi Zakona, ali u skladu sa podzakonskim aktima.
Uzimajući učešće u diskusiji poslanica u Skupštini Crne Gore, Zdenka Popović, kazala je da je interes svih građana da znaju kako se troši njihov novac kada su i povjerljive nabavke u pitanju.
“Netransparentnost omogućava zloupotrebu. Ogroman novac se troši na postupke javnih nabavki. Ako znamo da se godišnje troši od 450 do 500 miliona eura onda se moramo zapitati da li se poštuje načelo transparentnosti i načelo konkurentnosti”, rekla je Popović.
Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Za svrsishodno trošenje javnog novca!”, koji sprovodi Institut alternativa uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Mišljenja i stavovi ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.
U srijedu, 3. februara 2021. godine organizujemo panel diskusiju “Nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane: Nova „pravila igre“, stari problemi”, sa početkom u 10h, u hotelu Hilton (sala Princeza Jelena).
Tokom panel diskusije ćemo predstaviti kratku analizu javne politike “Nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane: Nova „pravila igre“, stari problemi“, kojom nudimo pregled dešavanja u ovoj oblasti u protekle dvije godine, koliko je prošlo otkad smo objavili našu analizu „Povjerljive nabavke u Crnoj Gori: Daleko od kontrole“.
Analiza je trenutno u fazi nacrta, a njene ključne nalaze ćemo predstaviti na panel diskusiji, koju organizujemo kao forum za diskusiju i raspravu na ovu temu, ali i kao priliku da čujemo sugestije ključnih donosioca odluka u sektoru javnih nabavki, odbrane i bezbjednosti u odnosu na njen sadržaj. Uz uvažavanje komentara učesnika diskusije, analizu ćemo finalizovati i objaviti po završetku događaja.
Imajući u vidu trenutne epidemiološke uslove i preporučene mjere za suzbijanje epidemije virusa Covid-19, panel diskusija će biti tzv. „hibridnog tipa“. To znači da će učesnici i učesnice diskusiju moći da prate iz sale ali i putem ZOOM platforme. Događaj ćemo takođe uživo prenositi i putem naše Facebook stranice.
Panel diskusiju organizujemo u okviru projekta “Za svrsishodno trošenje javnog novca!”, koji sprovodi Institut alternativa uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Mišljenja i stavovi ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.
