Objavljeno

I skupi pokloni i putovanja pod stavkom “ostalo”

 

Netransparentno potrošeno 50 miliona eura iz budžeta za pet godina, moguće zloupotrebe i nezakonitosti niko ne kontroliše

Stavku “ostalo” u budžetu mnoge institucije koriste kako bi sakrile na šta troše novac građana, a moguće zloupotrebe i nezakonito poslovanje niko ne kontroliše i ne kažnjava.

To proizlazi iz dostupne dokumentacije mnogih organa državne uprave i institucija, izjava nadležnih i ocjena nezavisnih eksperata iz te oblasti.

Izdaci države na liniji “ostalo” rastu iz godine u godinu i iznose gotovo 50 miliona za prethodnih pet godina.

Na upit da dostave detalje o potrošnji na stavci “ostalo”, pojedine institucije nisu odgovorile, neke su proglasile dokumentaciju tajnom, dok su ostale dostavljale nepotpunu dokumentaciju.

Sa druge strane, iz analitičkih kartica vidi da su sa te budžetske pozicije plaćani parking prostori, kablovska televizija, hotelski smještaj, pokloni i skupocjene ženske i muške torbe…

Iz Ministarstva finansija ni nakon više mjeseci nijesu odgovorili konkretno na pitanja u vezi sa linijom ”ostalo”, ali je iz tog resora saopšteno da prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti oni ne odgovaraju za zakonitost potrošnje, već budžetske jedinice…

Plaćaju šta stignu

Nevladina organizacija Institut alternativa (IA) ni nakon tri mjeseca nije dobila odgovor na zahtjev za pristup informacijama od predsjednika Crne Gore i Generalnog sekretarijata Vlade, kojim je tražena dokumentacija o potrošnji na poziciji “ostalo”.

Istraživač javnih politika u IA, Marko Sošić, objasnio je da je, sa druge strane, više institucija rashode na ovoj poziciji označilo stepenom interno. Među njima su Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje na toj poziciji vode “sredstva za posebne operativne potrebe”, kroz isplatu gotovine, ali je sva dokumentacija o tome proglašena tajnom. Ne samo za NVO, već i za Državnu revizorsku instituciju (DRI) koja je u izvještaju o reviziji MUP-a za 2015. godinu navela da joj prilikom kontrole ovih troškova nijesu date priznanice, fakture ili druga dokumenta koja ih potkrepljuju.

Sošić je rekao da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) takođe proglasila tajnom dokumentaciju o potrošnji na svojoj budžetskoj liniji “ostalo” od ukupno 120.000 eura. To je učinilo i Ministarstvo zdravlja krajem prošle godine.

“IA je tražio uvid u rješenje kojim je dokumentacija proglašena tajnom kako bi saznali šta je to u potrošnji Ministarstva zdravlja čije bi objavljivanjem nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice za bezbjednost i odbranu, vanjsku, monetarnu i ekonomsku politiku (Zakon o tajnosti podataka, član 3), ali ni nakon više od mjesec nijesu odgovorili na ovaj zahtjev”, kazao je Sošić.

Prema dokumentaciji IA, institucije u liniju “ostalo” svrstavaju izdatke za koje postoje posebne budžetske linije, kršeći budžetska pravila i otežavajući praćenje potrošnje. Sošić je kazao da je Zavod za zapošljavanje na poziciji “ostalo” klasifikovao usluge arhiviranja, nabavke poklona, poput zastave i primjeraka “Gorskog vijenca”.

Ministarstvo pravde je u “ostale” troškove svrstalo usluge oglašavanja u medijima, hotelskog smještaja, prevoza, pranja vozila, avionske karte i prevoz automobilom, korišćenje VIP salona na aerodromu Podgorica, iako za većinu ovih kategorija troškova postoje posebne budžetske linije.

Sošić je ukazao da je Ministarstvo vanjskih poslova dostavilo samo analitičke kartice “ostalih” izdataka u programu “Diplomatsko-konzularna predstavništva”, ali ne i dokumentaciju kojom pravdaju uplate.

DRI je nedavno saopštila da ambasade na ovoj poziciji vode troškove kao što su nabavka materijala, zakup prostora, usluge prevoza, štampe, oglašavanja, prevođenja, smještaja, i advokatske usluge, za koje postoje posebne budžetske linije.

Slična je situacija i sa Ministarstvom odbrane, iz čijih se analitičkih kartica vidi da se gotovo sve uplate odnose na troškove putovanja, u inostranstvu i u zemlji, kroz korišćenje usluga agencija, za šta postoji posebna linija “službenih putovanja”, ili “usluga prevoza”.

IA uspjela je da dobije dokumentaciju iz tužilaštva, iz koje se vidi da su sa linije “ostalo” plaćane članarine u međunarodnim organizacijama, iako postoji posebna stavka u budžetu za tu namjenu, kao i zakup parking prostora, plaćanje kablovske televizije i putarine za Monteput i usluge fotografisanja konferencije.

Analitičke kartice koje je ta NVO dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama pokazuju da su sa stavke “ostalo” u sudstvu plaćani novogodišnji paketići i pokloni, uključujući lukzusnu žensku torbu od 1.426 eura i mušku od 406.

Sošić je kazao da se, kroz pogrešno klasifikovanje ili skrivanje kroz stavku “ostalo”, otežava praćenje tekuće potrošnje i sprovođenje mjera štednje.

Problem, kako je ocijenio, nije samo u nepreciznosti finansijskog izvještavanja, već se pozicija “ostalo” koristi za skrivanje troškova.

Budžet je netransparentan

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica kaže da analitičke kartice koje su pojedine potrošačke jedinice dostavile ne daju kvalitetan pregled u vezi izdataka plaćenih sa linije 4199 – Ostalo:

“Predstavljaju uobičajene procedure da se ‘zaledi’ saradnja sa javnosti, a sprovodi se kroz prosljeđivanja dokumentacije u vezi sa izadaima koji najmanje govore o stvarnim troškovima na poziciji 4199 – Ostalo”.

Kasalica je ocijenila da je većina dokumentacije koja prati izdatke našeg budžeta obilježena oznakom “interno”, što u cjelosti, nezavisno o kojoj se klasifikaciji izdataka radi, budžet poreskih obveznika Crne Gore čini nedovoljno transparentnim dokumentom.

Pojasnila je da je na osnovu Predloga Zakona o završnom računu budžeta za 2018, za izdatke ekonomske klasifikacije 4199 – Ostalo planirano da se izdvoji 17,2 miliona (nakon rebalansa i preusmjeravanja), dok je na kraju prošle godine izvršeno 13,5 miliona eura.

“Ako kao odgovorni poreski obveznici moramo prihvatiti da se troškovi ANB-a, vojske, Ministarstva odbrane i Uprave policije ne mogu, osim kroz parlamentarnu kontrolu, dokumentovati, to ne može da važi za Ministarstvo saobraćaja, Upravu za nekretnine i Ministarstva turizma i održivog razvoja. Ovo su značajni iznosi, koji moraju biti jasno podijeljeni sa javnosti Crne Gore”, poručila je.

Ona je ocijenila da je za poziciju 4199 – Ostalo već dovoljno podataka da nas Vladina netransparentnost, osim minimum kroz završni račun, ne približava standardima agende EU pridruživanja.

 

Ministarstvo: Za zloupotrebe nismo odgovorni

Generalni direktor Direktorata za budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović, tvrdi da Zakonom o fiskalnoj odgovornosti ministar nije odgovoran za zakonitu realizaciju budžeta. On je objasnio da će, sa programskim budžetom, trenutna ekomonska klasifikacija izgubiti primat u potpunosti.

“Ekonomska klasifikacija ima svrhu za računovodstvene potrebe, a mi što je koristimo za obrazlaganje namjenske potrošnje, to je već nešto što je trenutno stanje”, tvrdi Paunović.

On je istakao da programski budžet stvara uvid u namjensku potrošnju i da će unaprijediti cijeli proces jer ćemo imati detaljniji prikaz svrsishodnosti trošenja novca građana.

“I dalje će taj novac da bude prikazan po ekonomskoj klasifikaciji, ali će struktura programa doživjeti reviziju i mnogo detaljniji prikaz…”.

Paunović je rekao da je naš sistem klasifikacije zastario, jer se bazira na standardima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz devedesetih godina, ali da se trenutno radi uvođenje standard EU (ESA 2010), pa će doći i do poboljšanja s aspekta transparentnosti. Stavka ostalo, međutim, i dalje će postojati.

Paunović tvrdi da će biti otvorene nove linije pa će se pojedini aspekti potrošnje, koji su bili klasifikovani pod stavkom “ostalo”, moći prikazati pod nekom drugom.

“Klasifikacija troškova se vrši u postupku pripreme Zakona o budžetu, pa kroz izvršenje budžeta na bazi informacija koje dostavljaju budžetski korisnici. Trezorsko poslovanje se bazira na necentralizovanom sistemu, nalog podnose budžetski korisnici da se plaća sa konkretne stavke”.

To, prema riječima Paunovića, znači da Ministarstvo finansija ne ulazi u domen zakonitog izvršenja budžeta, već, “više u domen potrebe vođenja glavnih knjiga”.

A za zakonitost potrošnje i podnošenje naloga odgovorni su ti isti budžetski korisnici.

NTO promoviše turizam, ali i pomaže gubitašu

Iz IA su podsjetili da je Nacionalna turistička organizacija (NTO) prije dvije godine avansno uplatila 3,6 miliona Montenegro Airlinesu, a taj “trošak” sakriven je u okviru stavke “ostale usluge”. Sošić je rekao da je IA tražila analitičke kartice i osnov za ovu uplatu, ali ih je NTO obavijestila da je dokumentacija proglašena tajnom, rješenjima Ministarstva održivog razvoja i turizma.

“U 2017. godini, budžet NTO je bio 5,2 miliona eura, što znači da je uplata MA iznosila gotovo 70 odsto budžeta te institucije. Ipak, u obrazloženju završnog računa budžeta NTO, ovaj ubjedljivo najveći trošak te institucije se ne pominje ni jednom riječju. Avansnu uplatu za MA, NTO je klasifikovala pod stavkom ‘ostale usluge’, što potvrđuje tezu koju godinama zagovaramo – da budžetske stavke sa predznakom ‘ostalo’, između ostalog, predstavljaju džepove za skrivanje transakcija nad kojima niko ne vrši nadzor”, ukazao je Sošić.

Iz NTO su, odgovarajući na pitanja, kazali da se sa stavke “Ostale usluge” finansiraju “sve aktivnosti koje realizuju na promociji turističke ponude Crne Gore u zemlji i inostranstvu”.

To su, tvrde, promotivne aktivnosti, kao što su učešće na međunarodnim sajmovima, organizovanje radionica… Odgovorili su da se sa ove linije finansira i realizacija programa podsticajnih mjera u oblasti turizma, ali i izdaci za istraživanje tržišta i praćenje turističkog prometa i trendova, održavanje web portala, usluge štampe, kopiranja, snimanja…

Sošić: I u budžetu DRI ima nepravilnosti

Sošić je istakao da je, prema dostupnoj dokumentaciji, Agencija za sprečavanje korupcije u “ostale” troškove svrstala troškove pravosnažnih sudskih presuda, usluge obezbjeđenja i održavanje opreme, iako za sve to postoje posebne linije.

Prema njegovim riječima, čak i DRI, koja bi trebalo da vodi primjerom u pogledu tačnosti finansijskog izvještavanja, je na poziciji “ostalo” knjižila i troškove za prevoz, koji predstavljaju uslugu i svrstavaju se ili u službena putovanja ili usluge prevoza. U reviziji završnog računa budžeta za 2018. godinu, DRI se nije posebno bavila kategorijom “4199 – Ostalo”.

Novinarka: Ana Komatina

Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Money Watch: Civilno društvo, Čuvar budžeta!”, koji sprovodi Institut alternativa, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Tekst je originalno objavljen u Dnevnim novinama ”Vijesti”.

 

Objavljeno

IA na trećoj SIGMA regionalnoj konferenciji o javnim nabavkama

Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, učestvovala je na trećoj regionalnoj konferenciji o javnim nabavkama koja je održana u Tbilsiju, Gruziji, 6. i 7. novembra 2019. godine.

Ana je u okviru panela u ulozi civilnog društva u nadzoru nad sprovođenjem javnih nabavki govorila o tome kako funkcioniše sistem javnih nabavki u Crnoj Gori, koje su naproblematičnije oblasti i na koji način Institutu alternativa nastoji da doprinese unapređenju tog sistema.

Ana je kazala da procedure nabavki male vrijednosti karakteriše široka diskrecija naručilaca da samostalno uređuju ove nabavke, kašnjenje organa pri usvajanju internih akata kojim se rugulišu nabavke male vrijednosti, kao i nedovoljna transparentnost i konkurentnost ovih postupaka.

Govoreći o objedinjenim nabavkama u Crnoj Gori, Ana je istakla da je obaveza objedinjavanja nabavki uvedena u januaru 2018. godine, i da je planiranje i izvještavanje u velikoj mjeri decentralizovano, te da se kroz more podataka teško dolazi do pouzdanih i detaljnih brojki o objedinjenoj potrošnji. Kao problem je navela i to što se centralizovane nabavke ne planiraju dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje.

Kao ključne probleme nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane, Ana je istakla to što podzakonski akti u ovoj oblasti nikad nisu usvojeni, dok sam Zakon vrlo površno reguliše ove nabavke kroz samo dva zakonska člana. Ana je ukazala i na to da većina dokumenata u vezi sa ovim nabavkama nije javno dostupno i označeno je stepenom tajnosti ”Interno”.

Ana je kazala i da je Vlada usvojila Predlog novog Zakona o javnim nabavkama, ali da on nije pripremljen u participativnom procesu koji bi uključio sve zainteresovane strane. Istakla je i da su oblasti koje su se u dosadašnjoj primjeni pokazale kao najproblematičnije, ostavljene da budu regulisane posebnim aktima nakon usvajanja Zakona.

Tokom dvodnevne konferencije razgovaralo se o politikama javnih nabavki koje promovišu Evropska unija i OECD, alatima za povećanje efikasnosti (uključujući i alate za centralizovane nabavke i okvirne sporazume), elektronskim nabavkama, pristupu malih i srednjih preduzeća tržištu nabavki, kao i ključnim uslovima za nezavisan i efkisan sistem kontrole.

Konferenciju su organizovali SIGMA i Državna agencija za javne nabavke Gruzije, za šest zemalja susjeda Evropske unije (Jermenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina).

Više informacija o konferenciji možete pronaći na ovom linku.

Objavljeno

Pet NVO podnijelo primjedbe: Vlada predlaže zakon o skrivanju informacija

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer su predložene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, međunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Tim nacrtom se uvode sistemska ograničenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeća prava građana i obaveze organa vlasti, a ne rješavaju se problemi u praksi koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti. Gotovo sve predložene izmjene Zakona sužavaju postojeća prava građana.

Sistemska ograničenja

Nacrtom se ugrožava kompletan sistem pristupa informacijama:

Uvodi se „zloupotreba prava“ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopštena i neprecizna formulacija omogućava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slučajevima;

Sužava se definicija informacije i ostavlja mogućnost da se u svakom pojedinačnom slučaju proizvoljno utvrđuje da li su traženi podaci „od javnog značaja“;

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, zakon mora biti „predvidljiv“, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznošću da omogući svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zaštitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uživanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom. Međutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogućava neograničenu samovolju organa u odlučivanju o pristupu informacijama.

Tajne

Nacrtom Zakona se omogućava da neograničen broj podataka bude proglašen tajnom:

Uvode se apsolutna ograničenja pristupa podacima u obavještajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa međunarodnim organizacijama ili drugim zemljama;

Predviđa se da osnov za skrivanje informacija može da se uvodi i drugim zakonima, što znači da je lista izuzetaka neograničena;

Ne propisuje se pojam poslovne tajne, koji se u praksi najčešće navodi kao razlog za ograničenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano šta može biti proglašeno poslovnom tajnom.

Međunarodni standardi predviđaju preciznu listu mogućih ograničenja prava na pristup informacijama.

Nacrtom je predviđeno je da se za podatke koji su proglašeni tajnom zbog zaštite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test štetnosti.

Prema međunarodnim standardima, u svakom pojedinačnom slučaju mora se utvrditi da li je veći javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se štiti skrivanjem podataka.

Ukidanje postojećih prava i obaveza

Ukida se obaveza političkih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini isključuju iz obveznika zakona;

Ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, mišljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera;

Ukidaju se troškovi postupka, pa će građani morati da sami plaćaju troškove advokata čak i kada je im je prekršeno Ustavno pravo, i snositi teret zato što su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti;

Dodatno, Nacrtom se produžavaju rokovi za odlučivanje i po zahtjevima i po žalbama, što pristup podacima odlaže u tako velikoj mjeri da obesmišljava dobijanje informacije.

Međunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obeštećenjem i naknadom troškova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slučaju država, odnosno organ vlasti. Svako ograničenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju.

Zadržane „korisne nejasnoće“

Nisu riješeni problemi u primjeni Zakona koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti:

Ne propisuje se obaveza meritornog odlučivanja po žalbama kojim bi se prekinuli višegodišnji postupci u kojima organi vlasti uporno krše zakon, iako su njihova rješenja više puta poništavana.

Ne rješava se pitanje nadzora nad sprovođenjem Zakona, iako se odredbe o prekršajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava građana na pristup informacijama krše bez bilo kakvih posljedica.

Očekujemo da Vlada povuče predložene izmjene Zakona i uskladi ih sa Ustavom i međunarodnim standardima.

Publikaciju sa komentarima i primjedbama u vezi predloženih odredbi Nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama možete pronaći na ovom linku.

NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
NVO Institut Alternativa – IA
NVO Akcija za ljudska prava – HRA
Centar za Monitoring i istraživanje – CEMI
Centar za građanske slobode – CEGAS