Objavljeno

IA na SELDI događaju: Civilno društvo u novoj Strategiji proširenja EU

Milena Milošević, naša istraživačica, govorila je na okuglom stolu SELDI mreže “Nova Strategija proširenja za Zapadni Balkan: Kako unaprijediti ulogu civilnog društva u oblastima borbe protiv korupcije i dobrog upravljanja”, koji je održan u Podgorici, 28. novembra.

Bugarsko i austrijsko predsjedništvo Savjetom Evropske unije naredne godine stavljaju Zapadni Balkan u fokus, al ii druge inicijative, posebno Berlinski proces i predstojeća nova Strategija proširenja. Ove okolnosti predstavljaju priliku za bližu integraciju regiona u EU. Na vladama država regiona je da preuzmu vlasništvo nad vlastitim procesima integracije pokazivanjem konkretnih rezultata i napretka u ekonomskom upravljanju i borbi protiv korupcije.

Civilno društvo ima ključnu ulogu u ovom procesu. Borbi protiv korupcije se mora pristupiti sveobuhvatno i horizontalno kroz prioritizaciju ekonomskog upravljanja. Ovo je potrebno ostvariti kroz jasnu predanost zemalja Zapadnog Balkana i uspostavljanje održive i široke platforme za saradnju, koja će uključivati donosioce odluka, organizacije civilnog društva, biznis sektor, kao i lokalne, državne i regionalne inicijative.

Reforma javne uprave, kao jedan od tri ključna stuba proširenja Evropske unije, je posebno važna oblast u okviru koje civilno društvo, nacionalni i EU akteri, treba zajednički da rade.

Milena je predstavila aktivnosti Instituta alternativa u praćenju reforme javne uprave u Crnoj Gori i u regionu, naročito u okviru projekata “WeBER” i “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”.

Ona je istakla važnost umrežavanja organizacija civilnog društva i medija, koji se ovom reformom bave iz različitih perspektiva, ali i važnost transparentnosti pregovora sa Evropskom unijom, kako bi nevladine organizacije na ravnopravnim osnovama mogle da sprovode nezavisni monitoring javnih politika i napretka u ispunjavanju pojedinih mjerila.

Na događaju je zaključeno da je neophodno prioritizovati sprovođenje nezavisnih evaluacija, djelotvornog monitoringa i procjene od strane organizacija civilnog društva. Zemlje Zapadnog Balkana se moraju posvetiti uspostavljanju i promociji pravilnog funkcionisanja osnovnih institucija potrebnih za osiguranje vladavine prava. Procesuiranje slučajeva korupcije na viskom nivou i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije smatraju se ključnim za sprječavanje infiltracije kriminala u političke, pravne i ekonomske sisteme. Takođe, potrebno je istaći ulogu javne uprave, koja će biti orijentisana na rezultate i prevazići sadašnji imidž formalnog tehnokratskog procesa, otuđenog od građana.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Otvoreni podaci o radu javne uprave

U skladu sa našim zalaganjem za objavljivanje podataka u mašinski čitljivom formatu, Institut alternativa ovim putem objavljuje statističke podatke iz istraživanja koji se odnose na kvalitet usluga informisanja o procedurama vađenja dokumenata na teritoriji osam opština u Crnoj Gori.

Istraživanje je sprovedeno tehnikom “tajnog posjetioca”, po prvi put u Crnoj Gori. Istraživanje je za potrebe Instituta altenativa sprovela IPSOS Agencija, u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži”, koji finansira EU, a čiji je cilj da pruži doprinos poboljšanju praksi dobrog upravljanja u Crnoj Gori.

Kompletan izvještaj možete naći ovdje.

 

Objavljeno

Saopštenje: IA i HRA traže od poslanika da ne zabranjuju javne rasprave

Institut alternativa (IA) i Akcija za ljudska prava (HRA) su pozvali poslaničke klubove političkih partija koje sudjeluju u radu Skupštine da amandmanskim dijelovanjem unaprijede Vladin Prijedlog izmjena Zakona o državnoj upravi na način što ćete predložiti brisanje stava 2 i 3 iz člana 4 Prijedloga zakona.

Naime, Vlada je bez javne rasprave, najave i obrazloženja, 16. novembra utvrdila izmjene Zakona o državnoj upravi, kojima je ograničila sprovođenje javnih rasprava tako da ministarstva praktično mogu da preskoče ovu fazu u donošenju odluka kad god hoće.

Prema prijedlogu koji je Vlada utvrdila, javna rasprava se neće sprovoditi
”kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta; u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima; kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje.”

Primjer zloupotrebe ove široke formulacije daje upravo apsurdna situacija utvrđivanja ovih zakonskih izmjena – koje su suštinske, a upućuju se Skupštini bez ikakvih konsultacija sa javnošću o tom pitanju. Ovaj prijedlog zakona nije razmotrio ni Savjet za reformu javne uprave.

Tokom ove godine, Vlada je nazadovala u uljučivanju javnosti u donošenje odluka, o čemu je Institut alterrnativa pisao u svom izvještaju “Reforma javne uprave: Koliko daleko je 2020”.

Vlada je izbjegavala rasprave za ključne zakone, kao što je Zakon o javnim nabavkama, sprovela “djelimične” javne rasprave (izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama), organizovala rasprave „po skraćenom postupku“ (izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti) ili je organizovala javne konsultacije umjesto javnih rasprava (set osam zakona iz oblasti obrazovanja).

Propisivanje izuzetaka u zakonu, iako je to do sada bila materija za uredbu, najbolje govori da Vlada hoće da osigura da joj se građani ne miješaju u najvažnija pitanja – upravljanje javnim novcem i u poluge vlasti koje primjenjuju silu.

S obzirom na to da su svi zakoni, pa i zakoni iz oblasti bezbjednosti i odbrane javni i građanin mora da bude upoznat sa njima i da uskladi svoje ponašanje i svakodnevno funkcionisanje sa njima – nema apsolutno nikakvog opravdanja da se pišu tajno. Tim prije što se upravo ovim zakonima privremeno sužavaju ustavna prava i slobode građana.

Najbolji primjer je Zakon o unutrašnjim poslovima koji uređuje na koji način i u kojim situacijama policijski službenik može da primjeni svoja ovlašćenja nad građaninom: pozivanje na razgovor, privođenje, privremeno ograničenje slobode kretanja, oduzimanje predmeta, utvrđivanje prisustva alkohola u krvi, te ona najosjetljivija kao primjena trinaest vrsta sredstava prinude od fizičke snage do upotrebe vatrenog oružja.

Takođe nije jasno čime Vlada pravda zabranu javne rasprave o strategijama iz oblasti bezbjednosti i odbrane ako se ne radi o “tajnim” već o dokumentima koji se objavljuju na internet stranicama Vlade i ministarstava. Da u njima postoji išta čime se ugrožava nacionalna bezbjednost, nanose štete interesima države ili funkcionisanju organa ne bi bili javno dostupni.

Prema istraživanju Instituta alternativa po globalno korišćenoj metodologiji “Indeks otvorenosti budžeta”, Crna Gora je u oblasti Učešća javnosti u budžetskom procesu ostvarila 7 od mogućih 100 poena. Zabrana aktivnog učešća javnosti u procesu kreiranja godišnjeg budžeta dodatno će smanjiti ocjenu Crne Gore u ovom globalnom rangiranju i spriječiti građane i civilno društvo da, kao i u slučaju bilo kojeg drugog zakonskog akta, pruže svoje prijedloge i komentare. Paradoksalno, zakonom se želi izričito zabraniti javna rasprava o budžetu države, koja je na lokalnom nivou zakonom garantovana.

Zbog svega navedenog, nadamo se da će poslanici prepoznati izuzetnu važnost ovog pitanja i onemogućiti dalje sužavanje prostora za dijalog i raspravu o važnim dokumentima u svim fazama njihove pripreme.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka HRA

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA