Pet NVO podnijelo primjedbe: Vlada predlaže zakon o skrivanju informacija

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer su predložene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, međunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Tim nacrtom se uvode sistemska ograničenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeća prava građana i obaveze organa vlasti, a ne rješavaju se problemi u praksi koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti. Gotovo sve predložene izmjene Zakona sužavaju postojeća prava građana.

Sistemska ograničenja

Nacrtom se ugrožava kompletan sistem pristupa informacijama:

Uvodi se „zloupotreba prava“ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopštena i neprecizna formulacija omogućava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slučajevima;

Sužava se definicija informacije i ostavlja mogućnost da se u svakom pojedinačnom slučaju proizvoljno utvrđuje da li su traženi podaci „od javnog značaja“;

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, zakon mora biti „predvidljiv“, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznošću da omogući svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zaštitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uživanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom. Međutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogućava neograničenu samovolju organa u odlučivanju o pristupu informacijama.

Tajne

Nacrtom Zakona se omogućava da neograničen broj podataka bude proglašen tajnom:

Uvode se apsolutna ograničenja pristupa podacima u obavještajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa međunarodnim organizacijama ili drugim zemljama;

Predviđa se da osnov za skrivanje informacija može da se uvodi i drugim zakonima, što znači da je lista izuzetaka neograničena;

Ne propisuje se pojam poslovne tajne, koji se u praksi najčešće navodi kao razlog za ograničenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano šta može biti proglašeno poslovnom tajnom.

Međunarodni standardi predviđaju preciznu listu mogućih ograničenja prava na pristup informacijama.

Nacrtom je predviđeno je da se za podatke koji su proglašeni tajnom zbog zaštite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test štetnosti.

Prema međunarodnim standardima, u svakom pojedinačnom slučaju mora se utvrditi da li je veći javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se štiti skrivanjem podataka.

Ukidanje postojećih prava i obaveza

Ukida se obaveza političkih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini isključuju iz obveznika zakona;

Ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, mišljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera;

Ukidaju se troškovi postupka, pa će građani morati da sami plaćaju troškove advokata čak i kada je im je prekršeno Ustavno pravo, i snositi teret zato što su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti;

Dodatno, Nacrtom se produžavaju rokovi za odlučivanje i po zahtjevima i po žalbama, što pristup podacima odlaže u tako velikoj mjeri da obesmišljava dobijanje informacije.

Međunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obeštećenjem i naknadom troškova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slučaju država, odnosno organ vlasti. Svako ograničenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju.

Zadržane „korisne nejasnoće“

Nisu riješeni problemi u primjeni Zakona koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti:

Ne propisuje se obaveza meritornog odlučivanja po žalbama kojim bi se prekinuli višegodišnji postupci u kojima organi vlasti uporno krše zakon, iako su njihova rješenja više puta poništavana.

Ne rješava se pitanje nadzora nad sprovođenjem Zakona, iako se odredbe o prekršajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava građana na pristup informacijama krše bez bilo kakvih posljedica.

Očekujemo da Vlada povuče predložene izmjene Zakona i uskladi ih sa Ustavom i međunarodnim standardima.

NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
NVO Institut Alternativa – IA
NVO Akcija za ljudska prava – HRA
Centar za Monitoring i istraživanje – CEMI
Centar za građanske slobode – CEGAS

 

 

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *