Šta predstoji u reformi sektora bezbjednosti

Odgovori naše Dine Bajramspahić na pitanja ND Vijesti u vezi sa najavljenom reorganizacijom Uprave policije i smjenom čelnika ovog organa

Dina Bajramspahić

Postoji lak i jednostavan zakonski način za smjenu direktora Policije bez hitnog sprovođenja reorganizacije MUP-a i Policije koja je najavljena i koja nije dobro rješenje. Zakon o unutrašnjim poslovima, član 9, stavovi 9 i 10, je propisao osnov za razrješenje direktora na temelju nedovoljnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Zakon kaže:

Direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra.

Ukoliko nadležno radno tijelo Skupštine ne prihvati izvještaj o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan.

To znači da će već sada u decembru, nova parlamentarna većina imati mogućnost da pokrene ovu proceduru u skladu sa zakonom. Time će biti otvorena vrata za dalju reformu policije.

Reforma sektora bezbjednosti je presudno važna za napredak u pregovorima i neophodna zbog crnogorskih građana i građanki čiji servis treba da bude. Međutim, za iole nade da reforme uspiju, one moraju biti dio šire i ozbiljnije strategije koja treba da prođe javnu raspravu a ne da bude posljedica ad hoc odluka čiji je cilj da se objektivno problematični kadrovi uklone. Time želim da potvrdim da je činjenica da postoje objektivni problemi u funkcionisanju policije i da su potrebna nova kadrovska rješenja, ali da se, prema najavama, problemi pokušavaju riješiti na pogrešan način, ili drugim riječima, bolest se pokušava izliječiti pogrešnim lijekom. Naime, mandatar je prilikom predstavljanja sastava nove Vlade objavio namjeru da se Policija vrati u sastav MUP-a. Nije poznato da li postoji analiza koja uzima u obzir razloge za i protiv takvog rješenja, čije sprovođenje je vrlo komplikovano i iziskuje vrijeme.

Prije svega, sigurno je da Policija ne može da se vrati u sastav MUP-a usvojanjem nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, nego mora izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano da „policijske poslove vrši organ uprave nadležan za policijske poslove“ i to se ne može derogirati uredbom. Zakon takođe uređuje odnos Ministarstva i Uprave policije, tj. poslove jednih i drugih. Propisivanje novog odnosa nije jednostavno jer organizaciona jedinica policije koja bi bila dio MUP-a mora da ima operativnu nezavisnost od ministra, koji je po definiciji politička ličnost. Zakon se ne može krojiti za ovaj jedan eksperimentalni slučaj, ali i tada, nova većina će morati da iznađe najmanje dva kadrovska rješenja, ministra i direktora i ne treba od ministra da pravi direktora, jer će time dogoročno da nanese štetu.

Postoji još niz normativnih pitanja kojima treba da se osigura depolitizacija i novi zakon o unutrašnjim poslovima bi morao da ide na javnu raspravu i da prođe punu skupštinsku proceduru. Zakon o unutrašnjim poslovima nije jedini zakon koji prepoznaje Upravu policije kao samostalan organ, već je tu i, recimo, Zakon o zaradama u javnom sektoru koji prepoznaje direktora policije i pomoćnike kao posebne kategorije.

Ali pretpostavimo da se sprovede redovna zakonodavna procedura i sve izmjene usvoje. Velikom reorganizacijom ova dva organa, sljedeći korak je priprema novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji gdje sada imamo preko šest hiljada radnih mjesta. Ako bi nova Vlada išla bržim putem, da zadrži sva radna mjesta takva kakva jesu, bez dubinske analize i pokušaja optimizacije koji je neophodan, morali bi najmanje da izbrišu dupla mjesta, npr. rukovodioce kadrovske službe, finansijske, interne revizije, itd, kojih bi bilo po dva a da viškove rasporede na druga radna mjesta.

Nakon usvajanja pravilnika, svi zaposledni moraju da dobiju nova rasporedna rješenja, oko 4,500 policijskih službenika i preko 1,500 službenika ministarstva. Puko „štancovanje“ rješenja traži vrijeme i to pod pretpostavkom da svi budu ponovo raspoređeni na isto radno mjesto. Naravno, smislenije bi bilo, kada se već ušlo u sve to, izvršiti analizu rezultata, potreba, kapaciteta, evaluaciju zaposlenih, itd. i napraviti pravu reorganizaciju. Ako bi se radilo kako treba i u skladu sa principima dobre organizacije policijske službe, neophodno je smanjiti broj organizacionih jedinica, tj. „ukrupniti“ službu, smanjiti broj rukovodilaca, kako bi se unaprijedila efikasnost i izoštrile linije odgovornosti i olakšala koordinacija i komunikacija između organizacionih jedinica.

Novi raspored službenika biće otežan i usporen zakonskom obavezom da zaposleni, u slučaju smjene, moraju biti raspoređeni na mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama obrazovanja i sposobnostima, odnosno iskustvu, tako da će pomjeranje „figura“ po šahovskoj tabli da potraje i da bude praćeno žalbama službenika Komisiji za žalbe.

Naravno, sve što sam opisala treba da se sprovede, ali bez hitnje i ne samo da bi se smijenio direktor i pomoćnici-koji su ponovo, posebna priča i mogu biti razriješeni na osnovu krivičnog procesuiranja, utvrđivanja disciplinske odgovornosti ili dvije negativne ocjene.

Tekst je objavljen 16.11.2020. godine u dnevnim novinama Vijesti, kao i na portalu Vijesti.

Koliko se kasnilo sa dostavljanjem prijedloga budžeta Skupštini

Vlada je danas trebalo da Skupštini preda prijedlog budžeta za 2021. godinu.

Ovogodišnje kašnjenje se predstavlja kao presedan u nekim krugovima, pa podsjećamo da je to više pravilo nego izuzetak – od prethodnih šest budžeta, samo su dva dostavljena Skupštini na vrijeme, a četiri puta se kasnilo.

Najdrastičnije se kasnilo upravo nakon prethodnih parlamentarnih izbora 2016. godine kada su poslanici dobili budžet tek 21. decembra i već nakon 7 dana ga usvojili (što je otprilike bila mjera parlamentarnog bavljenja budžetom 26. saziva Skupštine).

Drugim riječima, i ranije se dešavalo i još uvijek nije nemoguće da se budžet predloži i usvoji prije kraja godine i time izbjegne privremeno finansiranje. Ukoliko se istraje u najavljenoj reorganizaciji, sklapanje budžeta će biti otežano, ali uz precizan “šifrarnik” gdje idu stari resori i kako se transformišu, isti se može sklopiti na vrijeme. Kao što smo ranije upozorili kod kapitalnog budžeta, budžet se pravi mjesecima i nije bilo ni izvodljivo da nova skupštinska većina za 2021. već skocka budžet samo po sopstvenim principima. Prvi pravi test za novu vladu će biti Fiskalna strategija, gdje ćemo moći da pročitamo kako se to njihova vizija budžeta razlikuje od dosadašnje.

Inače, sedam godina kako je na snazi sistemski zakon o budžetu koji nalaže da se prijedlog budžeta mora dostaviti Skupštini do 15. novembra. Ovaj rok je nastao kao posljedica cjenkanja između Vlade i poslanika 2014. godine, podstaknut najviše našim zalaganjem da se Skupštini mora dati više vremena da razmotri budžet. Međunarodni standard je dostavljanje budžeta parlamentu čak 3 mjeseca prije početka budžetske godine – mi smo jedva izvukli i mjesec i po.
Za vrijeme prethodnog saziva, skupštinsko razmatranje budžeta je doživjelo sunovrat, uz obesmišljavanje ili odbacivanje teško stečenih dobrih praksi.

Nadamo se da će novi saziv to promijeniti i pratićemo da li će se to desiti.

Dostavljanje ugovora – nakon smjene

Ugovor koji ranije nismo mogli dobiti, primili smo nakon što je gospođa Maraš dala ostavku, a imenovan novi izvršni direktor (a mi bili uporni).

Menadžerski ugovor sa Vericom Maraš, koji je 2018. godine produžen na još 5 godina – dostupan na: https://bit.ly/35oPtr4

Zahvaljujemo se novom izvršnom direktoru, gospodinu Vukoviću, kome smo već poslali novi zahtjev tražeći i ugovor koji je on potpisao. Tražićemo sve dok ih ne počnu sami objavljivati (i za sopstvenog mandata).

Javna preduzeća na crnoj listi poreskih dužnika

Na crnoj listi poreskih dužnika, prvih 5 dužnika su javna preduzeća.

Prema podacima Poreske uprave, samo njih pet ukupno duguju 27,7 miliona eura po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na lična primanja.

Toliko je iznosila i upitna državna pomoć javnim preduzećima u toku prošle godine — 28,6 miliona eura je Vlada prošle godine dala za devet državnih firmi, bez mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije.

Među tih devet koje je država pomogla mimo propisa su i Montenegro Airlines i Željeznički prevoz, predvodnici ove liste dužnika. Izdašnu pomoć preduzeća vraćaju državi tako što joj ne plaćaju poreze i doprinose.

U jeku priča o podjeli partijskog kolača po dubini, smije li se upravljanje i rukovođenje ovim tempiranim bombama javnog sektora opet dijeliti kao partijski kolač podobnima, samo ovog puta iz drugih krugova?

Apel šest nevladinih organizacija da se što prije izabere predsjednik Ustavnog suda

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode (CEGAS), Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut alternativa (IA), Institut za vladavinu prava (IVP) i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravljaju odluku Ustavnog suda od 06.11.2020. godine da, nakon više od devet mjeseci, donese odluku o zakazivanju izbora za predsjednika Ustavnog suda i da se ovlasti najstariji sudija, Hamdija Šarkinović, da sprovede pripremne aktivnosti za izbor predsjednika.

Ovom odlukom je ukinuta odluka Ustavnog suda od 27.01.2020. godine kojom je sudija Desanka Lopičić protivno Ustavu i zakonu bila izabrana za ,,predsjedavajućeg sudiju” Ustavnog suda do izbora novog predsjednika Ustavnog suda i ovlašćena da organizuje i sprovede izbore za novog predsjednika Suda do kraja godine.

Naših šest nevladinih organizacija su još 5. februara apelovale da se sporna odluka o izboru predsjedavajućeg sudije stavi van snage, jer je većina od četiri sudije tog suda protivno Ustavu Crne Gore i Zakonu o Ustavnom sudu ustanovila funkciju „predsjedavajućeg sudije” i na nju čak izabrala sudiju Desanku Lopičić, koja je prethodno već obavljala funkciju predsjednika suda, iako Ustav Crne Gore izričito zabranjuje da ista osoba dva puta obavlja tu funkciju.

Tada smo apelovali i da najstariji sudija, Hamdija Šarkinović, sazove sjednicu na kojoj bi se izabrao predsjednik Suda u skladu s Ustavom, Zakonom i Poslovnikom Ustavnog suda, i ukazali da je većina sudija proizvoljno propisala da se „sprovođenje izbora predsjednika organizuje najkasnije do kraja decembra 2020. godine”, jer nije bilo ni jednog razloga za to da se ponavljanje izbora ne organizuje odmah.

Međutim, Ustavni sud na naše pismo nije odgovorio niti je, do petka, mijenjao stav. U međuvremenu je i Evropska komisija u najnovijem izvještaju o Crnoj Gori objavila da je „predsjedavajući sudija izabran uprkos tome što takvu kategoriju ne poznaje pravni okvir” i zaključila da „proceduru izbora novog predsjednika Ustavnog suda treba sprovesti bez daljeg odlaganja”.

Ostaje nejasno zašto se većina sudija tog suda više od devet mjeseci ponašala neustavno i nezakonito. Ostaje sumnja da je cilj izmišljanja funkcije “predsjedavajućeg sudije” zapravo bio politički, da bi se sudija Desanka Lopičić pošto-poto zadržala na toj funkciji u izbornoj godini.

Podsjećamo da su sudije u Odluci o izboru Desanke Lopičić za predsjedavajuću sudiju naveli da zakon ne propisuje da najstariji sudija Hamdija Šarkinović preuzima predsjedavanje sudom, a potom su deset mjeseci kasnije odlučili da ipak propisuje. To govori u prilog zaključku da je odluka o izboru Lopičić bila sasvim proizvoljna.

Ustavni sud više ne smije sebi da dozvoli da se kompromituje ovakvim odlukama, kojima ugrožava javno povjerenje i ozbiljno dovodi u pitanje sposobnost države da obezbijedi vladavinu prava. Očekujemo da u što kraćem roku bude izabran predsjednik Ustavnog suda koji ispunjava zakonske uslove, kao i da nova većina u izvršnoj vlasti dobro povede računa da prilikom izbora novo dvoje sudija Ustavnog suda to budu ljudi koji nisu povezani s političkim partijama.

O evopskim temama za Radio Crne Gore

Naša Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika, gostovala je u emisiji posvećenoj evropskim temama, koja je emitovana 06.11.2020. na Radiju Crne Gore.

Ona je između ostalog odgovarala i na pitanja:

  • Da li je predloženi model ekspertske Vlade dobro, održivo i očekivano rješenje?
  • Da li će evropske integracije pasti u zasjenak ako se sagleda da Vladu čeka puno posla, a na prvom mjestu održanje ekonomije uslijed pandemije?
  • Šta treba da bude prvi potez nove Vlade kada su u pitanju pregovori sa Evropskom unijom (EU)?
  • Da li bi bilo funkcionalnije i korisnije da se resor evropskih poslova ponovo formira, budući da za sada imamo Kancelariju za evropske integracije?
  • Da li EU ima vremena da se pored ubrzane pandemije virusa bavi i pričom o prijemu novih članica?
  • Kako i da li ishod izbora u Sjedinjenim Američkim Državama može uticati na naš region? Koliko će region Zapadnog Balkana biti u fokusu nove administracije?

Odgovore na aktuelne teme i dešavanja u Crnoj Gori, Evropskoj uniji, ali i svijetu, poslušajte u prilogu: