Promjene u Crnoj Gori: Šta očekivati u narednom periodu?
Nedavni izbori u Crnoj Gori sugerišu da bi se uskoro mogle dogoditi velike promjene u zemlji na Zapadnom Balkanu. Crna Gora je otvorila sva poglavlja u procesu pregovora sa EU, ali dokle je zaista napredovao proces proširenja i šta se može očekivati u narednom periodu kada su u pitanju proces pristupanja EU i političke prilike u zemlji – samo su neka od pitanja o kojima je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, razgovarao u podkastu „European Talks“ za Centar za evropske politike (CEP).
U ovom podkastu poslušajte i odgovore/ komentare na sljedeće:
Premošćivanje podjela u Crnoj Gori je bila jedna od fraza koja se vrlo često pominjala posljednjih nekoliko sedmica. Na kakve se podjele misli i koliko su te podjele opasne?
(Ne)učešće žena u pregovorima između tri partije koje će formirati Vladu?
Koji su to najveći izazovi za novu Vladu?
Kakvo će biti ponašanje DPS-a u doglednoj budućnosti?
Osvještanje zgrade Opštine Budva može narušiti ustavno načelo odvojenosti vjerskih zajednica od države i dovesti u nejednak položaj korisnike i korisnice javnih usluga i zaposlene u organima uprave.
Lokalna samouprava, bez obzira na političke partije koje osvoje većinu na lokalnim izborima, treba da služi svim građanima i građankama nezavisno od njihovih ličnih svojstava i uvjerenja.
Podsjećamo da Zakon o zabrani diskriminacije prepoznaje kao diskriminaciju, ne samo nejednako postupanje, već i davanje prvenstva određenoj grupi. Takođe, osim faktičkog dovođenja u nejednak položaj, ovaj Zakon prepoznaje i mogućnost da određena, čak i prividno neutralna praksa, dovede u nejednak položaj određena lica ili grupe lica.
Jučerašnji čin stavio je u prvi plan lična uvjerenja jedne političke grupacije, i to u momentu izbora predsjednika Opštine. Podsjećamo da je ova funkcija, iako uslovljena izbornim rezultatima, po slovu Zakona o lokalnoj samoupravi profesionalna.
Činom izbora na ovu važnu funkciju, predsjednik Opštine naročito je dužan da omogući dosljedno poštovanje zakona i Ustava, i pošalje poruku građanima i građankama da su ravnopravni u ostvarivanju svojih prava pred lokalnim organima. To se odnosi i na zaposlene u lokalnoj samourpavi, koji se ne mogu dovoditi u povlašćen ili neravnopravan položaj, naročito ne zbog političke, nacionalne, rasne, polne ili vjerske pripadnosti ili po osnovu drugog ličnog svojstva.
Izražavamo nadu da se ove i slične prakse neće ponavljati i da će se povući jasna linija razgraničenja između nečijeg političkog djelovanja i ličnih uvjerenja i potrebe da se najvažnije funkcije u javnoj upravi obavljaju na zakonit, profesionalan i nepristrasan način.
Za incidente u Pljevljima do sada su procesuirane četiri osobe, dvije za dva krivična djela počinjena na štetu tri osobe, i dvije osobe za ukupno tri prekršaja.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) su zatražili od Uprave policije informacije o tome koliko je prekršajnih i krivičnih prijava bilo podnijeto od strane nadležnih institucija i građana ili građanki u periodu od 31. avgusta do 9. septembra u kontekstu remećenja javnog reda i mira i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje (čl. 370 KZCG), ugrožavanja sigurnosti građana (čl. 168 KZCG) ili drugih krivičnih djela do kojih je možda došlo u kontekstu povećanih tenzija u periodu poslije objavljivanja izbornih rezultata u Pljevljima i drugim mjestima u Crnoj Gori.
Uprava policije je odgovorila da su od 31. avgusta do 9. septembra podnijete ukupno dvije krivične prijave protiv dvije osobe zbog dva krivična djela na štetu tri lica, i to zbog počinjenog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i krivičnog djela teška tjelesna povreda. Osim toga, podnijete su dvije prekršajne prijave protiv dvije osobe za počinjena tri prekršaja i to za „grubo vrijeđanje i naročito drsko ponašanje“ kao i za „fizički napad ili fizički obračun“ sa „grubim vrijeđanjem i naročito drskim ponašanjem“.
Takođe, imajući u vidu izjavu bivšeg glavnog imama Islamske zajednice u Pljevljima, gospodina Samira Kadribašića, da je zabrinut da je napad na prostorije Islamske zajednice kvalifikovan samo kao prekršaj, pitali smo Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Pljevljima kako je kvalifikovalo taj napad.
ODT iz Pljevalja je reklo da je napad na prostorije Islamske zajednice – lomljenjem stakala na ulaznim vratima i ubačenom porukom „Polećela crna ptica Pljevlja biće Srebrenica“ kvalifikovan kao krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. U tom slučaju, koliko je poznato, još uvijek nema osumnjičenih, tj. krivična prijava nije podnijeta protiv bilo koga.
HRA i IA ocjenjuju da je bilans krivičnih prijava za incidente posle izbora ono što ostaje kao zvaničan podatak o razmjerama tih incidenata. Iako postoje informacije o zastrašivanju građana i ispisivanju drugih poruka mržnje u Pljevljima, činjenica je da svi ti incidenti i njihovi izvršioci nijesu prijavljeni policiji, kao i to da policija na incidente nije odmah reagovala podnošenjem krivičnih prijava protiv konkretnih osoba.
Nadamo se da se u Crnoj Gori neće ponavljati izazivanje mržnje na bilo koji način, a posebno ne omalovažavanjem ratnih zločina i njihovih žrtava. Ohrabrujemo građane da prijavljuju ovakve incidente i njihove počinioce, kako bi bilo osnova da oni budu kažnjeni i da se na taj način sprečava slično ponašanje. Apelujemo na policiju da otkrije i izvršioca napada na prostorije Islamske zajednice i identifikuje počinioce drugih incidenata koji su joj prijavljeni.
“Crna Gora je zemlja sa najtransparentnijom korupcijom na svijetu.”
Ovim riječima poslanika Evropskog parlamenta tokom jednog sastanka često se vraćam, naročito kada preispitujem djelovanje nas u nevladinom sektoru i medijima. Koliko smo napora uložili da ukažemo na institucionalne mehanizme, neformalne prakse i zakonske nedorečenosti koje pogoduju korupciji, a ona nam se sve vrijeme smije ispred nosa. Vrišti iz afere “Snimak”, iz afere “Koverta”, iz afere “X” na koju postajemo imuni već posle određenog niza novinskih naslova koji su totalno obezvrijedili poimanje korupcije, klijentelizma i skandala u Crnoj Gori.
Bagatelisanje svake nove afere riječima kako se to sve odavno zna, kako nismo otkrili Ameriku, samo je odraz kolektivnog imuniteta na zloupotrebu javnih resursa u privatne svrhe. Zato ima istine u onim stavovima koji pobjedu opozicije ne pripusuju antikorupcijskim agendama, već identitetskim pitanjima. Ipak, u zbirci onih stvari za koje se, kako odlazeći premijer ironično reče, nova vlast obavezala da neće mijenjati, krije se jedan važan princip koji bi trebalo da promijeni dosadašnji način funkcionisanja nosilaca vlasti. To je obračun sa korupcijom i kriminalom.
Nakon bjelodanog svjedočenja svim DPS-nepočinstvima, ne može se reći da je borba protiv korupcije tekovina bivše vlasti. Isto tako, ne može se reći da potpunu antikorupcijsku agendu čine najavljeni zakoni o porijeklu imovine i o lustraciji. Izolovanje problema korupcije je njeno nerazumijevanje kao sistemskog problema. Neke regionalne organizacije su već godinama unazad osmislile tzv. corruption proofing, pristup koji podrazumijeva da se svi nacrti propisa sagledaju u odnosu na njihov potencijalni “doprinos” korupciji. Dakle, kao što pitanje zaštite interesa nacionalnih manjina ne staje u jedan Zakon o manjinskim pravima i slobodama, kao što pitanje zaštite prava žena ne staje u jedan Zakon o rodnoj ravnopravnosti, tako ni pitanje borbe protiv korupcije ne staje samo u one zakone koji imaju eksplicitni antikorupcijski predznak.
Ne može se reći da najavljeni zakoni o porijeklu imovine i o lustraciji čine potpunu antikorupcijsku agendu.
Postoji čitav niz akata sa dugim dosadnim birokratskim nazivima, čijim spominjanjem se neće ubirati glasovi na izborima, ali su jedan od razloga zašto prednjačimo po indeksu transparentnosti korupcije. Da li ste znali da je pravni osnov za dodjelu povoljnih stambenih kredita javnim funkcionerima u prelaznim i završnim odredbama Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada? Da li ste znali da vam Zakon o državnoj upravi zabranjuje da učesvujete u javnoj raspravi o državnom budžetu? Da li ste znali da Ministarstvo finansija ne vodi evidenciju o zaradama u javnim preduzećima, niti raspolaže potpunim informacijama o njihovom poslovanju, iako je zaduženo za to? Verica Maraš zato nije kratkoročni medijski kuriozitet već slika sistema.
Da se nedovoljno odgovara za kršenje zakona, to već vjerovatno znate. Ali, da je Vlada toliko ogrezla u nekažnjivosti i nepoštovanju zakona da to objavi na skoro svakoj sjednici, možda niste pretpostavili. Pogledajte samo odluke o rastezanju unedogled mandata vršilaca dužnosti, koji bi trebalo da budu oročeni na pola godine.
Demontaža sistema je nova omiljena fraza nakon parlamentarnih izbora. Moram reći da i priliči nečemu što jeste tranzicija iz jednog sistema u drugi, ali kroz istoriju je bilo tranzicija i iz jednog lošeg sistema u drugi loši sistem. Bilo je i lustracija koje nikada nisu sprovedene (Srbija). Bilo je i onih koje su jedni politički akteri pokrenuli a drugi, kada su ponovo osvojili vlast, preokrenuli na štetu svojih protivnika (Albanija). Bilo je i onih koje su započete prije trideset godina, otvaranjem tajnih dosijea službi bezbjednosti. Mnogo je modela i za svaki od njih je presudno pitanje primjenjivosti u savremenom kontekstu Crne Gore. Za početak, ipak, bilo bi dobro da otvorimo javne dosijee o korupciji koja nam je ispred nosa.
Hiperinflacija korupcionaških afera u proteklom periodu pruža materijal, ne samo za procesuiranje odgovornih, već i za preispitivanje brojnih sistemskih preduslova koji su omogućili apsolutno zamagljivanje granica između privatnog i javnog interesa. Velika diskreciona ovlašćenja i “korisne nejasnoće” u brojnim zakonima ne odgovaraju profesionalnim kapacitetima i autonomiji onih koji te zakone sprovode. Zato demontaža sistema treba da uključi sistemsko obeshrabrivanje korupcije, kroz smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje, otvaranje podataka, brojne zakonske izmjene, ali i njihovu dosljednu primjenu. Vlada koja nije monolitna kao vlada predominatnog DPS-a može imati i prednosti u sprovođenju ovakvih reformi, jer potencijalni raznorodni konstituenti buduće vlasti imaju više motiva da kontrolišu jedni druge.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) gostovao je u podkastu “Diplomacy Talks” i razgovarao sa Mahirom Sajmijom iz Vanjskopolitičke inicijative BH. Ova serija podkasta ima za cilj razgovor o aktuelnim temama iz regiona.
Tema ovog podkasta bili su nedavno održani izbori u Crnoj Gori i nova većina, a razgovaralo se i o tome na kojim politikama i platformama se desila promjena vlasti u našoj zemlji.
Zbog trenutnih epidemioloških mjera, info sesija za zainteresovane organizacije u Crnoj Gori biće održana preko Zoom platforme, u četvrtak, 24. septembra u 11:00h.
Ovim riječima poslanika Evropskog parlamenta tokom jednog sastanka često se vraćam, naročito kada preispitujem djelovanje nas u nevladinom sektoru i medijima. Koliko smo napora uložili da ukažemo na institucionalne mehanizme, neformalne prakse i zakonske nedorečenosti koje pogoduju korupciji, a ona nam se sve vrijeme smije ispred nosa. Vrišti iz afere “Snimak”, iz afere “Koverta”, iz afere “X” na koju postajemo imuni već posle određenog niza novinskih naslova koji su totalno obezvrijedili poimanje korupcije, klijentelizma i skandala u Crnoj Gori.