Objavljeno

Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih

Marta 2020. godine, Institut alternativa (IA) je započeo dvogodišnji projekat “Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih”. Ovaj projekat se sprovodi u saradnji sa članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže, Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom za fondaciju Bronislav Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Brisela.

Projekat ima za cilj da uključi mlade sa Zapadnog Balkana u raspravu o budućnosti Evrope. Projekat direktno doprinosi izradi politika u Evropskoj uniji (EU) kroz učešće građana u uobličavanju i izmjeni politike proširenja EU na Zapadni Balkan.

U okviru projekta biće održano devet događaja koji će okupiti studente, omladinske aktiviste i stručnjake sa prostora zemalja Zapadnog Balkana i država članica EU. Kroz moderiranu raspravu, na ovim događajima učesnici će iznijeti svoje ideje i prijedloge za razvoj EU u budućnosti. Takođe, mladi će imati priliku da svojim razmišljanjima doprinesu raspravi koja će se voditi na elektronskoj platformi za konsultacije. Sve to će biti uobličeno u prijedloge javne politike, sa jasno usmjerenim preporukama. Po završetku projekta, svi izrađeni prijedlozi javne politike će poslužiti kao doprinos mladih sa Zapadnog Balkana u tekućoj raspravi o budućnosti Evrope.

Ovaj projekat podržava Evropska izvršna agencija za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike kroz svoj program „Еvropa za građane i građanke“.

Objavljeno

Regovanje na navode MJU

Reagovanje na navode Ministarstva javne uprave i današnju objavu mišljenja eksperata o nacrtima zakona o pristupu informacijama

Nevladine organizacije i novinari se ne protive javnoj raspravi i dodatnim konsultacijama. Naprotiv! Samo tražimo da se rasprava održi nakon uspostavljanja redovnih okolnosti za rad i učešće svih zainteresovanih. Danas je Ministarstvo javne uprave objavilo dva ekspertska mišljenja na ranije verzije nacrta zakona. Jedno od tih mišljenja je negativno dok je drugo pozitivno u odnosu na dio zakonskih rješenja povodom kojih je dato u decembru prošle godine. U svakom slučaju, na osnovu ovih mišljenja se ne može izvesti zaključak koji javnosti nameće MJU. MJU se obilato poziva na “zeleno svijetlo“ Evropske komisije kao argument da je najnoviji nacrt u skladu sa međunarodnim standardima. Međutim, MJU ne može javnosti da ponudi dokument koji svjedoči o datoj saglasnosti i argumentaciji takvog eventualnog stava.

Ovakvo postupanje MJU unosi dodatnu zabunu, i predstavlja dodatni teret za zainteresovane NVO i medije da se upoznaju sa sadržajem ovih dokumenata, ali i obavezu da ostvare komunikaciju sa delegacijom EU i Evropskom komisijom kako bi se upoznali sa zvaničnim stavovima. Uzgred, neki dokumenti su objavljeni na engleskom jeziku koji ne mora poznavati svaki građanin zainteresovan za učešće u raspravi. Sve ovo predstavlja još jedan argument da konsultacije treba odložiti za vrijeme kada ćemo svi moći da neopterećni aktuelnom situacijom i ograničenjima rada, pristupimo kvalitetnoj raspravi.

Nema nijednog razloga za žurbu i nekvalitetnu raspravu u toku “vanredne situacije“. Naročito jer ni Vlada ni Skupština ne funkcionišu na redovan način. Vlada se ne sastaje već funkcioniše u vanrednim okolnostima uglavnom kroz elektronske sjednice i telefonske saglasnosti. Skupština se ne sastaje, i nije poznato kada će se održati sljedeća plenarna sjednica. Kada bude održana prva sljedeća sjednica Skupština će imati na dnevnom redu mnogo važnije i hitnije teme, zakone i politike sa ciljem ublažavanja ekonomskih i socijalnih posljedica izazvanih pandemijom virusa korone.

 

Objavljeno

Ustavni sud da ocijeni ustavnost mjera u borbi protiv korona virusa

Povodom najnovije naredbe Ministra zdravlja koja podrazumijeva dalja ograničenja slobode kretanja građana, uključujući i zabranu okupljanja u privatnim stanovima, i povodom dilema oko pravnog osnova za takve mjere u situaciji kada nije proglašeno vanredno stanje, NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) pozivaju Ustavni sud da se uključi da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti u državi, a Ministra zdravlja da obezbijedi da njegove mjere budu preciznije i bolje obrazložene.

Ministar zdravlja je 30.3.2020. donio naredbu kojom je značajno ograničio kretanje građana uvođenjem mjere zabrane izlaska iz objekta stanovanja građana (radnim danima od 19-05 h i subotom od 13h do ponedjeljka u 5h), koja se kolokvijalno naziva “policijski čas”. Pored ove mjere, predviđena je i zabrana okupljanja u objektima stanovanja osobama koje nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva.

Prva mjera izaziva dileme u pogledu toga da li je za takvo ograničenje slobode kretanja na cjelokupnoj teritoriji države potrebno prethodno uvesti vanredno stanje, dok druga mjera, pored iste zabrinutosti, pokreće i pitanja njenog tumačenja i primjene.

Da li je zabranjeno da u stanu zajedno borave osobe koje žive zajedno iako nisu članovi porodičnog domaćinstva prijavljeni na toj lokaciji? Šta sa osobama koje su iznajmile stan, koje su se odselile, koje od skora žive zajedno? Šta u slučaju urgentne potrebe zbrinjavanja starijih s kojima se ne živi u istom domaćinstvu? Kako će se obezbijediti primjena ove naredbe, da li policija na osnovu nje ima otvorene ruke da pretresa privatne stanove bez dozvole suda? Naredba ne daje odgovor na bilo koje od ovih pitanja. HRA i IA smatraju da ova mjera nije precizna ni dovoljno obrazložena, čime je stvoren prostor za različita tumačenja i proizvoljnu primjenu, što sve ne omogućava pravnu sigurnost.

Sve mjere su zasnovane na članu 55 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji dozvoljava i ograničavanje kretanja. Konkretno, u tački 4, ovaj Zakon propisuje ,,zabranu okupljanja stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima”, ali ne i u privatnim zatvorenim prostorima. Tačno je i da tačka 9 ovog zakona ministru omogućava da, na predlog Instituta za zdravlje, naredi i “druge mjere po epidemiološkim indikacijama”. Postavlja se pitanje do kog obima ministar zdravlja može da naredjuje ovakve mjere bez proglašenja vanrednog stanja i očekujemo da odgovor na to pitanje da Ustavni sud. Pozivamo Ustavni sud da se uključi i aktivno primjenjuje svoju nadležnost iz člana 149, stav 3 Ustava da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti u ovoj vanrednoj situaciji i da obavijesti ne samo Skupštinu već i svu zainteresovanu javnost o svojim zaključcima.

Postoji zabrinutost i po kom osnovu djeluje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, koje inicira i vrši nadzor nad donošenjem i primjenom privremenih mjera. Tačno je da je sve privremene mjere donijelo Ministarstvo zdravlja, na predlog Instituta zdravlja, što je u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Međutim, opravdano se postavlja pitanje pravnog osnova za formiranje Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, jer ono ne odgovara opisu koordinacionog tijela iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti niti iz Zakona o zaštiti i spašavanju. Zbog toga smo danas uputili zahtjev Vladi Crne Gore da objavi odluku o formiranju Nacionalnog koordinacionog tijela.

Na kraju, HRA i IA upozoravaju da proglašenje vanrednog stanja mora biti krajnja mjera jer vanredno stanje omogućava dodatna ograničenja mnogih ljudskih prava, kao što su pravo na slobodu izražavanja, pravo na mirno uživanje imovine, na slobodu ličnosti, privatnost i porodični život, dok se mjere propisane Zakonom o zaštiti od zaraznih bolesti ipak svode samo na mjere ograničenja slobode kretanja i okupljanja.