Objavljeno

Nova Vlada i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

Šta da se radi u tužilaštvu i policiji?

Iskustvo nam govori da efikasna borba protiv korupcije u društvu bez političkih promjena nije bila moguća, ali još ne znamo da li je politička promjena, osim što je bila neophodan uslov, zaista i dovoljna za velika antikorupcijska djela. Kada se, u velikom dijelu na dugogodišnjem antikorupcijskom programu i kampanji, desi jedna velika politička promjena, kakva je smjena tridesetogodišnje vlasti u Crnoj Gori, s pravom se postavlja pitanje: „Šta ćete uraditi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?” Obećanja su brojna, a očekivanja velika. Istraživanje javnog mnjenja iz oktobra 2020. godine pokazuje da značajna većina građana smatra da će se nova vlast efikasnije boriti protiv ovih problema.

Odnos nove parlamentarne većine prema ovom pitanju uglavnom je (iz sadašnjeg trenutka gledano) okrenut u prošlost i usmjeren prema ličnostima odlazećeg režima. Drugim riječima, postoji i obećanje i očekivanje da će biti dokazano ono što je kritička i opoziciona javnost godinama vidjela i tvrdila, a na šta je državni aparat uporno zatvarao oči. Dio javnosti, koji podržava novu vlast (ali i dio onih drugih), ima očekivanje da se jednom velikom akcijom „zatre trag” korupciji i kriminalu, naročito na visokom nivou (misleći pritom na visoke funkcionere i tajkune bivše vlasti, i od djelova državnog aparata neposredno ili prećutno podržane kriminalne klanove). Obećanja jednog velikog dijela nove parlamentarne većine idu u tom pravcu. 

Cilj ove analize jeste da ukaže na mogućnosti i ograničenja sa kojim će se suočiti nova Vlada kada započne rad na unapređenju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, sa fokusom na funkcionisanje Tužilaštva i Policije. Analiza je zasnovana na trinaestogodišnjem bavljenju Instituta alternativa ovim pitanjima. Tekst sadrži preporuke koje je moguće i neophodno realizovati odmah, kao i one srednjoročne i dugoročne koje se već sada moraju uzeti u obzir. 

Objavljeno

Prvi antikorupcijski zakon predložen novoj Vladi

Na međunarodni dan borbe protiv korupcije, nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut alternativa (IA), Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) i Centar za građanske slobode (CEGAS) predale su Ministarstvu javne uprave nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ovo je prvi antikorupcijski zakon koji je predložen novoj Vladi sa ciljem da omogući građanima, medijima i nevladinom sektoru da imaju aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije i kontroli rada vlasti.

Pozivamo ministarku Tamaru Srzentić da prihvati naše predloge i što prije zakaže javnu raspravu, kako bi ovaj zakon po hitnom postupku bio usklađen sa međunarodnim standardima.

Evropska komisija i brojne međunarodne institucije su više puta ukazivale da je neophodno izmjeniti ovaj Zakon, posebno potencirajući značaj pristupa informacijama koje mogu ukazati na korupciju i nezakonit rad institucija.

Predloženim nacrtom se ukidaju brojne zakonske odredbe koje je uvela prethodna vlast kako bi na hiljade dokumenata od javnog značaja proglasila državnim ili poslovnim tajnama.

U nacrtu su predložene nove, preciznije, definicije pojmova informacija i testa štetnosti i javnog interesa, usklađene sa međunarodnim standardima, i preciznije su propisani uslovi pod kojima se podaci mogu proglasiti tajnom.

Predviđeno je da institucije i drugi obveznici zakona na svojim sajtovima objavljuju mnogo više podataka, pogotovo o potrošnji njihovih budžeta.

Ojačane su nadležnosti drugostepenog organa da kontroliše istinitost navoda institucija da ne posjeduju tražene podatke, kao i da obezbijedi izvršenje odluka.

Iz nove Vlade su više puta poručili da će njihov rad biti transparentan, zato očekujemo da će biti spremni da u najkraćem mogućem roku predlože izmjene ovog zakona kao jasnu poruku raskida sa dosadašnjom praksom sakrivanja informacija od javnog interesa.

NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
NVO Akcija za ljudska prava – HRA
NVO Institut alternativa – IA
Centar za monitoring i istraživanje – CEMI
Centar za građanske slobode – CEGAS

Objavljeno

Na čija vrata da zakucaju državni revizori?


Konsultacije DRI i civilnog društva

kada: 9. decembar, 11h
gdje: ZOOM platforma i Facebook stranica IA

 

Ogranizujemo konsultacije civilnog društva sa Senatom Državne revizorske institucije (DRI) u susret izradi godišnjeg plana revizija za 2021. godinu.

Članovi Senata DRI će razgovarati sa predstavnicima civilnog društva, kao dio njihovog rada na pripremi plana revizija za narednu godinu. Cilj je da dobiju naše prijedloge, daju pojašnjenja na pitanja ili dileme, ali i čuju i istrpe kritike. Sastanak će osim članova Senata pratiti i sami državni revizori, pa će biti u prilici da se bolje upoznaju sa stavovima građana.

Po Komunikacionoj strategiji koju je DRI usvojila ove godine, jedan od ciljeva je bolja saradnja sa civilnim društvom i građanima, uz sprovođenje redovnih sastanaka, koji je na našu inicijativu ove godine uvezan sa procesom planiranja revizija.

Pratite nas uživo na našoj Facebook stranici, poslušajte diskusiju i pišite nam ukoliko želite da postavite pitanje ili date prijedlog državnim revizorima.

 

Sastanak je planiran u sklopu projekta koji Institut sprovodi uz podršku ambasade Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju (BTD), pod nazivom “Jačanje nadzora javnih finansija u Crnoj Gori”.

Objavljeno

Dupliranje umjesto nadogradnje – uloga UNDP u Crnoj Gori

UNDP i Ministarstvo finansija su napravili portal o lokalnim finansijama – koji je po svrsi, izgledu, načinu prikaza podataka, sličan našem portalu o opštinskim budžetima, Moj grad, koji smo objavili 2013. godine.

Ukoliko se već nije radio drugačiji prikaz, bilo bi racionalnije da se nastavilo sa radom na portalu Moj grad – koji bismo mi rado poklonili upravi na održavanje i redovno ažuriranje.

Još više smo razočarani što se ne radi o drugačijem i boljem rješenju, već sličnom sajtu, koji nije iskoristio sve tehničke novine koje su se desile u deceniji od kada smo mi počeli da pravimo Moj grad, kako bi zainteresovao građane za ovu oblast i pružio detaljniju informaciju.

Brine nas i uloga UNDP u Crnoj Gori, koja prestaje da bude konstruktivna i pretvara se u konkurenciju domaćim NVO, nipodaštavanje njihovih napora i postaje sredstvo za posredno miješanje Vlade u rad nevladinih organizacija.

U svakom slučaju, mi imamo još dva portala, www.mojnovac.me i www.mojauprava.me, koja smo s ljubavlju pravili i pažljivo ih održavali – i preporučujemo ih UNDP-u za preuzimanje/kopiranje/umnožavanje i inspiraciju za idejno rješenje kada se počnu baviti i tim oblastima. A mi ćemo nastaviti da ih sve održavamo i unaprijeđujemo.

Objavljeno

Sudije Ustavnog suda da podnesu ostavke

Povodom odluke Ustavnog suda kojom je taj sud ukinuo kao neustavnu svoju prethodnu odluku o izboru sudije Desanke Lopičić na funkciju “predsjedavajućeg sudije”, nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode (CEGAS), Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut alternativa (IA), Institut za vladavinu prava (IVP) i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) smatraju da sudije Desanka Lopičić, Hamdija Šarkinović, Dragoljub Drašković i Mevlida Muratović, koji su u januaru izglasali neustavnu odluku i 10 mjeseci istrajavali na njoj, treba da podnesu ostavke i da više ne treba da obavljaju ni jednu javnu funkciju. Smatramo da je neprimjereno da oni nakon 10 mjeseci neustavnog djelovanja i dalje budu u mogućnosti da odlučuju je li nešto u skladu s Ustavom i zakonom ili ne.

I dalje ostaje sumnja da je cilj izmišljanja funkcije “predsjedavajućeg sudije” zapravo bio da se baš sudija Desanka Lopičić, naklonjena vladajućoj političkoj partiji DPS, zadrži na toj funkciji u izbornoj godini, iako je i to što je prethodno obavljala funkciju predsjednice tog suda spriječavalo da se nađe na tom položaju. Gospođa Lopičić je, inače, izabrana za sudiju Ustavnog suda na predlog predsjednika države, Filipa Vujanovića, kandidata Demokratske partije socijalista.

Ovakva ocjena se ogleda u činjenici da je većina od četvoro pomenutih sudija mjesecima onemogućavala da se izbor predsjednika suda i postavi na dnevni red, kao i da se Ustavni sud držao pasivno i nijemo posmatrao kako je odlazeća Vlada usvajala i sprovodila sporne i sa ustavnog aspekta problematične odluke koje su se odnosile na epidemiloške mjere u borbi protiv korona virusa i izborni proces, a koje su prouzrokovale diskriminaciju, povredu jednakosti i ograničavanje ljudskih prava i sloboda. Ustavni sud je u kontinuitetu opterećen političkim uticajem, i kao takav ne može proizvesti potrebni integritet te visoke institucije koja treba da stane na branik zaštite ljudskih prava i vladavine prava.

Podsjećamo, naših šest nevladinih organizacija su još 5. februara uputile pismo sa detaljnom argumentacijom u kome smo apelovali na sve sudije Ustavnog suda da spornu odluku o izboru predsjedavajućeg sudije odmah stave van snage, iz istih razloga zbog kojih je to na kraju učinjeno deset mjeseci kasnije. Ustavni sud na naše pismo nije odgovorio niti je do nedavno mijenjao stav, uprkos kritikama Evropske komisije u “non-paper”-u u junu i konačno u izvještaju o Crnoj Gori objavljenom 6. oktobra.

Sumnja u nepristrasnost i nezavisnost Ustavnog suda ne može nikome da koristi, posebno ne državi čije pristupanje EU direktno zavisi od povjerenja u rad njenih institucija.

Objavljeno

IA i HRA: Obezbijediti građanima pravo na javno okupljanje

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) zatražile su danas od aktuelnog ministra zdravlja Kenana Hrapovića koji predsjedava Nacionalnim koordinacionim tijelom (NKT) da hitno dopuni naredbu kojom je predviđena potpuna zabrana javnih okupljanja tako da građanima omogući pravo na protest na način koji ne remeti javno zdravlje.

Ukazali smo da važeća Naredba za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa (“Sl. list CG”, 110/20 od 14.11.2020, 112/20 od 24.11.2020) koja sasvim zabranjuje okupljanja na otvorenom prostoru, nije u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava i Ustavom Crne Gore, jer vanredno stanje nije proglašeno. Ukazali smo da je Ustavni sud Njemačke u aprilu ove godine ukinuo takvu potpunu zabranu javnih okupljanja i rekao da se ona moraju obezbijediti za ograničen broj učesnika, uz nošenje maski i održavanje fizičke distance.

HRA i IA očekuju da ministar zdravlja hitno dopuni pomenutu Naredbu tako da građanima odmah obezbijedi pravo na protest, ne čekajući da Ustavni sud Crne Gore odluči o inicijativi za ispitivanje njene ustavnosti, jer bi se time izgubilo dragocjeno vrijeme.

Ekološki aktivisti iz Građanske inicijative Sačuvajmo rijeke Crne Gore i mještani sela Rečine i Bare Kraljske, koji već četiri mjeseca protestuju u cilju sprječavanja gradnje mini hidroelektrana na rijekama Skrbuša, Čestogaz, Ljubaštica i Crnja, obavijestili su nas da ih je policija upozorila da državno tužilaštvo planira da ih procesuira zbog kršenja mjera NKT-a. Oni su organizovali proteste do 15 učesnika, koji su nosili maske i držali distancu.

Da bismo spriječili da njihovo pravo na mirno protestno okupljanje bude prekršeno eventualnim hapšenjem i procesuiranjem, od ministra Hrapovića smo zatražili da hitno reaguje, a o našem apelu smo danas obavijestili i zamjenicu rukovodioca Osnovnog državnog tužioca u Kolašinu, gospođu Maju Šćepanović.

U nastavku možete pronaći linkovane: pismo ministru zdravlja i pismo upućeno Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu.