Borba protiv korupcije u policiji: Pravna rješenja i najbolje prakse
Mjesto: Hotel Ramada, sala Lesendro, Bulevar Save Kovačevića 74, Podgorica
Vrijeme: Četvrtak, 1. jun 2017, 10:00-12:00
Cilj konferencije je da podstakne javnu raspravu među predstavnicima državnih institucija, regionalnih inicijativa, međunarodne zajednice i civilnog društva sa ciljem usavršavanja Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima u Crnoj Gori u oblasti izgradnje policijskog integriteta.
Pitanja o kojima će se diskutovati na skupu su:
Koje međunarodne pravne standarde integriteta u policiji dobar Zakona o unutrašnjim poslovima mora da sadrži?
Da li je Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima u Crnoj Gori dovoljno dobar za borbu protiv korupcije u policiji?
Koje su najbolje pravna rešenja za borbu protiv korupcije u policiji u državama Zapadnog Balkana?
Da li postoje inovativna rešenja za smanjenje korupcije u policiji?
Koji su rezultati borbe protiv korupcije u policiji na Zapadnom Balkanu?
Mirela Hodović iz Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva;
Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa (IA) iz Podgorice;
Besjana Kuči iz Instituta za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Tirane,
Plator Avdiju iz Kosovskog centra za bezbednosne studije (KCSS) iz Prištine.
Moderator događaja će biti Slobodan Georgijev iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN) iz Beograda.
Na konferenciji će biti obezbijeđen simultani prevod.
Molimo Vas da potvrdite svoje učešće najkasnije do srijede 31. maja na telefon +382 20 268 686 ili putem mejla na adresu: info@institut-alternativa.org.
Tajno o javnim nabavkama: Sporne izmjene unazađuju sistem
Vlada je, suprotno propisima, iza zatvorenih vrata, bez organizovanja javne rasprave i uključivanja građana i zainteresovane stručne javnosti, usvojila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama i predložila sporna rješenja kojima se unazađuje sistem javnih nabavki.
Vlada je u četvrtak na 26. sjednici usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, iako je Strategijom razvoja sistema javnih nabavki 2016-2020 za prvi kvartal 2017. godine bilo planirano usvajanje novog Zakona o javnim nabavkama.
Prema Uredbi o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona, Vlada je imala obavezu da dokument, nakon što ga radna grupa pripemi u formi Nacrta, pošalje Evropskoj komisiji na komentare, a zatim stavi na javnu raspravu, čime bi se građani i zainteresovana stručna javnost uključila u njegovu pripremu. Međutim, Vlada se oglušila o ovu obavezu, a dokument, koji sadrži vrlo sporna rješenja, usvojila u izolovanom procesu, iza zatvorenih vrata.
Institut alternativa je prije samo mjesec dana od Uprave za javne nabavke i Ministarstva finansija dobio informaciju da se još uvijek radi na nacrtu novog zakona.
Naime, posebna radna grupa, navodno, već skoro godinu dana radi na pripremi novog Zakona, pa nije jasno zašto se na kraju Vlada opredijelila za izmjene i dopune, a ne novi akt.
Takođe, javnost nije bila upoznata sa Vladinom namjerom da paralelno sa pripremom novog Zakona usvoji njegove izmjene i dopune i bila je u potpunosti isključena iz ovog procesa.
Dakle, Vlada je usvojila dokument za koji javnost nije znala da ga priprema, a onaj koji je pripremala navodno će usvojiti tek krajem godine. Ovakvi postupci Vlade zbunjuju i domaću i međunarodnu javnost i ne ulivaju povjerenje da su nadležne institucije spremne da ozbiljno pristupe ispunjenju obaveza koje proizilaze iz procesa pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Uprkos višegodišnjem insistiranju Evropske komisije da se otvorenost sistema javnih nabavki u Crnoj Gori unaprijedi, Vlada ga sve više zatvara i krije od očiju javnosti, samostalno odlučujući o procedurama za trošenje oko 400 miliona eura poreskih obveznika, koliko se godišnje potroši na javne nabavke.
Kako je saopšteno iz Vlade, usvojene izmjene podrazumijevaju, između ostalog da se šoping metoda i neposredni sporazum brišu kao vrste postupaka javnih nabavki. S druge strane, naručilac je dužan da postupke javnih nabavki primjenjuje samo za nabavku robe ili usluga čija je procijenjena vrijednost javne nabavke jednaka ili veća od 15.000 eura, odnosno kada su radovi u pitanju, za nabavku koja je jednaka ili veća od 30.000 eura. To znači da naručioci neće imati obavezu da za nabavke ispod ovih vrijednosti primjenjuje procedure javnih nabavki i da je ovim izmjenama, u suštini, vrijednost do koje se može zaključiti neposredni sporazum povećana sa ranijih 5.000 na 15.000, odnosno 30.000 eura.
Usvojenim izmjenama Zakona predviđene su i hitne nabavke, koje naručilac izuzetno, u nepredviđenim situacijama može da izvrši bez sprovođenja postupka javnih nabavke, a koje, ukoliko kontrola nadležnih institucija, kao do sada, ne bude funkcionisala, ostavljaju veliki prostor za zloupotrebe i korupciju.
Imajući u vidu koliko se godišnje novca građana potroši na javne nabavke, odnosno da je za poslednje tri godine u Crnoj Gori zaključeno oko 18.000 ugovora o javnim nabavkama ukupne vrijednosti preko milijardu eura, javnost mora biti uključena u proces pripreme zakonodavstva kojim se ova oblast uređuje. Stoga pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvoje Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, kako bi se Vlada vratila svom prvobitnom planu pripreme novog Zakona u čiju bi pripremu zainteresovana javnost bila uključena.
U Crnoj Gori je po prvi put sprovedeno istraživanje javnih uluga metodom “tajni posjetilac” – rezultalti pokazuju da su službenici opština i ministarstava ljubazni, ali i da su kvalitet dobijenih informacija i pristup institucijama lošije ocijenjeni.
Ovo istraživanje je sprovela Agencija IPSOS u martu, za potrebe projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sporovodi Institut alternativa u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo i nevladinim organizacijama Bonum, Natura i Novi Horizont, uz podršku Evropske unije.
“Tehnika tajnog posjetioca/korisnika” (eng. mystery shopper) podrazumijeva odlazak specijalno obučenih anketara u institucije da bi ocjijenili različite parametre usluga koje te institucije pružaju. Oni se predstavljaju kao obični korisnici usluga, što im omogućava da sa izvjesnom vjerodostojnošću ocjenjuju pružanje usluga u toj instituciji.
Za potrebe istraživanja, koje je u Crnoj Gori po prvi put sprovedeno u odnosu na javnu upravu, sprovedene su 32 posjete odabranim organima uprave na teritoriji osam crnogorskih opština: Pljevlja, Kolašin, Ulcinj, Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Danilovgrad i Bar.
Cilj istraživanja bio je da se stekne objektivna slika o pružanju javnih usluga, kao i da se procijeni rad službenika.
Opšta profesionalnost i ljubaznost službenika je generalno veoma pozitivno ocijenjena u većini ispitivanih opština.
Pristupačnost usluga, međutim, je ocijenjena slabije. Mnogim institucijama nedostaje adekvatan prilaz za osobe sa invaliditetom, a nerijetko i kada postoji rampa ili lift na prizemnom spratu, prostor nije prilagođen osobama sa invaliditetom – npr. nije im omogućen pristup ostalim spratovima.
Takođe, slabije je ocijenjen i kvalitet odgovora službenika na specifične zahtjeve – službenici su u rijetkim slučajevima postavili sva neophodna pitanja kako bi prepoznali potrebe građana i, u skladu sa tim, predočili koja su im dokumenta potrebna ili koliki će biti troškovi prikupljanja datih dokumenata.
Kvalitet usluga najbolje je ocijenjen u opštini Ulcinj (80% ispunjenosti standarda usluge), u kojoj su posjete izvrešene u Sekretarijatu za privredu i ekonomski razvoj, filijali Ministarstva unutrašnjih poslova, Sekretarijatu za upravu i društvene djelatnosti i Sekretarijatu za prostorno planiranje i održivi razvoj.
Najlošije su ocijenjene odabrane usluge u opštini Nikšić (55%), gdje su anketari posjetili Područnu jedinicu MUP-a, Ministarstvo poljoprivrede, i opštinske sekretarijate za lokalnu samoupravu i za urbanizam.
Prosjek ocjena kvaliteta usluga javne uprave za sve ispitivane opštine iznosi 73% ispunjenosti standarda.
Potpuni izvještaj o ovom istraživanju biće uskoro objavljen.
Povodom reakcije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) kojom pokazuje da ne odustaje od najavljenih izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, ali i dalje bez konkretnih argumenata, Institut alternativa upozorava da svakoj izmjeni zakonskih propisa, a pogotovo onoj kojom se smanjuje obim ljudskih prava, treba pristupiti tek nakon temeljne analize stanja i efekata propisa na snazi.
Zbog nedostatka takve analize, ne možemo da prihvatimo tumačenje MUP-a da je ugroženo pravo na slobodu kretanja i slobodu preduzetništva građana koji nisu učesnici javnih okupljanja. Takođe, javnost nije upoznata da su zbog održavanja mirnih javnih okupljanja građani ostali uskraćeni za hitnu medicinsku pomoć, iako MUP navodi da su zaštita građana i rad službi bili ugroženi.
Međutim, s obzirom na to da u potpunosti shvatamo i podržavamo obavezu nesmetanog prolaza hitnih službi u slučajevima pružanja pomoći i zaštite svim građanima, Institut alternativa podsjeća na član 16 Zakona o javnim okupljanjima koji obavezuje organizatora ili vođu okupljanja da omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju. Na sličan način bi bilo moguće urediti i obavezu omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima službi u svim hitnim slučajevima.
Kako smo već naveli, nedostatak analize konkretnih podataka o ugroženim slobodama na koje se MUP poziva kada predlaže izmjene Zakona onemogućava javnost da shvati perspektivu MUP-a u ovom slučaju.
Osim nedostatka analize, podsjećamo na činjenicu na koju smo više puta upozoravali u dosadašnjim saopštenjima i pismima upućenim Ministarstvu: najavljene izmjene bile bi neustavne. Naime, Ustav Crne Gore predviđa mogućnost da se mirno javno okupljanje privremeno ograniči, taksativno nabrajajući situacije u kojima je to moguće – radi sprječavanja nereda ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala (čl. 52), predviđajući, dakle, privremenost i ekstremne situacije. Zabrana okupljanja na saobraćajnicama značila bi dodatno ograničenje iz dva razloga: zbog toga što je vezano za lokaciju održavanja – zabranu koju Ustav ne prepoznaje i bilo bi apsolutno, dok Ustav prepoznaje samo privremeno.
Da je MUP, odnosno Vlada, o primjeni Zakona o javnim okupljanjima izvijestila Skupštinu do kraja marta, kako je zakon nalagao (čl. 32), možda bismo imali i dokaz “na papiru”. Pošto javnost nije upoznata da je ta zakonska obaveza ispoštovana, Institut alternativa još jednom poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova da objavi analize na osnovu kojih je zaključilo da su izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama neophodne. U suprotnom, javnost će imati potpuno pravo da vjeruje da će izmjenama Zakona biti ugroženo njihovo Ustavom zagarantovano pravo.
U Crnoj Gori evaluacija javnih politika još uvijek predstavlja nov koncept koji treba značajno unaprijediti. Ne postoji sistemski pristup evaluaciji, već se ona odvija na ad-hoc bazi koju često podstiču pritisci izvana (npr. projekti tehničke podrške) i politika uslovljavanja EU. U tom smislu, poteškoće sa kojima se Crna Gora suočava su manjak resursa i nedostatak kulture orijentisanosti na uspjeh. Nadalje, upravljenje sadržajem javnih politika nije u potpunosti obezbijeđeno, a sistem srednjeročnog planiranja nije dovoljno razvijen. Kvalitet razvoja javnih politika zasnovanih na dokazima putem analize uticaja propisa (RIA) je nedosljedan, s obzirom na to da je analiza koja se sačinjava prilikom korišćenja ovog evaluacionog metoda još uvijek slaba.
Uzimajući u obzir da je mjerenje uspjeha institucija u javnom sektoru neizostavna stavka svakog sistema uprave koji nastoji unaprijediti ostvarivanje ciljeva i pružanje usluga građanima, odlučili smo da osmislimo poseban program Škole javnih politika koji bi se bavio ovom tematikom.
Kako će učesnici VI generacije Škole prvenstveno biti prethodni polaznici Škole javnih politika, oni su već imali priliku da se upoznaju sa svakom od faza procesa kreiranja javnih politika, pa i sa monitoringom i evaluacijom.
U cilju osmišljavanja predavanja koje će nadograditi njihova znanja iz ove oblasti, potrebno je izbjeći preklapanja, i koncipirati predavanje na način da se znanja polaznika nadograde i kroz praktični rad.
Na dosadašnjim predavanjima o evaluaciji javnih politika, koja su u prosjeku trajala 1-2 dana, polaznici su se upoznali sa osnovnim pojmovima i procesima u oblasti evaluacije javnih politika, različitim modelima evaluacije, podjeli evaluacije na osnovu perioda realizacije i na osnovu načina sprovođenja, kao i sa fazama u sprovođenju evaluacije. Takođe, bilo je riječi o teoriji promjena i matrici logičkog okvira, programskoj evaluaciji, o ex-ante evaluaciji u Crnoj Gori, kao i o analizi efekata propisa.
Kada je riječ o ovogodišnjoj Školi, predviđeno je da predavač u I modulu na praktičan, interaktivan, zanimljiv način predsatavi sljedeće važne podteme:
Ciklus javnih politika: mjesto, uloga i značaj monitoringa i evaluacije;
Monitoring javnih politika: akteri, vrste i pristupi, sličnosti razlike i praktične posljedice;
Evaluacija javnih politika: akteri, pristupi, sličnosti i razlike i praktične posljedice.
Imajući u vidu da polaznici imaju osnovna znanja o kreiranju i evaluaciji javnih politika, potrebno je da se predavač samo ukratko, u cilju podsjećanja, osvrne na pitanja iz tačke 1 i to: stavljanje problema na dnevni red; formulisanje opcija; izbor optimalne opcije; sprovođenje donešene odluke; monitoring sprovođenja javne politike; i na kraju evaluacija javne politike, sa posebnim akcentom na monitoringu i evaluaciji.
Kako biste što bolje koncipirali svoje predavanje imajući u vidu i da polaznici dolaze iz različitih sektora (javna uprava, civilno društvo, mediji), predviđeno je da se u susret definisanju konačne agende odradi analiza potreba odabranih učesnika. Predlažemo da, kada bude formirana lista polaznika Škole, putem online upitnika prikupite informacije o oblastima i pitanjima kojima se treba posebno posvetiti pažnja prilikom osmišljavanja predavanja.
Napominjemo da je praksa Instituta alternativa da polaznicima prije početka Škole putem e-maila proslijedi radni materijal kako bi se učesnici mogli pripremiti za predavanja prije početka Škole. Ukoliko imate tekstove i prezentacije korisne za trening, molimo Vas da nam pošaljete.
Vaše predavanje održaće se u Kolašinu (Hotel “Bianca”) 16. juna, u trajanju od 11 – 19 časova sa pauzama za kafu i ručak, kao i 17. juna od 09.30 do 13.00 sa pauzom za kafu.
Ukoliko ste zainteresovani da budete predavač pod navedenim uslovima, molimo da nam najkasnije do 30. maja 2017.g pošaljete:
Predlog plana rada;
Informaciju o Vašem ranijem iskustvu u sprovođenju sličnih obuka;
Finansijski zahtjev (neto iznos);
Procjenu troškova puta od mjesta Vašeg boravišta do Podgorice.
Napominjemo da su troškovi smještaja na dan dolaska u Podgoricu (15. jun) i Kolašinu, gdje se održava trening, pokriveni odvojeno, i snosi ih organizator Škole.
Prema podacima FOS-a, od početka godine Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je pokrenulo 32 disciplinska postupka protiv policijskih službenika. Da li ova brojka govori da u ovom resoru funkcioniše sistem odgovornosti? O ovom i ostalim pitanjima FOS je razgovarao sa Dinom Bajramspahić, članicom Radne grupe za izradu Zakona o unutrašnjim poslovima iz Instituta alternativa.
FOS: Da li brojka o 32 disciplinska postupka za četiri mjeseca govori da u ovom resoru funkcioniše sistem odgovornosti?
Bajramspahić: 32 disciplinska postupka za teže povrede službene dužnosti za pet mjeseci je nastavak trenda od ranijih godina.
Tako je u 2016. godini od 117 prijedloga rukovodilaca, pokrenuto 74 zaključka za pokretanje postupka protiv 89 policijskih službenika, od kojih su za 50 izrečene mjere u prvom stepenu.
Osim toga, zbog počinjenih lakših povreda službene dužnosti, neposredni rukovodioci organizacionih jedinica su npr. u 2015. godini izrekli 38 disciplinskih mjera – novčanih kazni protiv službenika Uprave policije.
Ove podatke treba posmatrati kroz dvije prizme. Prije svega, ako znamo da se radi o službi koja po sistematizaciji broji 4 600 zaposlenih, rezultati su nedovoljni i prepoznaje se da postoji prostor za veću dosljednost u pokretanju postuaka.
Sa druge strane, Disciplinska komisija MUP-a sankcioniše više policijskih službenika nego Disciplinska komisija nadležna za oko 8 000 svih zaposlenih u državnoj upravi.
Poređenja radi, prema poslednjim javno dostupnim podacima iz Centralne kadrovske evidencije koji su dostavljeni Upravi za kadrove, broj izrečenih disciplinskih mjera za teže povrede službene dužnosti za cijelu državnu upravu u 2013. godini bio je šest, a u toku 2014. godine izrečena je 21 disciplinska mjera (za lakše povrede službene dužnosti tri, a za teže 18).
Međutim, budući da je bio visok stepen žalbi i poništenih rješenja u drugom stepenu, vrlo je mali broj zaposlenih u državnoj upravi koji su konačno disciplinski sankcionisani i to se mora unaprijediti i kada je u pitanju Policija i kada je u pitanju ostatak državne uprave.
Ipak, iz svega navedenog proizilazi da rukovodioci u Upravi policije više koriste instrument disciplinske odgovornosti nego što se on primjenjuje na nivou cijele državne uprave.
FOS: Postoje li, prema informacijama IA, sektori u policiji koji su zaštićeni?
Bajramspahić: Nadovezaću se na prethodno pitanje. I tu postoje razlike pa se primjećuje da u nekim organizacionim jedinicama Policije rukovodioci pokreću više slučajeva a u nekima manje, a za iste ili slične primjere povrede službene dužnosti koje se često ponavljaju, i to nije dobro.
Pokretanje postupaka zavisi od razumijevanja rukovodilaca o tome koliko je za samu službu, a ne za javnost, važno da se unutar službe prave razlike između odgovornih i savjesnih službenika i onih koji to nisu ili su u manjoj mjeri. Ukoliko ne bude dosljednosti, i oni rukovodioci koji pokreću postupke i koji su omrženiji u službi, će prestati to da čine.
U neposrednoj komunikaciji sa policijskim rukovodiocima smo takođe saznali da je isti problem sa objektivnim ocjenjivanjem policijskih službenika. Rukovodilac će jedne godine objektivno ocijeniti svoje službenike, ali kada vidi da su u drugoj organizacionoj jedinici svi ocijenjeni odlično, naredne godine neće “kažnjavati” svoje službenike.
Zato je potrebno da menadžment Policije utiče na rukovodioce kojih je po procjenama preko 200, da se ne prave izuzeci i ne postupa selektivno jer se time narušava pravičnost u postupanju i povjerenje samih službenika u Službu a time ukupno funkcionisanje Policije.
Naravno, takođe se primjećuje da službenici na višim pozicijama odgovaraju u manjoj mjeri, da nema sistemskog odgovaranja za rezultate i da imamo niz slučajeva gdje je pod političkim uticajem postignuta prećutna saglasnost da niko neće odgovarati. U prvom redu mislim na odgovorne za prekomjernu upotrebu sile nakon protesta, ali je nažalost lista mnogo duža.
Krivična odgovornost policijskih službenika je posebna tema i tu iako ima pomaka, takođe nisu dosljedni. Npr, nadležne organizacione jedinice su u 2015. godini podnijele su 10 krivičnih prijava protiv 10 službenika Uprave policije, zbog osnovane sumnje da su počinili ukupno 12 krivičnih djela za koja se gone po službenoj dužnosti. Sa druge strane, najpoznatiji predmeti Zlatica, zgrada Uprave policije, itd gdje je šteta bila višemilionska, godinama nisu riješeni. Takva vrsta selektivnosti je neprihvatljiva i ugrožava integritet službe u cjelini, i u očima građana i u očima policijskih službenika.
FOS: U kojim oblastima je napravljen najveći napredak, kada govorimo o integritetu policijskih službenika?
Bajramspahić: Kada je u pitanju integritet, problem nije samo primanje mita i zloupotreba službene dužnosti, već i prekomjerna upotrebe sile, pasivnost u postupanju, iznuđivanje iskaza i političko djelovanje jednog broja policijskih službenika. Korupcija je druga najčešća asocijacija crnogorskih građana kada pomisle na policiju, odmah iza “sigurnost, bezbjednost, zaštita građana”. Iz nabrojanih razloga integritet policije mora postati jedno od prioritetnih oblasti u daljem strateškom razvoju ove službe.
FOS: Čini li MUP dovoljno da ohrabri građane da prijavljuju službenike koji krše pravila službe?
Bajramspahić: Transparentnost unutrašnjih mehanizama je već nekoliko godina na relativno visokom nivou budući da Unutrašnja kontrola objavljuje mjesečne izvještaje o radu u kojima se izvještava o svakoj pritužbi građana, a disciplinska komisija i Etički odbor daju saopštenje nakon svake sjednice, opis predmeta i svoje odluke, koji se takođe objavljuju u medijima. Cilj tih aktivnosti je da građani steknu povjerenje da pritužbe neće biti stavljene u fioku i zaboravljene. Međutim, samo saopštenja nisu dovoljna. Naša istraživanja javnog mnjenja su pokazala da građani i dalje ne znaju za sve mogućnosti koje su im na raspolaganju.
Tako je recimo ukupno 51% građana čulo za Unutrašnju kontrolu. Analiza ispitanika pokazala je da značajno češće za Unutrašnju kontrolu nisu čuli građani nižeg obrazovanja, iz ruralnih naselja, oni koji nisu u posljednjoj godini imali kontakt s policijom te oni koji smatraju da korupcija nije rasprostranjena u policiji. Za ove kategorije građana još uvijek nisu kreirane posebne aktivnosti informisanja o tome kako se mogu žaliti Unutrašnjoj kontroli i kada. Tim prije što čak i od 51% građana koji su čuli za Unutrašnju kontrolu, 61% smatra da se Unutrašnja kontrola bavi “zaštitom ljudskih prava policajaca”.
MUP je jedno od rijetkih ministarstava koje nema Facebook ni Twitter stranicu i koje i dalje komunicira suvoparnim saopštenjima za javnost, iako bi moralo prednjačiti u servisno orijenitsanom pristupu.
Budući da se trenutno radi na novom Zakonu o unutrašnjim poslovima, očekujem da će Radna grupa, u čijem radu učestvujem kao predstavnica Instituta alternativa, doći do rješenja za unapređenje upravljanja ljudskim resursima u policiji, unapređenje primjene policijskih ovlašćenja kao i unapređenja odgovornosti, što su ključna pitanja za bolje funkcionisanje ove službe.
Intervju originalno objavljen na internet stranici Fos media.
Povodom reakcije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) kojom pokazuje da ne odustaje od najavljenih izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, ali i dalje bez konkretnih argumenata, Institut alternativa upozorava da svakoj izmjeni zakonskih propisa, a pogotovo onoj kojom se smanjuje obim ljudskih prava, treba pristupiti tek nakon temeljne analize stanja i efekata propisa na snazi.
U Crnoj Gori evaluacija javnih politika još uvijek predstavlja nov koncept koji treba značajno unaprijediti. Ne postoji sistemski pristup evaluaciji, već se ona odvija na ad-hoc bazi koju često podstiču pritisci izvana (npr. projekti tehničke podrške) i politika uslovljavanja EU. U tom smislu, poteškoće sa kojima se Crna Gora suočava su manjak resursa i nedostatak kulture orijentisanosti na uspjeh. Nadalje, upravljenje sadržajem javnih politika nije u potpunosti obezbijeđeno, a sistem srednjeročnog planiranja nije dovoljno razvijen. Kvalitet razvoja javnih politika zasnovanih na dokazima putem analize uticaja propisa (RIA) je nedosljedan, s obzirom na to da je analiza koja se sačinjava prilikom korišćenja ovog evaluacionog metoda još uvijek slaba.
Prema podacima FOS-a, od početka godine Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je pokrenulo 32 disciplinska postupka protiv policijskih službenika. Da li ova brojka govori da u ovom resoru funkcioniše sistem odgovornosti? O ovom i ostalim pitanjima FOS je razgovarao sa Dinom Bajramspahić, članicom Radne grupe za izradu Zakona o unutrašnjim poslovima iz Instituta alternativa.