Uprava policije je dužna da javnosti pruži pravovremene informacije i vjerodostojna uvjeravanja da će svi skupovi koji se organizuju, bez obzira da li su prijavljeni ili nisu, biti organizovani na način koji će svima omogućiti da se osjećaju spokojno.
Foto: Uprava policije
Uprava policije svojim pasivnim držanjem, odbijanjem da odgovori na zvanične upite i molbe, kao i izostankom zvaničnih obavještenja i informacija, ne doprinosi povjerenju u rad policije i pravnoj izvjesnosti.
U ovim danima, kada se na različitim stranama našeg društva osjeća zabrinutost i nespokojstvo, rukovodstvo Uprave policije je naročito obavezno da proaktivnim obavještavanjem javnosti i proaktivnim djelovanjem na terenu, pomogne i olakša aktuelne procese.
Dužnost Uprave policije je da obezbijedi slobodu okupljanja, zaštiti učesnike svih skupova, ali i da obezbijedi bezbjednost i imovinu svih drugih fizičkih i pravnih lica, od svake potencijalne namjere da ove budu ugrožene.
Osuđujemo sve incidente, prijetnje i svaki vid ponašanja koji druge pojedince i grupe ugrožava ili proizvodi njihov osjećaj ugroženosti.
Neprihvatljiv je svaki vid revanšizma prema građanima, partijama ili organizacijama koje se smatraju poraženim na izborima.
Incidenti i prijetnje se moraju procesuirati bez obzira da li su plod autentičnih loših namjera pojedinaca ili grupa, ili su namjera drugih da provokacijama podstaknu osjećaj ugroženosti zarad političkih ciljeva.
Pozivamo Upravu policije i Tužilaštvo da umjesto pasivnog odnosa, proaktivno procesuiraju vinovnike svih incidenata, obezbijede javni red i mir i nastave da rade svoj posao u skladu sa zakonima koji uređuju njihove nadležnosti i pravila postupanja.
Odgovornost institucija je da hitno utvrde institucionalnu istinu u svakom događaju i o tome vjerodostojno obavijeste javnost, tako sprečavajući širenje lažnih vijesti.
Ukoliko državni organi pasivno posmatraju incidente, može se opravdano sumnjati da politici koja je postavila njihova rukovodstva, odgovara društveno stanje koje incidenti proizvode.
Takvo pasivno ponašanje predstavlja zloupotrebu ovlašćenja i javnih funkcija, jednako kao i ekstenzivna i nesrazmjerna (zlo)upotreba tih ovlašćenja, a čemu smo svjedočili proteklih godina.
Aktuelna Vlada i čelnici državnih institucija imaju političku i profesionalnu odgovornost sve do formiranja nove vlade.
Generalni ton septembarskog izvještaja EK dominantno će zavisiti od toga kako će proći izborni dan U domenu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala – ništa nije urađeno, da bi se zavrijedile pohvale Povlačenje Vesne Medenice donijelo bi neke bodove kod EK.
Zadatak crnogorske uprave, u ovoj fazi pregovora o pristupanju EU, je da svojim rezultatima uvjeri zemlje članice da se Crna Gora aktivno mijenja i da kada im se pridruži neće biti glavobolja za ostale, ocijenila je predstavnica Instituta alternativa (IA) u Radnoj grupi za poglavlje 23 Dina Bajramspahić.
Podsjeća da su donosioci odluka u EU funkcioneri, a samim tim i političari, i da oni moraju eventualno podržavanje proširenja da “odbrane kod kuće”. “Budući da širom EU dominira neraspoloženje za nova proširenja i da balkanske zemlje nisu na dobrom glasu, moraju da imaju konkrente argumente. Evropljane ne zanimaju neke i nama nerazumljive statistike Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) ili Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), očekuju se opipljive stvari, jasni primjeri, upečatljivi, u svim sferama društva”, rekla je Bajramspahić “Vijestima”, govoreći o očekivanjima u vezi s novim izvještajem EK koji se očekuje u septembru.
Ona smatra da će generalni ton izvještaja o Crnoj Gori i to koliko će biti kritički u načelu, dominantno zavisiti od toga kako će proći izborni dan, u smislu poštovanja zakona i procedura, funkcionisanja institucija, kvaliteta demokratije, kompetitivnosti izbora i jednakosti šansi.
“Kada su u pitanju pregovaračka poglavlja, ocjene će mahom biti slične prethodnim, a naročito će za poglavlja 23 i 24 biti gotovo iste kao u junskom non-pejperu. To samo po sebi treba da doživimo nezadovoljavajućim. U domenu reforme pravosuđa, borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, bukvalno ništa u izvještajnom periodu nije urađeno kako bi se zavrijedile neke pohvale u septembru. Krajnje je vrijeme da institucije promijene svoj stav iz – ‘huh, preživjeli smo progress report’, u ‘moramo sami osmisliti i realizovati velike akcije i poteze kao dokaz ozbiljne posvećenosti dostizanju standarda’ i tako uporno, svakih šest mjeseci, do učlanjenja”. EK je u non-pejperu iz juna istakla zabrinutost zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu, navodeći i da izazovi ostaju u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija…
Bajramspahić kaže da će EU sve manje da govori “da moramo ovo ili ono, biće nam ostavljeno da ako želimo da napredujemo, sami preduzmemo nešto”. “U tom svjetlu posmatram i situaciju s trećim mandatima. Šansa da se predsjednica Vrhovnog suda (Vesna Medenica) povuče je bila mala, ali je taj potez mogao da proizvede benefite za samu reformu pravosuđa, za jačanje institucija nasuprot koncentraciji moći u rukama pojedinaca, te da zabilježi neke bodove u EU, približi nas dobijanju završnih mjerila. Ništa od toga se nije desilo, i to je šteta”, kaže Bajramspahić, odgovorajući na pitanje kako će na izvještaj EK uticati to što nije prihvaćena preporuka vicepremijera i ministra pravde Zorana Pažina da se predsjednici sudova koji su izabrani za treći mandat, povuku s tih funkcija.
Kao pozitivno iz prethodnog perioda navodi to da je Crna Gora prihvatila novu metodologiju pregovaranja i usvojila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, što će biti pozdravljeno od EK.
“Ali, generalno, mislim da će izvještaji EK sve više da zvuče ravnodušno. Niko nas neće kažnjavati niti dramiti, samo nećemo napredovati dok ne ponudimo više. To je dovoljna kazna jer je naš cilj punopravno članstvo. Mislim da je taj pristup EU dobar za naše sazrijevanje i okretanje ka sopstvenim kapacitetima.”
Podsjeća da su predstavnici IA članovi mnogih radnih grupa koje rade na reformama i zajedničko za sve te grupe je žustro negiranje problema i ulaganje više energije u smišljanje izgovora, nego traženje načina da se problemi riješe.
“To je ambijent u kojem su i reforma pravosuđa, reforma antikorupcijskih institucija, reforma javne uprave i javnih finansija, uglavnom blokirane i čekaju vrijeme kada će se poštenije sagledati stvarno stanje stvari. Tužilaštvo radi sporo i nevoljno, slabe volje i slabih kapaciteta, dok antikorupcijske institucije štancuju statistike kojima se ne unapređuje ništa i mahom ne proizvode nikakvu vrijednost.”
Stanje u medijima zabrinjavajuće
Bajramspahić upozorava da je stanje u medijima u Crnoj Gori zabrinjavajuće i tu vidi najmanje tri reda problema: prvo i osnovno – neriješeni napadi na novinare i imovinu medija, etiketiranje novinara, a tokom ove godine i hapšenja.
Podsjeća da su slobodni mediji preduslov demokratije i stvaranje ambijenta u kojem mediji mogu mirno da rade minimalan je zadatak države. “Drugi dio problema je finansiranje medija i radna prava i zarade novinara i novinarki, što je takođe uslov da mediji ispune svoju ulogu i služe društvu na pravi način. Što me dovodi do trećeg problema, kvalitet i profesionalizam. Čini mi se da su etički ideali u medijima prilično izblijedjeli i da više nego ikada dominira jednostranost, plitkost, isključivost, propaganda, navijanje i svrstavanje, tabloidizacija. Uvažavajući malobrojne izuzetke, porazno je da je jaz između izvještavanja različitih medija toliko dubok kao da se radi o potpuno različitim zemljama. Ne radi se tu o pluralizmu, nego o neodgovornosti za izrečeno i za posljedice.”
I dok država, kako dodaje, ima obavezu oko prvog i drugog problema, presudnu ulogu u rješavanju trećeg mora imati medijska samoregulacija, jer novinarska struka mora sama sebi nametnuti visoke standarde i braniti ih. “Bilo čije miješanje u tom pogledu bilo bi podložno zloupotrebi i ograničavanju slobode i nezavisnosti. Mislim da bi bilo dobro nagrađivati tekstove zasnovane na dokazima i činjenicama, te analitički ukazivati na tekstove koji ponižavaju novinarstvo kao jedan od stubova slobodnog društva.”
Smatra da umjesto podilaženja najnižim porivima čitalaca i gledalaca, treba ići težim putem i podizanjem javne svijesti postići da građani odbace sadržaje koji banalizuju stvarnost ili podstiču na mržnju i ukopavanje u rovove.
“Tu zabrane i gušenje nisu pravi put jer će se uvijek pojavljivati novi takvi sadržaji, već znanje, argumenti, činjenice, dijalog, neostrašćenost. To je često dosadnije u našem društvu, ali se jednostavno mora više društveno vrednovati.”
Žene imaju potencijal da poprave kvalitet javnog dijaloga
Govoreći o rezultatima parlamenta, Bajramspahić je ocijenila da je cijeli skupštinski saziv 2016-2020. protraćen.
“To ne smije da se ponovi. Skupština mora da bude jaka i aktivna, ne samo pričaonica, nego pokretač konkretnih promjena u društvu. Duboko vjerujem da se Crna Gora mijenja amandmanima, amandman po amandman i primjenom zakona, a ne populističkim tiradama kakvih smo se naslušali. S takvim praksama će se nastaviti ako se tome ne budemo suprotstavljali.” Dodaje da, iako procentualni iskorak nije napravljen, karakteristika ovih izbora je to da su žene u svim partijama snažnije istupile kao kreatori politika svojih partija, a ne kao dekor.
Poručuje da je to veoma važno i da žene imaju potencijal da poprave nivo i kvalitet javnog dijaloga, koji je tokom prošle i ove godine srozan do neslućenog dna.
Smatra da bi bilo dobro da poslanice u novom sazivu Skupštine nađu način da održavaju komunikaciju između partija i da zajedno, dogovaranjem, “guraju” dobre parlamentarne inicijative koje su u interesu svih građana, bez obzira što između njih postoje ozbiljne programske razlike.
“Dijalog je uvijek legitiman, a transparentan dogovor nije nemoralna stvar. Moramo da ohrabrujemo saradnju umjesto fanatizma, isključivosti, satanizovanja neistomišljenika, jer je to primitivno i jalovo.
Oko nekih pitanja nećemo nikada moći da se dogovorimo, ali nerazumno je da je sve paralisano u međuvremenu, nego valja raditi u interesu cijele zajednice. Skupština mora da se uključi u integracije i doprinese napretku pregovora.”
Hapšenja zbog statusa na Fejsbuku duboko naopaka
Bajramspahić smatra da su hapšenja zbog statusa na Fejsbuku duboko naopaka, sve i da su zakonita, “a nisu, već su protivna evropskim i međunarodnim standardima”. “Zbog slobode govora i mišljenja, kojim se ne poziva na nasilje i koja ne predstavljaju govor mržnje, niko se ne smije hapsiti u demokratskom društvu. Kritičko mišljenje je preduslov zdravlja društva. Čak i da se radi o vrijeđanju i neprijatnom uznemiravanju, mora se ići težim, a tolerantnijim putem. Tamo gdje su zakazali kultura i obrazovanje, nije rješenje zatvor.”
Zidaj pa ruši, da opet gradimo, brzo će opet izbori. To je princip ove vlasti. Novčanik iz kog ona sve to plaća je vaš novčanik i zove se budžet. Više od pola milijarde eura nas svake godine koštaju javne nabavke. A ne mrdamo s mjesta.
Ništa ne najavljuje izbore i izbornu kampanju kao bageri i gradilišta svuda oko nas. To sad već svi znaju. Ono što građani Crne Gore pretežno ne znaju jeste da svi, ili makar skoro svi ti bageri sprovode neku javnu nabavku.
Istraživanje javnog mnjenja Instituta alternativa s početka godine pokazalo je da 71% građana Crne Gore ne zna šta su javne nabavke. Posljedično, sumnjam da su u martu razumjeli premijerovu zabranu pokretanja svih javnih nabavki osim onih koje su neophodne za funkcionisanje zdravstvenog sistema. Isto tako sumnjam da danas razumiju što znače svakodnevne izjave „raspisali smo tender za to i to“. Ali, bagere svi vide.
Gradnja, dakle, u martu nije bila hitna, a zabrana je osmišljena kao mjera štednje. Mjesec dana pred izbore postalo je opet hitno da se gradi na sve strane. Kao da je u međuvremenu korona nestala, a državna kasa oporavljena, pa nema više potrebe za štednjom. Naprotiv, stanje je gore nego u martu.
Kao i uvijek, građani će sve da plate. Oni koji ne znaju šta su javne nabavke, pa im je svejedno jesu li zabranjene ili dozvoljene. I nije ni čudo da ne znaju. Ne sjećam se niti jedne kampanje nadležnih institucija da građanima objasne šta su javne nabavke. Niti jednog napora, čak ni onog najmanjeg, da se nabavke predstave kao nešto jednostavno, razumljivo, građanima blisko, svakodnevno, poput odlaska na pijacu. Niko iz vladajuće strukture prstom nije mrdnuo da javne nabavke građanima ne budu dalek, birokratsko-tehnički, komplikovani proces, administrativna zavrzlama.
A i zašto bi? Gdje je malo interesovanje javnosti, a velika potrošnja, velik je i prostor za zloupotrebe i malverzacije raznih vrsta. Više znanja, dakle, znači i više kontrole. A znamo da ova vlast kontrolu naročito ne voli.
Zidaj pa ruši, da opet gradimo, brzo će opet izbori. To je princip ove vlasti. Pita li nas ko imamo li to da platimo? A nemamo, odavno nemamo. Više od pola milijarde eura nas svake godine koštaju javne nabavke. A ne mrdamo s mjesta. Grade se i ruše, obnavljaju i dotjeruju jedne iste lokacije. Isti bulevari, iste ulice, isti trgovi, staze, parkovi. Često, poput trim-staze u Mojkovcu na kojoj će (opet) da se radi, iako je završena prije nepune tri godine, adaptacija košta više nego izgradnja.
Adaptacija, rekonstrukcija, prva faza, druga faza. To su sve javne nabavke. Javne nabavke su i avionske karte, konferencijski smještaji za lokalne i državne zvaničnike, kancelarijski materijal, službeni automobili…
Novčanik iz kog vlast sve to plaća je vaš novčanik i zove se budžet. U njemu je vaš novac, koji uredno plaćate kao odgovorni građani i poreski obveznici. Taj novac dajete za bezbjedne gradove, sigurne puteve i željeznice, tople i suve škole i vrtiće, brze i efikasne javne usluge, dobru zdravstvenu zaštitu. Ne dajete ga za jeftine političke trikove i bagere po cijeloj državi u mjesecu pred izbore.
Zato pazite kako se troši i ne dozvolite da vas zavaraju kad kažu „mi smo vam izgradili“. Nisu to oni ništa iz svog džepa. Interesujte se, učite što su javne nabavke, nije mnogo komplikovanije od vašeg svakodnevnog odlaska u trgovinu. Čak i taj minimum razumijevanja nabavki, ako bi ga dostigli svi građani, mogao bi da donese velike promjene. I gledajte i pamtite što se (g)radi.
Autorka: Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institut alternativa
Ako i naredne izbore dočekamo sa istim naivnim shvatanjem da se izbori kradu mjesec dana prije i poslije održavanja, zaslužili smo da nas pokradu i u sezoni i van nje
Ovo su drugi parlamentarni izbori otkako su na snazi zakonska rješenja o ograničenjima upotrebe državnih sredstava u izborne svrhe koja vrijeđaju zdrav razum.
Šesta godina zaredom kako se protiv partijske zloupotrebe budžeta borimo tako što svi organi moraju u kratkom periodu prije i poslije izbora objavljivati podatke o budžetskoj potrošnji.
Dvije su ovdje uvrede. Prva je shvatanje da je politička korupcija sezonska pojava. Po ovom tumačenju, podatke o potrošnji treba objavljivati samo tokom ova tri mjeseca iskušenja, a tokom ostatka mandata Vlade nema šta da gledamo. Mimo ova tri mjeseca, nema objavljivanja podataka – ako ih hoćete morati slati zahtjev, čekati, plaćati, tužiti se i žaliti sve dok ne zaboravite šta ste uopšte tražili.
Druga uvreda je način objavljivanja. Loš zakon je još gore sproveden, pa se budžetski podaci objavljuju gdje i kako kome padne na pamet. More dokumentacije rasuto po stotinama različitih internet stranica, u različitim formatima i strukturi. Džaba vam i da znate ponešto o budžetu, teško se snaći – svaka institucija ima svoju formu analitičke kartice koju treba dešifrovati. Neko objavljuje i zatamnjuje izdatke, neko umjesto primaoca stavlja ime banke pa ne znate ko je dobio novac, neko možda izostavlja transakcije, nećemo znati jer niko ne provjerava sadržaj.
Jedno u nizu suludih rješenja koja svjedoče o sasvim naivnom i pogrešnom shvatanju političke korupcije. Tu je i zabrana da Vlada daje socijalnu pomoć iz tekuće budžetske rezerve u toku izborne godine. To znači da je mimo izborne godine u redu da uži kabinet Vlade bez nadzora dijeli novac kome hoće? Ili kad isti zakon kaže da u toku izborne kampanje, službena vozila treba koristiti samo u službene svrhe. Poslije kampanje, pravac na more sa CG i MN tablicama? Sličnih besmislica ima i kod zapošljavanja, otpisa dugova, nivoa potrošnje.
Zloupotreba budžeta u partijske svrhe, kao ni druge forme političke korupcije, nije sezonska pojava – ako je ima, onda je stalna i budžet moramo čuvati sve četiri godine mandata vlade.
Jedna ideja za buduću Vladu – jedinstvena baza podataka svih budžetskih transakcija tokom godine ažurira se redovno, vidite ko je kome i koliko platio, za koju svrhu. Možete da filtrirate – da vidite na primjer, ko najviše troši za reprezentaciju, ugovore o djelu, u kojem periodu godine, ili na šta tačno Nacionalna turistička organizacija misli kada troši na liniji “ostalo”. Možda još jedan klik i skidate dokumentaciju, fakture, ugovore.
Kakav bi to bio alat, za sve nas. Možda i ljudi u upravi primijete neke trendove koji im se ne sviđaju i koje bi zaustavili. Kao što su skoro primijetili visoke plate u javnim preduzećima ili probleme u dodjeli stanova, pa su se zainteresovali (još čekamo da nešto i urade). Možda nešto vide i u ovim transakcijama, a možda vidimo i mi ostali, pa ih upozorimo.
Umjesto sadašnjeg privida da se nešto radi, nove parlamentarne izbore moramo dočekati sa sistemom objavljivanja svih budžetskih transakcija tokom godine, redovno i centralizovano. Mali korak za upravu, a veliki za građane, od kojeg mogu slijediti samo dobre stvari. Valjda je jasno da i socijalna davanja, otpise dugova, zapošljavanja moramo pratiti tokom cijelog mandata da ne bi bili zlopotrijebljeni – kroz jaku kontrolu ili potpunu otvorenost – inače nam džaba sve što ćemo gledati tokom izborne kampanje.
Ako i naredne izbore dočekamo sa istim naivnim shvatanjem da se izbori kradu mjesec dana prije i poslije održavanja, zaslužili smo da nas pokradu i u sezoni i van nje.
Autor: Marko Sošić, istraživač u Institutu alternativa
Izađite na izbore i glasajte slobodno. Oslobodite se strahova koje režim širi i pothranjuje. Na izbornim mjestima nema kamera, niti načina da neko zna za koga ste glasali. Ne vjerujte onima koji tvrde suprotno
Izađite na izbore i glasajte. Nemojte da vam 30. avgusta bude teško, pretoplo, predaleko, dosadno. Ne plašite se korone, jer na biračkom mjestu ćete sresti manje ljudi nego u kafiću, prodavnici ili na plaži gdje ste bili dan ranije. Ako se ipak plašite odlaska na biračko mjesto, iskoristite mogućnost glasanja putem pisma. Javite se onima u koje imate najviše povjerenja i zamolite da vam pomognu da ostvarite svoje biračko pravo.
Izađite na izbore i glasajte za promjene. Oni koji NE žele promjene, izaći će na izbore. Čekaće dugo i strpljivo, neće ih uplašiti korona, neće im biti vruće, neće im biti daleko, neće im biti dosadno, i neće reći ”pobijediće DPS i bez mene“. Oni koji ne žele promjene, neće tog dana imati druge obaveze. Neće se oni predomisliti zato što im se ne sviđa neki pojedinac na listi režima, niti zato što im se ne sviđa neki predizborni spot.
Izađite na izbore i glasajte slobodno. Oslobodite se strahova koje režim širi i pothranjuje. Na izbornim mjestima nema kamera, niti načina da neko zna za koga ste glasali. Ne vjerujte onima koji tvrde suprotno. Nema načina da se vaš glasački listić na bilo koji način poveže sa vama. Prevarite one koji hoće da vam nametnu obavezu da glasate za njih, prijete vam i nude kratkoročne dobiti u zamjenu za vaš glas.
Izađite na izbore i glasajte za neku od opozicionih lista. Među ponuđenim listama, svaki birač koji je protiv ove vlasti i podržava promjene, može pronaći onu listu, partiju ili koaliciju, koja je najbliža njegovom ili njenom pogledu na svijet. U politici ništa nije savršeno. Nema savršenih partija, savršenih koalicija, savršenih izbornih lista, savršenih izbora. U politici se uvijek bira ono što nam među ponuđenim opcijama najviše odgovara, što je najbliže željenom.
Ja ću izaći na izbore i glasati za promjene. Uprkos tome što bih mogao kritikovati opoziciju nadugo i naširoko. Međutim, mi sada ne možemo naslikati drugu i drugačiju opoziciju, niti promijeniti izborne uslove. Sada možemo samo da glasamo. Ako ne glasamo, pomažemo režim i slabimo šanse opozicije. Zaokruživanje izborne liste nije vjenčanje. U listu za koju glasaš ne moraš biti zaljubljen. Dovoljno je da znaš šta nećeš i ko može najviše da doprinese da se to spriječi.
Izađite na izbore i glasajte. Izbori u svim demokratskim zemljama služe da se kazni vlast, a ne da se kažnjava opozicija. Nemojte da preokrećemo izborno pitanje i u suštini djelujemo po želji režima.
Izađite na izbore i glasajte protiv laži i prevare. Rezultat izbora može da odluči broj onih koji neće izaći na birališta. Ne dozvolite da vladaju oni kojih je manje. Budite i vi odlučni, uporni, disciplinovani i glasajte. Više je vas koji priželjkujete promjene. Napravite važan korak i dajte doprinos da rezultat demokratskih izbora bude prava slika demokratske većine u našem društvu.
Izađite na izbore i glasajte. To je najbolja stvar koju možete da uradite za Crnu Goru. Ako je stvarno volite pokažite to učešćem na izborima. Crnu Goru nam niko ne može oteti, niti Crna Gora može nestati. Crna Gora ne može opstati na sili i nepravdi. Crna Gora nije jedan čovjek i jedna partija. Nemojte po jedanaesti put pristati na to da samo jedna partija može vladati ovom zemljom. Odbacite ”šuplju” priču kako moramo još jednom odbraniti državu, pa će sljedećeg puta doći demokratija.
Izađite na izbore i glasajte protiv kriminala. Zaokružite listu u koju imate najviše povjerenja. Nemojte se baviti križanjem listića. Nemojte ga učiniti nevažećim. Nevažeći listići neće donijeti promjene. Pomoći će onima koji ne žele promjene.
Crna Gora je jedina zemlja u Evropi koja nije promijenila vlast. Izlaskom na izbore i podrškom političkim promjenama, naša država Crna Gora i mi građani Crne Gore, svih vjera i nacija, pridružićemo se evropskim i svjetskim demokratijama. Demokratije nema bez smjene vlasti. Demokratije nema tamo gdje samo jedan pobjeđuje.
Izađite na izbore i glasajte za više pravde, poštovanja zakona i manje diskriminacije. Ja ću glasati za promjene, jer sam danas više nego ikad uvjeren da bez političkih promjena ne može biti ni promjena nabolje u vladavini prava, ljudskim pravima, ekonomiji, socijalnoj politici i zaštiti životne sredine.
Izađite na izbore i glasajte da se zaštite ljudska prava svih građana, da se manje krade, da se više poštuje svaki građanin, da se zaštite rijeke, šume, obala i prostor, da izađemo iz podjela na patriote i izdajnike, nametnutih ratova za odbranu države koji skreću pažnju sa besramne korupcije koja jede ono što svi stvaramo i uništava budućnost zemlje.
Izađite na izbore i glasajte za političke promjene. Posle svega i uprkos svemu. Sada nema drugog načina da utičete na politiku. Posle izbora, nema kajanja.
Autor: Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa
Zadatak crnogorske uprave, u ovoj fazi pregovora o pristupanju EU, je da svojim rezultatima uvjeri zemlje članice da se Crna Gora aktivno mijenja i da kada im se pridruži neće biti glavobolja za ostale, ocijenila je predstavnica Instituta alternativa (IA) u Radnoj grupi za poglavlje 23 Dina Bajramspahić.
Bajramspahić upozorava da je stanje u medijima u Crnoj Gori zabrinjavajuće i tu vidi najmanje tri reda problema: prvo i osnovno – neriješeni napadi na novinare i imovinu medija, etiketiranje novinara, a tokom ove godine i hapšenja.
Ništa ne najavljuje izbore i izbornu kampanju kao bageri i gradilišta svuda oko nas. To sad već svi znaju. Ono što građani Crne Gore pretežno ne znaju jeste da svi, ili makar skoro svi ti bageri sprovode neku javnu nabavku.
Šesta godina zaredom kako se protiv partijske zloupotrebe budžeta borimo tako što svi organi moraju u kratkom periodu prije i poslije izbora objavljivati podatke o budžetskoj potrošnji.