U odbrani javne riječi na javnom prostoru – Institut alternativa protiv ograničenja javnih okupljanja

Prije mjesec dana, Institut alternativa je uputio pismo Ministarstvu unutrašnjih poslova povodom izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koje je ministar Nuhodžić najavio u odgovoru na poslaničko pitanje. Ministar je najavio izmjene u vidu zabrane organizovanja mirnih javnih okupljanja na saobraćajnicama, zbog navodnog kršenja slobode kretanja i navodne štete učinjenoj privredi, nastale kao posljedica okupljanja ispred zgrade Skupštine u Podgorici.

Dužnost nam je ukazati na činjenicu da je pravo na slobodno mirno okupljanje osnovno ljudsko pravo, zaštićeno Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Najavljenim izmjenama Zakona uvela bi se apsolutna zabrana javnih okupljanja na određenim lokacijama, te bi ovo pravo bilo ugroženo, a Ustav i sva relevantni međunarodni propisi iz ove oblasti prekršeni.

Institut alternativa podsjeća da je međunarodni propisi navode da je privilegija građana da biraju mjesto i vrijeme javnog okupljanja u skladu sa njegovom svrhom, te da kao i da su blanketne restrikcije i apsolutne zabrane na određenim lokacijama po svojoj prirodi problematične jer nisu u skladu sa obaveznim principom proporcionalnosti koji se mora sprovoditi od slučaja do slučaja, a ne unaprijed.

U prilogu možete naći oba pisma upućena Ministarstvu i detaljnije se informisati o problemu na koji ukazujemo.

Pismo Ministarstvu unutrašnjih poslova, upućeno 13. aprila 2017. godine

Pismo Ministarstvu unutrašnjih poslova, upućeno 12. maja 2017. godine

Tim Instituta alternativa

Povezano:

Konkurs za Školu javnih politika

Institut alternativa raspisuje

JAVNI POZIV

za prijavu polaznika Škole javnih politika: monitoring i evaluacija

Institut alternativa (IA) organizuje šestu generaciju Škole javnih politika koja će biti održana 16-18. juna 2017. u hotelu Bianca u Kolašinu.

Cilj Škole je da se umrežavanjem teorijskih i praktičnih znanja, prvenstveno polaznika prethodnih pet generacija, unaprijede njihova znanja i vještine o monitoringu i evaluaciji javnih politika, da se osnaže kapaciteti kreiranja i sprovođenja javnih politika, kao i međusektorska i međuinstitucionalna saradnja. Tokom obuke polaznici Škole imaće priliku da se upoznaju sa:

  • definicijom i praktičnim implikacijama monitoringa i evaluacije javnih politika;
  • mjestom procesa monitoringa i evaluacije u ciklusu javnih politika;
  • kako monitoring i evaluacija javnih politika funkcionišu u praksi kroz praktični rad na odabranim sektorskim politikama.

Škola se sastoji od serije predavanja sa praktičnim radom. Predavači su stručnjaci za javne politike iz zemlje i regiona. Sve troškove Škole pokriva organizator, Institut alternativa. Ovo uključuje smještaj u jednokrevetnoj sobi na bazi punog pansiona, organizovani prevoz iz Podgorice i nazad, kao i sve potrebne materijale za rad.

Ukoliko ste polaznik neke od prethodnih generacija Škole, ili kao predstavnik državne uprave, civilnog sektora ili medija zainteresovani da nadogradite svoja znanja o javnim politika kroz obuku koju organizujemo posebno za monitoring i evaluaciju, molimo Vas da najkasnije do 31. maja 2017. godine putem emaila info@institut-alternativa.org pošaljete svoju prijavu – CV i kratko motivaciono pismo.

Imajući u vidu ciljeve Škole, i ograničeni broj mjesta na 15 učesnika, napominjemo da će se u procesu selekcije prednost dati polaznicima prethodnih pet generacija Škole.

Za sva dodatna pitanja možete kontaktirati koordinatorku Škole, Milicu Ražnatović, na e-mail milicar@institut-alternativa.org, ili putem telefona na 020 268 686.

Škola javnih politika predstavlja posebnu aktivnost Instituta alternativa (IA) koju sprovodimo od 2012. godine. U skladu sa Zakonom o obrazovanju i vaspitanju, a odlukom Nacionalnog savjeta za obrazovanje Crne Gore od 23.12.2014. godine, Škola je licencirana kao zvanični program za sticanje znanja i vještina iz oblasti javnih politika. Nadalje, iz rada Škole izašao je zbornik radova predavača “Javne politike“, koji služi za pripremu polaznika za pohađanje programa.

Projekat Škola javnih politika – monitoring i evaluacija sprovodimo uz podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

Organizacije civilnog društva u Poljskoj i Mađarskoj podijelile svoja iskustva u kreiranju javnih politika

vodnevni trening “Učešće organizacija civilog društva u kreiranju javnih politika: Iskustva iz Poljske i Holandije“ održan je u Budvi, u Crnoj Gori, u periodu od 12. do 13. maja 2017. godine. Trening, koji je Institut alternativa organizovao u saradnji sa Centrom za evropske politike (CEP), okupio je organizacije članice TEN mreže i partnere iz Poljske i Mađarske, sa predstavnikom ReSPA (Regionalne škole za javnu upravu).

Učesnici su imali priliku da steknu znanje i uvid u karakteristike sistema kreiranja javnih politika u Poljskoj i Mađarskoj, iskustva OCD u procesu kreiranja javnih politika i druge dobre prakse učešća civilnog društva u ovim zemljama.
Trening, kojim su moderirali eksperti iz Poljske i Holandije, bio je interaktivan i omogućio je platformu za diskusiju i razmjenu mišljenja učesnika.

Gospodin Maciej Kolczyński, ekspert IDEA foundation iz Poljske govorio je o praksama kreiranja javnih politika i učešću OCD u Poljskoj, predstavljajući slučaj “Građani za demokratiju“ (“Citizens for Democracy“). Objasnio je da OCD u Poljskoj pate od ad-hoc, finansiranja zasnovanog na projektima, koje prijeti njihovoj održivosti i uticaju.

Gospodin Andrew Cartwright, saradnik istraživač na Centru za studije politika CEU, upoznao je učesnike sa sistemom kreiranja javnih politika u Mađarskoj i pružio uvid u najbolje prakse učešća OCD u ovom sistemu u Mađarskoj. Između ostalih iskustava, on je ukazao na činjenicu da je transformacija NUTS sistema u Mađarskoj bila vještačka i da je ostvarila negativan uticaj na saradnju OCD kao i njihovih kapaciteta da utiču na proces kreiranja javnih politika.

Trening je organizovan kao dio projekta „Podizanje kapaciteta i zagovaračkog potencijala OCD Višegradske grupe i Zapadnog Balkana“ koju sprovodi TEN mreža uz podršku Višegrad fonda.

NVO protiv zabrane protesta na bulevaru ispred Skupštine: Odbranimo ustavno pravo na mirno okupljanje!

NVO protiv zabrane protesta na bulevaru ispred Skupštine

– Odbranimo ustavno pravo na mirno okupljanje –

Institut alternativa, Centar za građansko obrazovanje, Centar za razvoj nevladinih organizacija i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pozivaju Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da ne istrajava u namjeri da izmjenama zakona zabrani organizovanje javnih okupljanja na saobraćajnicama jer je to protivno crnogorskom Ustavu i međunarodnim standardima.

Iako se MUP u najavljivanju ovakvih izmjena poziva na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kudrevičius protiv Litvanije, upozoravamo MUP i javnost da ta presuda ne opravdava uvođenje zabrane okupljanja na saobraćajnici ispred Skupštine Crne Gore.

Naime, u pomenutom slučaju, Evropski sud za ljudska prava nije podržao organizatore okupljanja, koji su dva dana držali u blokadi tri glavne saobraćajnice u državi (st. 164), jer takvo okupljanje nije bilo dozvoljeno od strane nadležnih državnih organa i izazvalo je nesrazmjernu materijalnu štetu, koja je dokumentovana. U tom slučaju je zaključeno da demonstracije nisu bile neposredno usmjerene na aktivnost protiv koje se protestovalo, već je cilj bio da se blokiraju druge aktivnost (autoputevi) bez neposredne veze s objektom protesta (st. 171). Drugim rječima, Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da je u konkretnom slučaju opšta blokada saobraćaja organizovana s namjerom ometanja aktivnosti drugih i da takvo ponašanje ne uživa zaštitu po čl. 11 Konvencije. Istovremeno, Evropski sud je naglasio da svako okupljanje na javnom mjestu može dovesti do ometanja saobraćaja i da ta činjenica sama po sebi ne opravdava ograničenje slobode mirnog okupljanja i da javne vlasti moraju da pokažu izvjesnu dozu tolerancije (st. 155).

U Crnoj Gori su se javna okupljanja pred Skupštinom, kao objektom protesta, uredno najavljivala Upravi policije, bila dozvoljena, a time i zakonita. Shodno tome, i građani su takođe bili dužni da organizuju svoje poslove u skladu sa najavljenim, zakonitim okupljanjem.

Ministarstvo nije dalo nikakav dokaz koji bi išao u korist argumentu da je privredi načinjena šteta, te smatramo da se neodređene i nejasne tvrdnje o “šteti pričinjenoj privredi” ne smiju olako koristiti kao osnov za izmjenu Zakona u pravcu narušavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ukoliko Ministarstvo smatra da je privreda na tolikom gubitku, zbog kojeg je pretežnije pravo privrednika od prava građana na okupljanje, za to bi moralo pružiti konkretne dokaze koji bi bili prihvatljivi i za Evropski sud za ljudska prava. Nevladine organizacije su takvu vrstu analize već zatražile od Ministarstva.

Konačno, sam crnogorski Ustav zabranjuje uvođenje trajne zabrane okupljanja time što precizno navodi okolnosti kada pravo na okupljanje može biti privremeno, a nikako trajno ograničeno. Iz Ustava proizilazi da se zabrana okupljanja može sprovoditi samo od slučaja do slučaja, na osnovu procjene bezbjednosnog rizika, a ne unaprijed.

Princip “da se okupljanje vidi i čuje“ je jedan od ključnih principa Smjernica slobode mirnog okupljanja Venecijanske komisije, koji podrazumijeva da se javni skupovi održavaju kako bi se prenijela poruka državnim organima, posebnoj ciljnoj osobi, grupi ili organizaciji. Stoga, privilegija je organizatora da odluči koja će lokacija najbolje odgovarati svrsi okupljanja, a nadležni organi ne bi smjeli da nameću zabrane utemelje na kvalifikovanju lokacija na “adekvatne“ i “neadekvatne“, čime se restriktivno ograničava i javni govor.

Pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova da se prije predlaganja bilo kakvih izmjena zakona posavjetuje sa stručnjacima za međunarodne standarde ljudskog prava na slobodu mirnog okupljanja.

Stevo Muk, Predsjednik Upravnog odbora, Institut alternativa (IA)

Daliborka Uljarević, Izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Vanja Ćalović, Izvršna direktorka, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)

Ana Novaković, Izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)

Saopštenje: Nezadovoljni smo odnosom Vlade prema nevladinom sektoru

Na poziv potpredsjednika Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, Zorana Pažina, 10. maja 2017. smo prisustvovali sastanku u vezi sa prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o nevladinim organizacijama.

Sastanku su takodje prisustvovali i ministar finansija, Darko Radunović, ministarka za javnu upravu, Suzana Pribilović i načelnik Direkcije za organizaciju i nadzor državne uprave u ministarstvu za javnu upravu, Ivan Šikmanović.

Na sastanku smo ponovili stavove i argumente u vezi sa inicijativom Koalicije NVO Saradnjom do cilja za povlačenjem iz procedure predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o NVO i zakona o igrama na sreću i potrebom da se pitanje finansiranja projekata NVO iz državnog budžeta definiše sistemski i održivo. Ukazali smo na propuste u proceduri donošenja izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, koja je sprovedena iza zatvorenih vrata i čiji je rezultat ukidanje Fonda od igara na sreću. Istakli smo posljedice ukidanja ovog Fonda i finansijske podrške za projekte NVO koja se godinama obezbjeđivala, a bila usmjerena na pružanje servisa uglavnom ranjivim grupama, najviše osobama sa invaliditetom, programe neformalnog obrazovanja i druge projekte od javnog interesa.

Naglasili smo da se Vladina politika finansiranja projekata NVO mora voditi sistemski, te da strateškoj odluci o tome kako će i u kojoj mjeri Vlada podržavati projekte NVO treba da prethodi detaljna analiza o efektima podržanih projekata i programa NVO i objektivnom kvalitetu i potrebi tih programa.

Ukazali smo da je nezadovoljstvo ovim rješenjima prisutno gotovo bez izuzetka u nevladinom sektoru, te da su pored Koalicije NVO Saradnjom do cilja, slične inicijative uputile druge NVO kroz različite mehanizme.

Izrazili smo nezadovoljstvo opštim odnosom Vlade prema nevladinom sektoru, koji je, po našem mišljenju, sada lošiji nego ikad. Sa tim u vezi, ukazali smo na status Savjeta za razvoj NVO koji nije u funkciji od jula 2016. godine, na selektivnu primjenu propisa koji regulišu saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija, kao i organicen uticaj NVO na izradu i primjenu javnih politika. Ukazali smo da nedavno isključenje predstavnika MANS-a iz članstva radne grupe za Poglavlje 23 kao i kontinuirana kampanja diskreditacije NVO u pojedinim medijima ne doprinose boljim odnosima Vlade i NVO sektora.

Jasno smo, takođe, istakli da ovaj sastanak ne shvatamo kao odgovor na dopis 10 NVO članova/ica Savjeta za razvoj nevladinih organizacija, koji je još u decembru 2016. godine poslat predsjedniku Vlade, te da odgovor na taj dopis još uvijek čekamo.

Predstavnici Vlade nagovijestili su mogućnost novih rješenja u vezi sa spornim zakonima. Najavili su da će naše saopštene stavove uzeti dalje u razmatranje te nas, pisanim putem obavijestiti o novim mogućnostima intervencija kada su ovi zakoni u pitanju.

O svim daljima koracima blagovremeno ćemo obavijestiti javnost.

Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine Koalicije NVO Saradnjom do cilja

Goran Đurović, predsjednik UO Koalicije NVO Saradnjom do cilja

Marina Vujačić, izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore

Stevo Muk, predsjednik UO Instituta Alternativa

Ana Novaković, izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija

Pismo Vladi i ministarstvu: Omogućiti adekvatno učešće civilnog sektora

VLADA CRNE GORE
G. Duško Marković, predsjednik Vlade

Ministarstvo evropskih poslova
mr Aleksandar Andrija Pejović, ministar

Poštovani gospodine Markoviću,

Poštovani gospodine Pejoviću,

Obraćamo Vam se povodom nedavne odluke koju je donijela Vlada Crne Gore, da gospodina Vuka Maraša, predstavnika NVO MANS, izostavi iz Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava.

Naime, uvidom u sadržaj Odluke o izmjeni odluke o Obrazovanju Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, informisali smo se da je Vlada, 13.aprila 2017. godine, usvojila zaključak kojim je Vuk Maraš isključen iz prijedloga Odluke.

Obaveza je Vlade Crne Gore da proces pregovora o pristupanju EU vodi transparentno i da omogući adekvatno učešće civilnog sektora i naša je obaveza, kao predstavnika/ca nevladinog sektora, da svojim djelovanjem doprinesemo transparentnosti tog procesa. Smatramo da to nije moguće, ukoliko se ovakve odluke donose mimo procedura i bez obrazloženja.

Stoga apelujemo da informišete javnost o razlozima izostavljanja kandidata MANS iz članstva u Radnoj grupi za praćenje primjene mjera iz Akcionog plana za poglavlje 23 , da preispitate takvu odluku i da ga izmjenom Zakljucka 07-931 imenujete za clana Radne grupe, kako bi se saradnja sa civilnim sektorom mogla odvijati u skladu sa demokratskim principima za koje ste se javno deklarisali.

S poštovanjem,

Maja Raičević, Centar za ženska prava
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje
Stevo Muk, Institut alternativa
Ana Novaković, Centar za razvoj nevladinih organizacija
Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore