Ministarstva unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, nauke, održivog razvoja i turizma i javne uprave ne planiraju da izdvoje sredstva za projekte nevladinih organizacija, koji bi im mogli pomoći u sprovođenju javnih politika.
Ova ministarstva nisu utvrdila priroritetne oblasti od javnog interesa i potrebna sredstva za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija iz državnog budžeta za 2018. godinu. Time su pokazala da sljedeće godine ne planiraju projektnu saradnju sa nevladinim sektorom u značajnim oblastima od javnog interesa.
Institut alternativa posebno apeluje na Ministarstvo javne uprave, kao nadležno Ministarstvo za dosljednu primjenu Zakona o NVO, ali i na druga ministarstva, da hitno započne sa izradom sektorske analize, u skladu sa članom 32 Zakona o nevladinim organizacijama.
Ministarstvo javne uprave imalo je obavezu da sačini predloge prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebna sredstva za finansiranje, na osnovu utvrđenih strateških i planskih dokumenata i nakon sprovedenih konsultacija sa zainteresovanim nevladinim organizacijama koje djeluju u odgovarajućoj oblasti od javnog interesa.
Napominjemo da je reforma javne uprave u Crnoj Gori prioritet za Evropsku komisiju. Imajući u vidu ukupni trošak reforme javne uprave, koji je planiran u iznosu od najmanje 15 miliona eura, naročito je izražena potreba da civilni sektor, kroz nezavisna istraživanja i aktivnosti, pruži doprinos u praćenju benefita koje će ova reforma imati za građane.
Podsjećamo, Zakon o NVO propisuje finansijsku podršku u iznosu od najmanje 0,3% tekućeg godišnjeg budžeta, za projekte koje realizuju nevladine organizacije.
Ministarstva koja su, prema našim saznanjima, raspisala javni poziv ili sprovela konsultacije sa nevladinim sektorom u određivanju prioritetnih oblasti su: Ministarstvo evropskih poslova, pravde, za ljudska i manjinska prava, odbrane, poljoprivrede, zdravlja, rada i socijalnog staranja, prosvjete, kulture, sporta i ekonomije.
Naročito zabrinjava što je Ministarstvo javne uprave, koje je ujedno i ministarstvo koje je pripremilo predlog važećeg Zakona i nadležno za njegovu efikasnu primjenu, među prvima koji se oglušuju o zakonske odredbe.
S obzirom na to da je rok za dostavljanje predloga za finansiranje projekata davno istekao, Institut alternativa apeluje na organe državne uprave koji do sada nisu utvrdili potrebna sredstva za finansiranje projekata nevladinog sektora, da to hitno učine i na taj način omoguće punu implementaciju zakonskih odredbi i obaveza države da obezbijedi sredstva za finansiranje projekata i programa u oblastima od javnog interesa.
Danas u Budvi počinje dvodnevna konferencija “Tužilačke istrage na Zapadnom Balkanu – izazovi i rješenja” koju organizuju Institut alternativa i Udruženje javnih tužilaca i zamjenika tužilaca Srbije.
Ovom aktivnošću se završava dvogodišnji projekat koji je realizovan uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.
Odgovornost na svim nivoima je ključni koncept za uspostavljanje praksi dobrog upravljanja u državnoj upravi u Crnoj Gori, zajednički je zaključak panel diskusije o prioritetima reforme javne uprave
”Krajnji cilj reforme javne uprave je da olakša život građana, i to svi uvijek moramo imati na umu”, rekla je Eleonora Formanjana, program menadžerka u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, započinjući okrugli sto pod nazivom ”Prioriteti reforme javne uprave”.
Panel diskusiju o prioritetima reforme javne uprave organizovali su Institut alternativa i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u EU Info centru.
Milena Milošević, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, napomenula je da je Institut u junu izradio izvještaj o implementaciji ove reforme, u okviru projekta ”Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji podržava Evropska unija.
”Ono što se naročito ističe u našim istraživanju je odsustvo odgovornosti i mehanizama koji bi trebalo da je unaprijede. Dovoljno je da pođete na sajt Ombudsmana i da pogledate koje su to najnovije primjedbe građana na rad uprave. Primjera radi, građanin od 2003. godine, dakle punih četrnaest godina, nije u mogućnosti da raspolaže svojom imovinom zato što Uprava za nekretnine odugovlači postupak”, navela je Milošević.
Milošević je pohvalila operativne zaključke Posebne grupe za reformu javne uprave, koju čine predstavnici Evropske komisije i naše Vlade, koji se odnose upravo na oblast odgovornosti. ”S obzirom na to da smo mi među prvima pokrenuli raspravu o mogućim pravcima unapređenja saradnje između Državne revizorske institucije i tužilaštva, i pozivali DRI na veću proaktivnosti za nas je naročito pohvalno što će se u budućnosti više pažnje posvetiti ovoj međuinstitucionalnoj saradnji, i što će se pratiti mjere preduzete na osnovu slučajeva koje je DRI uputila tužilaštvu.”
Danijela Nedeljković – Vukčević, generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave, rekla je da državna uprava i civilno društvo često drugačije vide ostvarene rezultate, što je i prirodno. ”Ipak, operativni zaključci Posebne grupe koji su po prvi put objavljeni na sajtu MJU, jedan su od indikatora otvorenosti i spremnosti uprave da ozbiljno i transparentno radi na reformi.”
”Moramo da radimo na unaprijeđenju svijesti rukovodilaca o tome koliko odgovorno rade. Takođe, u fokusu pažnje je rad na ažuriranju Centralne kadrovske evidencije, bez koje nema kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima i upravo se radi na stvaranju uslova za povezivanje ove baze sa bazom Ministarstva finansija o zaradama, što je preduslov za efikasno praćenje broja zaposlenih i realizaciju procesa optimizacije”
Ana Krsmanović, generalna direktorica u Ministarstvu finansija, rekla je da je organizacija civilnog društva moraju biti kontrolori, te da je ukazivanje na probleme spolja uvijek biti korisno.
”Promjene se ne dešavaju preko noći, ali mislim da se postepeno vidi boljitak u kvalitetu uprave. Ne moramo imati tektonske promjene da bismo popravili stanje”, rekla je Krsmanović, navodeći da i uvođenje novih praksi u radu doprinijeti većoj odgovornosti i boljim uslugama.
Photo: EUIC/U.Jovovic
”Kada naše ime stoji na listu gdje se potpisujemo, više ćemo se truditi da zadatke ispunimo, pogotovo ako postoji sankcija za (ne)izvršenje zadataka.”, navodeći da će koncept menadžerske odgovornosti voditi boljem kvalitetu uprave.
Ana Perović – Vojinović, sutkinja Upravnog suda, rekla je da novi Zakon o upravnom postupku i Zakon o upravnom sporu uvode nova pravna sredstva. ”U kontekstu reforme javne uprave i težnje ka skraćivanju trajanja upravnog spora, a kao neko ko primjenjuje Zakon svakodnevno, moram reći da iako težimo tome da imamo i efikasnost i kvalitet, to nije uvijek jednostavno. Uspostavljanju balansa između ovih koncepata mora doprinijeti i uprava.”
Do kraja oktobra ove godine, Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo finansija će biti u posjedu tačnog broja zaposlenih, obećala je Nedeljković-Vukčević, odgovarajući na pitanja medija, nakon čega će uslijediti finalizacija metodologije za utvrđivanje optimalnog broja zaposlenih u našoj upravi.
Institut alternativa i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u utorak, 17. oktobra 2017. godine u EU Info centru organizuju konferenciju Prioriteti u reformi javne uprave.
Na događaju će govoriti:
Eleonora FORMAGNANA, program menadžerka, Delegacija EU – Dobrodošlica i uvodne napomene
Milena MILOŠEVIĆ, istraživačica javnih politika, NVO Institut Alternativa – (Manjak) mehanizama za praćenje odgovornosti u javnoj upravi
Danijela NEDELJKOVIĆ VUKČEVIĆ, generalna direktorka, Ministarstvo javne uprave – Ključni prioriteti u radu javne uprave
Ana KRSMANOVIĆ, generalna direktorka, Ministarstvo finansija Menadžerska odgovornost – ključne prednosti koncepta za unaprijeđenje reforme javne uprave u Crnoj Gori
Ana PEROVIĆ – VOJINOVIĆ, sutkinja, Upravni sud – Sprovođenje novog Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima u kontekstu reforme javne uprave
Uprkos tome što u Ministarstvu javne uprave tvrde da jačaju kapacitete upravne inspekcije, na meti kontrola prošle, ali i ove godine, uglavnom su opštine u kojima je na vlasti opozicija.
Upravna inspekcija lani je izvršila nadzor kod 107 subjekata, od čega 82 kod organa i službi lokalne uprave, 25 nadzora u područnim jedinicama i filijalama Direktorata za upravne unutrašnje poslove MUP-a.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u zapisnike o inspekcijskom nadzoru za prošlu godinu, koji pokazuju da je više od polovine kontrola obavljeno u lokalnim samoupravama, a da se skoro petina kontrola u periodu od januara do novembra odnosi na Opštinu Kolašin.
U Ministarstvu smatraju da nema govora o političkom uticaju i odgovaraju da su planom inspekcijskog nadzora za ovu godinu obuhvaćene gradske opštine Tuzi i Golubovci, Petnjica, Gusinje, Pljevlja i Herceg Novi. U tim opštinama inspektori će, kako kažu kontrolisati primjenu Zakona o upravnom postupku, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o slobodnom pristupu informacijama i drugih propisa.
“Istim planom inspekcijskog nadzora predviđena je kontrola službeničkih odnosa u Ministarstvu finansija – područnih jedinica Uprave za nekretnine”, naglasili su iz Ministarstva javne uprave.
Iz Ministarstva su odbacili optužbe da se preko upravne inspekcije vrši nesrazmjeran uticaj na opštine, kojima upravljaju partije koje na nacionalnom nivou nijesu na vlasti.
“U navedenim slučajevima, koji su bili pod posebnom pažnjom javnosti, upravna inspekcija je reagovala vanrednim nadzorom na inicijativu zaposlenih i građana koji su zatražili kontrolu, pa se ne može govoriti o političkom uticaju“, piše u odgovoru Ministarstva.
Institut alternativa (IA) u analizi stanja reforme javne uprave ukazao je da su kapaciteti Upravne inspekcije početkom 2017. bili na najnižim nivou u posljednjih nekoliko godina. U analizi se navodi da su, po formiranju Ministarstva javne uprave, dva upravna inspektora raspoređena na druga radna mjesta, iako su, kao lica u mandatu, posebno zaštićena i ne bi trebalo da se prmještaju na druge poslove.
Podsjetili su i na slučaj bivše glavne upravne inspektorke Dragice Anđelić, čije je razrješenje predmet upravnog spora. Anđelićeva je smijenjena odlukom Vlade, a ona je tvrdila da se radi o političkoj odmazdi.
CIN-CG pitao je Ministarstvo šta je obrazloženje i osnov za nepopunjavanje radnih mjesta za upravne inspektore, s obzirom na to da ta mjesta nijesu ukinuta i da se insistira na jačanju kapaciteta.
„Svjesni smo činjenice da se reforma ne može sprovoditi bez kvalitetno uspostavljenog nadzornog mehanizma… U tom kontekstu, poseban akcenat se stavlja na jačanje kapaciteta upravne inspekcije, što podrazumijeva ne samo novo zapošljavanje inspektora, već i jačanje kadrovskih kapaciteta postojećih…“, odgovorili su.
U Ministarstvu tvrde da je i Anđelićeva, bivša glavna upravna inspektorka, razriješena jer u prethodnom periodu nije realizovano više obaveza u skladu sa rokovima i stručno, čime je, navodno, narušena efikasnost tog organa. Oko 40 odsto inicijativa iz prošle godine upravna inspekcija nije razmatrala. Ali, u Ministarstvu naglašavaju da će ih razmatrati u ovoj godini, te da na taj način funkcionišu i ostale inspekcije. U Ministarstvu kažu da su inspektori od januara do sredine avgusta sproveli 238 kontrola, što je više za 20 odsto u odnosu na isti periodu prošle godine.
U resoru na čijem je čelu Suzana Pribilović kažu i da je, u dijelu političke koordinacije reformskim procesima, prepoznat Savjet za reformu javne uprave, koji je obrazovan u septembru 2016, a koji čine članovi Vlade, Zajednice opština i dva člana iz nevladinog sektora. Savjet je nedavno razmatrao Izvještaj o realizaciji Strategije reforme javne uprave za period jul 2016. godine – jul 2017. Izvještaj nije podržao Stevo Muk, član Savjeta ispred IA.
„Savjet je prećutao u Izvještaju, koji dostavlja Evropskoj komisiji, da ja nijesam podržao usvajanje tog dokumenta“, kaže Muk za CIN-CG.
Navodi i da, uprkos obećanju potpredsjednika Zorana Pažina, nije bilo informacije da Muk nije podržao usvajanje izvještaja.U obraćanju javnosti, Muk je kazao da je Ministarstvo javne uprave realizovalo samo pet od 15 dospjelih mjera, te da je tražio da se individualizuje odgovornost za neispunjavanje obaveza. Prema njegovim riječima, izvještaj tek na nekoliko mjesta govori o razlozima i uzrocima slabe realizacije i da je nije jasno dokle se stiglo u realizaciji obaveza u oblasti razvoja i koordinacije javnih politika.
Tvrdi da postoje i netačni navodi poput onog da Vlada nije mogla da usvoji dva godišnja izvještaja o primjeni uredbe o saradnji državne uprave i NVO u javnim raspravama, navodeći kao argument da Savjet za razvoj NVO ne funkcioniše, pa bez njihovog mišljenja i nijesu mogli da usvoje ta dokumenta.
Za Muka je sporno što izvještaj ne sadrži ni najnovije informacije iz oblasti upravljanja javnim finansijama, niti zašto Crna Gora nema registar državne imovine.
U izvještaju koji je usvojio Savjet, navodi se da je Crna Gora ostvarila napredak koji se odnosi na e-participaciju.
„UNPACS studija Ujedinjenih nacija, pokazala je da je po indeksu razvijenosti e-participacije Crna Gora u 2016. godini na 17. mjestu sa indeksom 0,8305. Crna Gora je u 2014. godini bila pozicionirana na 49. mjestu, dok u 2016. godini Crna Gora bilježi skok od 32 mjesta i pozicionirana je na 17. mjesto“, piše u izvještaju.
Muk je, međutim, rekao da zabrinjava to što je informacija nekritički uzima u izvještaju, sa tvrdnjom da se nalazimo u 25 najbolje ocijenjenih zemalja na svijetu zbog korišćenja online javnih konsultacija, posebno jer „znamo da e-konsultacije u Crnoj Gori ne postoje“.
Iako je Ministarstvo saopštilo da je Savjet konstatovao da izvještaj predstavlja unaprijeđeni i kvalitetniji način izvještavanja u postizanju rezultata, Muk ističe da taj dokument nije dovoljno objektivan.
„Ključna mana izvještaja je formalistički, birokratski rječnik i stil koji ne govori dovoljno otvoreno o razlozima i uzrocima slabih rezultata. Nadalje, što na mnogim mjestima nekritički uzima pozitivne informacije, a prećutkuje negativne…“, kazao je.
Muk je odgovorio CIN-CG i da Savjet ima obavezu po aktu kojim je osnovan da proces učini transparentnim, a do sada nije ništa urađeno.
„Savjet mora da mijenja dokumenta koja usvaja, uvažavajući kritike i doprinos civilnog društva, a ne da ih prećutkuje i odlučuje većinom Vladinih članova. U suprotnom, ubrzo će i ovaj Savjet da bude obesmišljen“, naglasio je Muk.
Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Koliko je Zakon o pristupu informacijama doprinio reformi
Strategijom za reformu javne uprave predviđene su bile i izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje su prilikom, ali i nakon usvajanja, bile na meti kritika NVO sektora. Lideri pet opozicionih partija podnijeli su i Predlog za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona, kojim se, kako tvrde, ograničava pravo pristupa javnim podacima više nego je to predviđeno Ustavom. Ustavni sud još nije razmatrao ovu inicijativu.
Iz Ministarstva javne uprave, koje je od Ministarstva kulture preuzelo nadzor nad primjenom tog zakona, nijesu direktno odgovorili na ove optužbe. „Stav Ministarstva je da treba pratiti primjenu postojećih zakonskim rješenja u praksi, i u skladu sa tim, raditi na njegovom unapređenju“, piše u odgovoru CIN-CG. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nije odgovarila na pitanja CIN-CG u vezi sa kritikom dijela javnosti da je Zakon o SPI korak unazad.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nijesu odgovorili u kojoj je fazi donošenje podzakonskih akata koji treba da urede nove oblasti koje se uvode Zakonom o SPI, a odnose se na regulisanje ponovne upotrebe informacija. Rok za usvajanje ovih akata je bio je sredina avgusta. Agencija nije odgovorila ni na koji način će ti podzakonski akti razraditi oblast ponovne upotrebe i pristupa informacijama i koliko će građane koštati troškovi tih postupaka.
Na sajtu Agencije nije objavljen ni novi Zakon o SPI, tu je samo prethodni, iz 2012. godine. Internet stranica Agencije ne sadrži ni novi vodič za pristup informacijama u posjedu te institucije, koji je trebalo sačiniti i objaviti u roku od 30 dana od početka primjene novog Zakona.
Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Predmet ove analize su nedostaci zakonskog i insitucionalnog okvira kojima se reguliše zapošljavanje na lokalnom nivou, kao oblast posebno rizična za korupciju. Postojeći zakonski okvir ne obezbjeđuje zapošljavanje po zaslugama i ostavlja puno prostora za zloupotrebe.
Zakon o lokalnoj samoupravi samo djelimično uređuje pravni status lokalnih službenika i namještenika i upućuje na shodnu primjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji uređuje upravljanje ljudskim resursima na centralnom nivou. Međutim, shodna primjena ovog zakona izaziva brojne probleme u praksi i ne može premostiti razlike koje postoje između državog i lokalnog nivoa, kao ni specifičnosti lokalnih službi u odnosu na centralne organe vlasti. Takođe, lokalni sektor zapošljava oko 20.000 ljudi, a Zakon se shodno primjenjuje na samo oko 4.000 zaposlenih koji rade direktno u organima lokalne samouprave. Na ostalih oko 16.000 zaposlenih u lokalnim javnim preduzećima i ustanovama, primjenjuju se labava pravila propisana Zakonom o radu.
Činjenica da čak 16 od ukupno 23 opštine nema uspostavljenu jedinicu za upravljanje ljudskim resursima i uočene poteškoće u formiranju komisija za provjeru sposobnosti kandidata za posao u organima lokalne samouprave, posljedice su pravnih nedosljednosti koje proizilaze iz shodne primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima na lokalni nivo. Ove pravne nedosljednosti se negativno odražavaju u praksi i čak dovode do pogrešnog shvatanja uloga i nadležnosti ključnih aktera u procesima zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima na lokalnom nivou.
