Saopštenje koalicije “Zajedno za LGBT prava” povodom prijetnji advokata Markovića

Koalicija “Zajedno za LGBT prava” najoštrije osuđuje govor mržnje upućen LGBTIQ zajednici i našim saveznicima od strane advokata Velibora Markovića i istovremeno pruža podršku novinarki „Vijesti“ Damiri Kalač, koja je u svojstvu građanke podnijela prijavu protiv advokata Markovića, zbog prijetnji upućenih na društvenoj mreži Facebook.

S obzirom na to da se advokat Marković u svom pokušaju opravdanja govora mržnje i otvorenih prijetnji poziva na Ustav, želimo da podsjetimo da Ustav Crne Gore eksplicitno zabranjuje „izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu“ (član 7).

Svaka osoba u Crnoj Gori ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, što je izričito zagrantovano Zakonom o zabrani diskriminacije, koji takođe zabranjuje i govor mržnje. Nijednom pojedincu ne smije biti dozvoljeno da arbitrarno ograničava slobodu bilo kojem građaninu i građanki Crne Gore, a naročito ne da upućuje otvorene prijetnje onima koji stoje u odbranu osnovnih ljudskih prava i sloboda. Posebno nas brine što je govor mržnje i prijetnje upotrijebio neko ko se može i profesionalno naći u prilici da zastupa pripadnika LGBTIQ zajednice a što očito utiče i na njegov objektivan sud o takvoj osobi.

Objave i komentari advokata Markovića na društvenim mrežama, upućeni novinarki Kalač i LGBTIQ zajednici, oličenje su netrpeljivosti i mržnje, i direktno prijeteći. Stoga, Koalicija zahtjeva brzu reakciju i adekvatno procesuiranje ovog slučaja u skladu sa zakonom od strane nadležnih organa kojima je slučaj prijavljen.

Posebno apelujemo na Advokatsku komoru Crne Gore da reaguje hitno i odlučno, i utvrdi kršenje advokatske etike u ovom slučaju. Podsjećamo da Kodeks profesionalne etike advokata prije svega ukazuje na „posebnu vrstu i visok stepen profesionalne i moralne odgovornosti advokata“ i da „od načina rada i ponašanja svakog advokata ponaosob zavise značaj i ugled advokature u celini“. Osnov profesionalne etike i odgovornosti advokata je da „služi interesima pravde i da je obavezan da svojim profesionalnim i drugim javnim djelovanjem i ličnim primjerom doprinosi vladavini prava i društvu zasnovanom na poštovanju zakona“. Advokat „u svakom trenutku treba da bude svjestan svoje odgovornosti i da sa njom uskladi svoje postupke“ (načelo I, Osnovi profesionalne etike i odgovornosti, Kodeks profesionalne etike advokata Advokatske komore Crne Gore).

Naročito zabrinjava činjenica da neko ko je pravnik sa dugom advokatskom praksom zapravo ne poznaje Ustav ili ga tumači na laički i banalan način tvrdeći da sloboda izražavanja znači da svako može da priča što mu padne na pamet, vrijeđa, blati, ruga se i širi mržnju i netrpeljivost.

Crna Gora mora biti zemlja slobodnih građanki i građana, vladavine prava i ljudskih prava. Sve nadležne institucije su u obavezi da beskompromisnom primjenom zakona omoguće da svaka LGBTIQ osoba u Crnoj Gori u svakom trenutku i na svakom mjestu može slobodno i bez straha da izrazi svoju ličnost, koja podrazumjeva i seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.

Saopštenje potpisuju članice koalicije “Zajedno za LGBT prava”: Institut alternativa, Queer Montenegro, Akcija za ljudska prava, Juventas, CAZAS, Anima, Crnogorski ženski lobi, Sigurna ženska kuća, SOS telefon Nikšić, CRNVO, CEDEM, CeMI, Asocijacija Spektra, Udruženje LGBTQ žena Stana, Ministarstvo kulture, Klinički centar Crne Gore i Ministarstvo za ljudska prava.

Javni poziv predstavnicima NVO, medija, sindikata i neformalnih grupa za trening o javnim okupljanjima

JAVNI POZIV ZA NVO, PREDSTAVNIKE MEDIJA I NEFORMALNIH GRUPA

TRENING O JAVNIM OKUPLJANJIMA
– Evropski standardi i stvarni život

Institut alternativa (IA) zajedno sa Akcijom za ljudska prava (HRA) sprovodi projekat ‘’Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru”, uz podršku Evropske unije u Crnoj Gori, a koji nastoji da mijenja zabrinjavajući trend sužavanja prostora za aktivizam i okupljanja u javnom prostoru.

S tim u vezi, organizujemo dvodnevni online trening za one koji su zainteresovani da uče o najboljim standardima i praksama za organizovanje, nadzor i podizanje svijesti u oblasti javnog okupljanja.

Obuka je prvenstveno namijenjena predstavnicima organizacija civilnog društva aktivnih u oblasti ljudskih prava, novinarima koji izvještavaju o javnim okupljanjima, predstavnicima sindikata i neformalnih grupa koje često organizuju javna okupljanja, pa ih zato naročito ohrabrujemo za prijavljivanje za obuku koja im može biti korisna u daljem radu i društvenom djelovanju. Tokom treninga polaznici će biti u prilici da čuju iskustva međunarodnih eksperata iz ove oblasti.

Usljed prijetnje od širenja virusa Covid-19, obuku organizujemo online, putem aplikacije Zoom, 30. i 31. jula 2020. godine.

Budite slobodni da proslijedite ovaj javni poziv svima kojima bi mogao biti od koristi.

Zainteresovani kandidati i kandidatkinje mogu svoju prijavu poslati na: info@institut-alternativa.org, uz naznaku ”Prijava za trening o javnim okupljanjima” najkasnije do 20. jula 2020. godine u 17h.

Na isti email je moguće poslati eventualna dodatna pitanja, a o ishodu prijava ćemo sve prijavljene obavijestiti do 25. jula. Agenda i ostali detalji u vezi sa obukom će biti dostavljeni izabranim polaznicima treninga. Broj učesnika je ograničen.

Prijava treba da se sastoji od kratkog motivacionog pisma u kojem je potrebno navesti razloge prijavljivanja, a uz pismo je potrebno dostaviti i radnu biografiju (CV).

Dio obuke će biti na engleskom jeziku ali je obezbijeđen simultani prevod.

Za sve dodatne informacije budite slobodni da se obratite na 020 268 686 ili info@institut-alternativa.org.

Nadamo se da će Vam ova obuka biti interesantna i očekujemo Vašu prijavu!

IA i HRA zajedno sprovode projekat „Okupljanja za ljudska prava: sloboda javne riječi u javnom prostoru“ uz podršku Evropske unije, kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018. Sadržaj ovog poziva predstavlja isključivu odgovornost HRA i IA i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

 

Zajedno za LGBT prava

Koalicija “Zajedno za LGBT prava” čestita LGBTIQ osobama usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

Pozdravljamo odluku Skupštine Crne Gore da usvoji Predlog zakona.

Zahvaljujemo svim poslanicima i poslanicama Skupštine koji su glasali da i osobe koje pripadaju seksualnim manjinama mogu da ozvaniče zajednički život s osobom koju vole.

Zahvaljujemo Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koje je predlagač ovog Zakona, a uz čiju podršku i zalaganje je zakonsko prepoznavanje istopolnih zajednica postalo realnost.

Usvajanje ovog zakona je pobjeda ideje da ljudska prava pripadaju svima, bez obzira na seksualnu orijentaciju ili drugo svojstvo.

Crna Gora usvajanjem zakona doprinosi poštovanju ljudskih prava i usvajanju evropskih vrijednosti.

Stoga, nadamo se da će ovaj iskorak, koji je Crna Gora učinila u oblasti ljudskih prava, biti samo početak punog prihvatanja LGBTIQ osoba u crnogorskom društvu, sa uživanjem istih prava po principu jednakosti i ravnopravnosti.

U ime koalicije “Zajedno za LGBT prava” saopštenje potpisuju:

Queer Montenegro
HRA – Akcija za ljudska prava
Centar za građansko obrazovanje
Asocijacija Spektra
CAZAS
CeMI
Ministarstvo kulture
CRNVO
Udruženje LBTQ žena “Stana”
SOS telefon Nikšić
Crnogorski ženski lobi
NVO Juventas
CEDEM
Institut alternativa
Anima

Podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti naredbe o zabrani političkih skupova

Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) podnijeli su danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti naredbe ministra zdravlja o zabrani političkih skupova i ograničenju vjerskih okupljanja od 26. juna 2020. godine, i predložili da se obustavi dejstvo tih mjera.

Naredbom za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa od 26.06.2020. godine, ministar zdravlja je sasvim zabranio održavanje političkih skupova na otvorenom javnom mjestu, dok su vjerska okupljanja ograničena na otvoreni prostor koji pripada vjerskom objektu.

HRA i IA smatraju da su Naredbom uvedena pretjerana, nesrazmjerna, ograničenja prava na slobodu mirnog okupljanja zbog zaštite zdravlja i da su ona diskriminatornog karaktera. Smatramo da se cilj zaštite zdravlja mogao postići blažom mjerom kao što je okupljanje uz obaveznu upotrebu maski i uz održavanje fizičke distance. Ukazali smo da to što nijesu zabranjena okupljanja u zatvorenom prostoru, koja nose veći rizik od zaraze, kao i to da nijesu zabranjena nepolitička okupljanja na otvorenom, proslave, svadbe i druge manifestacije, ukazuje na diskriminatorni karakter Naredbe.

U inicijativi je istaknuto i da Ustav Crne Gore u članu 52 dozvoljava samo privremeno ograničenje, a ne i ukidanje prava na mirno okupljanje, kao što je uvedeno u odnosu na političke skupove. Za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja pravo na slobodu mirnog okupljanja se, na osnovu člana 25, može ograničiti „u obimu u kojem je to neophodno“, ali takvo stanje nije proglašeno.

Zabranom nije postignuta potrebna ravnoteža između zaštite zdravlja građana i ostvarivanja prava na slobodu mirnog okupljanja, koje predstavlja temelj demokratije. Ukazali smo da je, primjera radi, Ustavni sud Njemačke 15. aprila 2020. zaključio da se pravo na slobodu mirnog, protestnog okupljanja, mora obezbijediti i u vrijeme pandemije, uz primjenu ograničenja kao što su maske i održavanje fizičke distance. Sud je tom prilikom istakao da zabrinutost vlasti povodom zaštite zdravlja ne može da posluži kao opravdanje da se potpuno ograniči pravo na mirno okupljanje.

Naredbom je na diskriminatoran način ograničeno pravo na mirno okupljanje, ako se uzme u obzir da nijesu zabranjeni javni skupovi u zatvorenom prostoru, koji predstavljaju još veći epidemiološki rizik, kao ni javni autobuski saobraćaj i druga okupljanja koja nemaju politički karakter.

Imajući u vidu dosadašnju praksu Ustavnog suda u ispitivanju ustavnosti naredbi za vrijeme epidemije virusa Covid-19, koja je ili bila prespora ili je nije ni bilo, ne očekujemo da će Ustavni sud i ovoga puta pravovremeno postupiti. Međutim, smatramo da je naša obaveza da istrajemo u podsticanju institucija da postupaju onako kako bi trebalo da postupaju u demokratskoj državi, u cilju zaštite ljudskih prava od arbitrernosti vlasti, u skladu sa svojim nadležnostima.

HRA i IA zajedno sprovode projekat „Okupljanja za ljudska prava: sloboda javne riječi u javnom prostoru“ uz podršku Evropske unije, kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018. Sadržaj ove inicijative predstavlja isključivu odgovornost HRA i IA i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

 

Najviše pozicije u javnoj upravi manje dostižne za žene

Iako su brojnije u javnoj upravi, žene rijetko zauzimaju bolje plaćene pozicije odlučivanja, napotiv, kako idemo ka vrhu hijerarhijskih ljestvica u ministarstvima i opštinama, broj žena je sve manji – pokazalo je istraživanje Instituta alternativa

Zamke zbirne matematike mogu navesti na zaključak da je položaj žena u javnoj upravi zadovoljavajući, imajući u vidu da ih je u ukupnom broju u ministarstvima više od muškaraca. Ipak, analiza dostupnih spiskova državnih službenika i namještenika u ministarstvima pokazuje da je zastupljenost žena najveća na najnižim pozicijama, te da samim tim imaju manje zarade i ovlašćenja.

Od ukupno 17 ministarstava ministarske pozicije pokriva čak 82% muškaraca, dok samo Ministarstvo javne uprave, nauke i ekonomije vode žene. Njihov položaj je još lošiji na lokalnom nivou, imajući u vidu da je u opštinama ukupan broj zaposlenih žena manji od broja muškaraca, a da samo 3 od ukupno 25 opština imaju predsjednicu.

Osim što je rijedak slučaj da se žena nađe na čelu, tek četvrtinu pozicija državnih sekretara i sekretarki zauzimaju žene, a one su manje zastupljene i u visoko rukovodnom kadru. Sa druge strane, značajno veći broj žena (88%) u odnosu na muškarce u ministarstvima pokriva poziciju namještenika, koji vrše poslove koji se odnose na štampanje i umnožavanje materijala, pružanje usluga, održavanje čistoće i druge slične poslove. Iako je u obavezi, Ministarstvo ekonomije nije objavilo, niti nam dostavilo spisak državnih službenika i namještenika sa njihovim zvanjima, pa naša detaljna analiza zastupljenosti žena po kategorijama radnih mjesta ne uključuje ovo ministarstvo.

Iako su obrazovanije, žene se rjeđe prijavljuju na konkurse za rukovodeće pozicije što govori o njihovoj obeshrabrenosti. Primjera radi, one čine većinu onih koji završe specijalističke (67%), i magistarske studije (61.6%), ali čine tek trećinu kandidata koji su se prijavili na konkurse za najviša radna mjesta u našoj upravi tokom 2020. godine.

U lokalnim samoupravama, svi parametri pokazuju zabrinjavajuće stanje kada govorimo o položaju žena. Osim što su u opštinama u ukupnom broju podzastupljene, one zauzimaju tek nešto više od petine (23%) funkcionerskih fotelja. Na drugoj strani, na najmanje plaćenim pozicijama i onim sa najmanjim ovlašćenjima na lokalnom nivou, žena je znatno više od muškaraca.

Istraživanje o zastupljenosti i položaju žena u javnoj upravi Institut alternativa je sproveo u okviru projekta ‘’Orodnjavanje, a ne prebrojavanje: Javne politike i rodna ravnopravnost u Crnoj Gori’’, koji sprovodimo uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Infografik koji sadrži sve nalaze našeg istraživanja o zastupljenosti i položaju žena u ministarstvima i opštinama, možete pogledati ovdje.

Tim Instituta alternativa

Apel IA i HRA: Dajmo šansu miru i razumu, obezbijediti poštovanje ljudskih prava neistomišljenika

Institut alternativa (IA) i Akcija za ljudska prava (HRA) pozivaju Vladu, direktora Uprave policije, državno tužilaštvo i Ombudsmana da hitno obezbijede poštovanje ljudskih prava na mirno okupljanje, na zabranu zlostavljanja i slobodu izražavanja u Crnoj Gori u skladu sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima. U ovom vremenu povećanih političkih tenzija i strasti, pozivamo sve da se ponašaju razumno i nenasilno, a državne organe da obezbijede poštovanje ljudskih prava i političkih neistomišljenika. Očekujemo da se politički sukob u Budvi, koji je izazvao proteste, riješi dijalogom, uz pomoć posrednika. 

Razmatramo podnošenje inicijative za ocjenu ustavnosti najavljenih mjera zabrane političkih i vjerskih okupljanja, zato što takve mjere smatramo neproporcionalnim i diskriminatornim. Čekamo da mjere budu zvanično objavljene. Pravo na protest se mora obezbijediti i u vrijeme zaraze, uz primjenu ograničenja kao što su maske i održavanje distance, onako kako je to već presudio, npr. Ustavni sud Njemačke.

Apelujemo na sve koji učestvuju u protestima i koji ih obezbjeđuju da odustanu od primjene bilo koje vrste nasilja. Osim što je zabranjeno i kažnjivo, nasilje ne daje legitimitet bilo kojoj progresivnoj ideji. Napadi kamenicama na policiju se ne mogu opravdati. Isto tako, ponavljanje policijske torture na ulicama Crne Gore je apsolutno neprihvatljivo. Svi nadležni državni organi, a posebno Vlada, morali su odmah osuditi očigledno policijsko zlostavljanje građana u Budvi, koje je zabilježeno video snimcima koje gleda cijeli svijet. Žalosno je da šef delegacije Evropske unije na to treba da podsjeća predsjednika Vlade Crne Gore. Pozivamo direktora Uprave policije, kao i nadležne državne tužioce, da pod hitno obezbijede identifikaciju i krivično gonjenje svih policajaca koji se vide na snimcima kako šutiraju i prebijaju ljude koji leže onesposobljeni ili ne pružaju otpor ili onog građanina samo zbog toga što je uzvikivao parolu „ne damo svetinje“. Ti i takvi službenici moraju jednom zauvijek da napuste policiju. Podsjećamo da nikada nisu identifikovani i da su u Upravi policije još uvijek zaposleni službenici koji su zlostavljali i Milorada Martinovića i ljude u Zlatarskoj ulici i na drugim mjestima u Podgorici 2015. godine, kao i mnogi drugi prije njih, koji su zlostavljali Aleksandra Pejanovića. Policija ne smije biti ekipa za mučenje i odgovorni u policiji za tolerisanje torture moraju da snose posljedice. Danas je Međunarodni dan zabrane mučenja, a Crna Gora ne obezbjeđuje zabranu mučenja i drugog zlostavljanja u skladu sa međunarodnim standardima.

Uprava policije mora da omogući mirna spontana okupljanja, iako nijesu prijavljena. To je u Crnoj Gori, kao i u Evropi, zakonom dozvoljeno. Građanima se mora dati dovoljno vremena da izraze svoje stavove na takvim okupljanjima. Hapšenje i kažnjavanje osoba koje mirno protestuju i ne učestvuju u nasilnim radnjama je kršenje građanskih prava i može samo da izazove revolt. I blokiranje saobraćajnica se mora tolerisati neko razumno vrijeme dok se protest ne izrazi. Protesti su samo u Beranama odgovorili zahtjevima ljudskih prava. Građanima je omogućeno da iznesu svoj stav, a policija nije primijenila silu. Isto se ne može reći za ostale gradove, gdje je policija vrlo brzo od početka okupljanja naređivala građanima da se raziđu i hapsila one koji to nisu željeli. Mirni protesti, bez primjene nasilja i napada na policiju moraju da uživaju zaštitu iako nijesu prijavljeni. Iako se direktor Uprave policije i njeni službenici ne slažu sa porukama protesta, oni ga svejedno moraju obezbjeđivati tako da se to neslaganje ne primjećuje. Policija ne smije biti sredstvo za političke obračune.

Prema okupljenima u Podgorici, policija je primijenila sredstva za razbijanje protesta nakon manje od pola sata od početka okupljanja, što je izrazito kratko vrijeme da bi se iznio bilo kakav stav. U situaciji kada je okupljanje mirno, policija nije imala osnov da takvo okupljanje razbije sredstvima prinude nakon tako kratkog vremenskog intervala. Nadležni za reagovanje na proteste u policiji moraju da znaju evropske standarde u tom pogledu.

Selektivno postupanje prema građanima primijećeno je i u odnosu na vrijeme koje su proveli u policijskom stanicama nakon privođenja. U Podgorici su građani proveli u policiji i do 15 sati, dok su građani Bara puštani nakon 2 sata. Prema saznanjima koje smo dobili, pojedinici u Podgorici su noć u policijskoj stanici proveli sjedeći na stolici u prenatrpanoj prostoriji sa još 25 lica, dok policajci nijesu nosili zaštitne maske, niti su ih podijelili prisutnima. Zar je to odgovorno postupanje u vrijeme epidemije?

Upotreba sile na protestima je prihvatljiva samo kada je strogo neophodna za uspostavljanje reda i zaštite prava, uz poštovanje pravila o primjeni sredstava prinude koja obavezuju svakog policijskog službenika. Zahtijevamo hitnu i nepristrasnu istragu incidenta bacanja suzavca u sportsku salu u Budvi, čime su ugrožena djeca.

Pozivanje na informativni razgovor lica koja su na društvenim mrežama objavili informaciju da se organizuju protesti takođe ugrožava njihovu slobodu izražavanja i mirnog okupljanja. Prijetnje da će u slučaju nereda biti označeni kao organizatori i zbog toga krivično gonjeni, predstavljaju nedopustivo zastrašivanje koje ne čini uslugu razvoju demokratije u Crnoj Gori. Ove osobe su obavještavale o protestu koji je kao reakcija na dešavanja u Budvi spadao u kategoriju spontanih okupljanja, koja, pod uslovom da nisu nasilna, zaslužuju zaštitu.

Uniforme policijskih službenika i dalje nisu obilježene, kako je to od Crne Gore zahtijevao Evropski komitet za sprečavanje mučenja još prije 12 godina, i iako je u međuvremenu donijeta Uredba o dopuni Uredbe o boji i oznakama vozila i plovila, naoružanju i posebnoj opremi koji se upotrebljavaju za vršenje policijskih poslova. Ovakva neodgovornost Uprave policije da ne poštuje propise i tako omogućava svojim službenicima da izbjegnu odgovornost opravdano ugrožava povjerenje građana. Neko zbog toga mora da snosi odgovornost.

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA)
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)