Javni tender nepotreban za kupovinu do 20.000 i radove do 40.000 eura

Predlogom Zakona podignut prag za obavezu oglašavanja otvorenog postupka

Oglašavanje otvorenog postupka, odnosno tendera, biće obavezno za kupovinu roba i usluga vrijednijih od 20.000 eura i za izvođenje radova vrjednije od 40.000 eura.

To je jedna od glavnih novina Predloga zakona o javnim nabavkama, koji je Vlada usvojila u četvrtak nakon prilično netransparentne procedure i otvorenih zamjerki iz nevladinog sektora.

Važeći Zakon o javnim nabavkama (ZJN) predviđa oglašavanje tendera za kupovinu roba i usluga vrijednih 15.000 eura i izvođenje radova od najmanje 30.000 eura.

Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je da je cilj dugo pripremanog zakona veća efikasnost u trošenju državnog novca, uz evropske standarde transparentnosti i odgovornosti.

Predloženim zakonom, o kojem tek treba da se izjasni Skupština, predviđeno je sedam različitih postupaka nabavki, ili dva više u odnosu na sada važeći propis.

Predviđen je otvoreni postupak nabavke, ograničeni postupak, konkurentski postupak sa pregovorima, pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje, partnerstvo za inovacije, konkurentski dijalog i pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje.
Sadašnjim ZJN previđeni su otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje, pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanj i konkurs.
Od suštinskih novina koje donosi novi zakon, iz Ministarstva finansija (MF) su naveli usklađivanje sa evropskim direktivama i vođenje potpune elektronske komunikacije u sistemu javnih nabavki.

“Povećanje transparentnosti je važan segment i MF će u narednom periodu nastaviti punu primjenu svih standarda najbolje prakse u dijelu obaveznosti objavljivanja dokumenata koji prate tenderske postupke”, izjavila je u četvrtak v.d. direktorica Direktorata za javne nabavke Jelena Jovetić.

Novina u dijelu izuzeća od primjene ZJN, biće podzakonski propis za jednostavne nabavke koji tek treba da donese MF.
Više NVO pozvalo je MF još krajem juna da o Nacrtu ZJN organizuje javnu raspravu, kako bi omogućilo učešće zainteresovanih strana u izradi dokumenta koji će urediti višemilionsku potrošnju iz državnog budžeta.

Umjesto poziva za raspravu, MF je objavilo 10. juna 2019. Poziv za javne konsultacije povodom teksta Predloga Zakona o javnim nabavkama, koji je, kako su i sami priznali, “inoviran u odnosu na verziju povodom koje je sprovođena javna rasprava u periodu februar – mart 2018. godine“.

“Od prethodne javne rasprave prošlo je više od godinu dana, a tekst zakona više puta je mijenjan i dva puta poslat Evropskoj komisiji (EK) na mišljenje – u septembru 2018. i martu 2019. Stoga je očigledno da je ovaj tekst pretrpio znatne izmjene sa kojima javnost mora biti upoznata kroz organizovanje javne rasprave, a ne javnih konsultacija”, saopštili su krajem juna iz nevladinog sektora u pozivu MF.

Evropska komisija kritikuje “odsustvo javnosti da zna”

Jedna od primjedbi Evropske komisije na dosadašnji rad Ministarstva finansija, a koja je bila sadržana u posljednja dva izvještaja, glasila je – “odsustvo javnosti da zna”.

To je za “Vijesti” potvrdio dugogodišnji visoki funkcioner, insistirajući na anonimnosti.

“Vijesti” su u petak pokušale da kontaktiraju v.d. direktoricu Direktorata za politiku javnih nabavki u MF Jelenu Jovetić tim povodom i da čuju njeno mišljenje o zamjerkama iz NVO sektora, ali se ona nije javljala na broj telefona.

Đurnić: Tretirali su komentare na stari tekst

Kao članica Radne grupe za pregovaračko poglavlje 5 – Javne nabavke, tekst zakona dobila sam 16. septembra, svega 20-ak dana prije nego što ga je Vlada usvojila, i na dostavljeni tekst uputila komentare Instituta alternative, kaže Ana Đurnić iz “Instituta alternativa”.

“Međutim, u Izvještaju sa javne rasprave MF nije se odredilo u odnosu na naše komentare koje smo kroz Radnu grupu poslali, već su tretirali naše komentare koje smo slali u okviru javne rasprave održane u martu 2018. Tada je na javnoj raspravi bio znatno drugačiji tekst zakona, zbog čega smo ranije i insistirali na organizovanju nove javne rasprave povodom aktuelnog teksta”.

Budući da predloženi tekst novog zakona predviđa veliki broj podzakonskih akata, a da će neki od njih tretirati nabavke koje su se do sada pokazale kao posebno netransparentne, nekonkurentne i podložne zloupotrebama, poput nabavki male vrijednosti i nabavki za bezbjednost i odbranu, Đurnić dodaje da je “neophodno da MF u narednom periodu uključi predstavnike NVO i javnost u pripremu ovih podzakonskih akata”.

Autor: Milorad Milošević, Dnevne novine Vijesti

Tekst je originalno objavljen u Dnevnim novinama Vijesti, kao i na portalu Vijesti. 

Upravljanje javnim finansijama: Druga strana medalje

(ažurirani monitoring izvještaj)

Reforma upravljanja javnim finansijama predstavlja jedan od krovnih procesa koji bi trebalo da transformišu našu javnu upravu, doprinesu namjenskoj potrošnji kojom će se ostvariti veća vrijednost za novac, ali posredno, doprinesu i borbi protiv korupcije. Ključni strateški dokument Vlade u ovoj oblasti predstavlja Program reforme upravljanja javnim finansijama za period 2016–2020. godine.

Tokom dosadašnje primjene Programa, najviše pomaka je ostvareno u aktivnostima koje se odnose na jačanje kapaciteta (mahom organizaciju obuka) i normativne izmjene.

Najviše se kasnilo sa uspostavljanjem elektronskog registra državne imovine i sprovođenjem obuka za njegovo korišćenje, izradom detaljnog plana rada za implementaciju i revidiranje programskog budžetiranja, poboljšanjem pregleda projekata u kapitalnom budžetu i početkom uspostavljanja sistema elektronskih javnih nabavki. Kašnjenje u realizaciji većine ovih aktivnosti uslovljeno je dinamikom ugovaranja i implementacije projekata koji se finansiraju iz IPA fondova.

Naš cilj je da ovim izvještajem pružimo nezavisni osvrt na ostvarenje ključnih ciljeva, osvijetlimo one aktivnosti koje su, iako inicijalno nepredviđene, uticale na sprovođenje reforme, ali i da unakrsno provjerimo zvanično izvještavanje o njenom napretku. Prethodni izvještaj je dostupan ovdje.

Video: Zbog čega smo protiv predloženih izmjena Zakona o SPI

Institut alternativa je jedna od 44 nevladine organizacije koje su tražile od Vlade Crne Gore da odustane od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama

Tražimo da Vlada Crne i Ministarstvo javne uprave odustanu od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje uvode nova ograničenja i drastično smanjuju transparentnost institucija, suprotno međunarodnim standardima.

 

U nastavku se nalazi spisak NVO koje su potpisale otvoreno pismo:

1. NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
2. NVO Akcija za ljudska prava – HRA
3. NVO Institut alternativa – IA
4. NVO Centar za monitoring i istraživanja – CEMI
5. NVO Centar za demokratsku tranziciju – CDT
6. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG
7. NVO 35 mm
8. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
9. NVO Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM
10. NVO Centar za građanske slobode – CEGAS
11. Politikon mreža
12. Ekološki pokret OZON
13. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
14. NVO Green home
15. NVO Expeditio
16. Organizacija KOD
17. NVO Media centar
18. NVU Centar za ženska prava – CŽP
19. NVO Sigurna ženska kuća – SŽK
20. NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
21. Udruženje paraplegičara Crne Gore
22. NVO Crnogorsko društvo ekologa
23. NVO Breznica
24. Centar za razvoj Durmitora
25. MJSJA – Dr Martin Schneider – Jacoby Association
26. NVO Eko-tim
27. NVO Anima
28. NVO Stečajci u Crnoj Gori
29. Fondacija Pomoć – Akcija za sjever Crne Gore
30. Institut za poslovnu i finansijsku pismenost
31. Fondacija Ruka prijateljstva
32. NVO Naša akcija
33. NVO Multimedijal Montenegro – Mmne
34. NVO Ruka ruci
35. NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP
36. NVO Brain
37. NVU Viva vita
38. NVO Krug života
39. NVO Nada
40. NVO Centar za preduzetništvo
41. Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške za OSI – MERSP
42. NVO Media tim
43. NVO Mreža za promjene
44. Sindikat doktora medicine Crne Gore

Otvoreno pismo  možete pogledati ovdje.

(Ne)objedinjene nabavke: Početak dugog puta

Obaveza objedinjavanja nabavki deset vrsta roba i usluga uvedena je u crnogorski sistem javnih nabavki u januaru 2018. godine, kada se počelo sa primjenom Uredbe o objedinjavanju javnih nabavki roba i usluga. Međutim, ovaj institut još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri.

Problemi su brojni i postoji prostor za unapređenje, naročito u dijelu transparentnosti potrošnje za ove nabavke. Planiranje i izvještavanje o objedinjenim nabavkama u velikoj mjeri je decentralizovano, a kroz more podataka teško se dolazi do pouzdanih i detaljnih brojki o objedinjenoj potrošnji.

Uprava za imovinu koja je zadužena za sprovođenje objedinjenih nabavki nadoknađuje kašnjenja raspisivanjem hitnih nabavki i skraćivanjem rokova za dostavljanje ponuda, suprotno Zakonu.

Centralizovane nabavke ne planiraju se dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje. Naročito su problematične one nabavke za kojima postoji konstantna potreba, a koje kasne zbog neblagovremenog raspisivanja od strane Uprave za imovinu i neažurnosti institucija zaduženih za zaštitu prava ponuđača.

Ova analiza predstavlja tok dosadašnjeg osamnaestomjesečnog procesa objedinjavanja javnih nabavki i ukazuje na preporuke za unapređenje, definisane na osnovu dosadašnjih pokušaja i pogrešaka.

Kako bi objedinjavanje nabavki dovelo do ključnih efekata centralizacije, poput veće administrativne efikasnosti, stručnosti i kapaciteta, sigurnosti i jednostavnosti, kao i ušteda i boljih cijena za nabavke većeg obima, potrebno je da Uprava za imovinu i naručioci za čije potrebe nabavlja bolje planiraju ove nabavke i omoguće da se jednim postupkom nabavke obezbijedi što veća količina istih ili sličnih potrepština za državnu upravu. Posebno je važno unaprijediti transparentnost ovog dijela javne potrošnje i omogućiti zainteresovanoj javnosti detaljnije praćenje potrošnje za objedinjene nabavke.

You4EU Debata u Zagrebu

U Zagrebu je 27. septembra održana konferencija pod nazivom “Tehnology for Transparency and Citizen Participation”, u okviru YOU4EU projekta na kojem je Institut alternativa jedan od partnera. 

U uvodnom dijelu događaja je predstavljen je You4EU projekat, kao i publikacija “50 Questions From You to the EU” koja daje pregled pitanja građana i odgovore institucija na aktuelne teme koje su važne građanima, kao i na one koje se tiču Evropske unije.

Na konferenciji su dodijeljene i nagrade pobjednicima takmičenja za najbolja digitalna rješenja  koja omogućavaju bolju komunikaciju građana i donosioca odluka.  Nagrada u iznosu od 2.000 € uručena je organizaciji CIECODE iz Španije za ideju Personal Political Analyst. Takođe, predstavljeno je i rješenje NVO Aktivna zona iz Crne Gore, pod nazivom “Fix my city”, koje je zajedno sa rješenjima Pin’em i Izbori_se (Hrvatska), Parlamento 2030 (Španija), Easy local budget (Srbija) ušlo u pet najbojih idejnih rješenja takmičenja.

U okviru panel diskusije “Tehnology for Transparency and Citizen Participation” mnogobrojni stručnjaci u oblasti digitalnih tehnologija su diskutovali o otvorenim podacima, pravu na pristup informacijama od javnog značaja i korišćenju tehnologija sa ciljem povećanja participacije građana.

Na panelu su govorili Helen Darbishire (Access Info Europe), Bojan Perkov (SHARE Foundation) Mia Biberović (Netocracy), Nikola Ljubešić (Insistut Jozef Štefan) i Belen Aguero (CIECODE), koji su podijelili iskustva iz svog rada i istakli glavne izazove sa kojima se suočavaju.

Nakon diskusije je održan Ekspertski forum na kojem su učesnici razgovarali o preporukama za promjenu politika u cilju povećanja transparentnosti, bolje komunikacije sa donosiocima odluka i većeg učešća građana u javnom prostoru korišćenjem digitalnih tehnologija. Učesnici su se usaglasili oko ključne uloge organizacija civilnog društva u poboljšanju komunikacije građana i vlasti, kao i boljeg razumijevanja uticaja savremenih tehnologija na demokratske procese.

Predstavnici Crne Gore na ovom događaju su  bili Milka Tadić Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo, Miloš Marković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija, Milena Stanojević iz NVO Aktivna zona, kao i naše Ana Đurnić i Dragana Jaćimović ispred Instituta alternativa.

Naredna debata u okviru ovog projekta će se održati u Ljubljani 22. oktobra i biće posvećena učešću građana u rješavanju ekoloških problema, a nakon toga planirano je održavanje debate u Podgorici i Beogradu.

 

Konferencija je organizovana u okviru projekta „YOU4EU – Učešće građana 2.0“, koji Institut alternativa sprovodi u saradnji sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Hrvatske (Gong), Slovenije (PiNA) i Španije (Access Info Europe), uz podršku Evropske unije kroz program Evropa za građane i građanke.