Juče smo objavili naš osvrt na izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2016. godinu
U nastavku, pogledajte ključne brojke iz ovogodišnjeg izvještaja i poređenja sa ocjenama koje je EK dala u prošlogodišnjem izvještaju:
Izvještaj Evropske komisije: Slaba trojka za Crnu Goru
U većini poglavlja, prema izvještaju Evropske komisije, Crna Gora je u proteklih godinu dana ostvarila ograničen napredak od kojeg su lošije ocjene samo nazadovanje ili odsustvo napretka. Najlošije su ocijenjena poglavlja koja se odnose na ekonomsku i monetarnu politiku i na ribarstvo.
U ključnim poglavljima za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i zaštite temeljnih prava (23 i 24), Crna Gora iz godine u godinu dobija iste ocjene o ograničenom napretku.
U ovim oblastima, ocjene o potrebi daljih reformi, poklapaju se sa ocjenama koje je Institut alternativa predstavio javnosti svega dan pred objavljivanje Izvještaja.
Naročito se insistira na jačanju nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa, između ostalog, i kroz primjenu novog sistema zapošljavanja, ocjenjivanja i napredovanja.
Podsjećamo, IA je u okviru svog predstavljanja nalaza o vladavini prava u Crnoj Gori, upozorio da se nedavni stav Upravnog suda da Sudski savjet ima široko ovlašćenje da izvrši procjenu svih parametara za izbor sudija i da određenima da prednost, bez obzira na ostvareni broj bodova u proceduri izbora, može negativno odraziti na reformu pravosudnog sistema.
Izvještaj takođe potvrđuje naše nalaze o neophodnosti poboljšanja saradnje između policije i tužilaštva u pretkrivičnom postupku, kao i zaključke o nedovoljnoj proaktivnosti Agencije za sprječavanje korupcije.
Ukoliko se ove jezičke konstrukcije numerički prevedu na skalu, koju je Evropska komisija usvojila kao dio izmijenjene metodologije izvještavanja, prosječna ocjena koju je Crna Gora dobila, ne samo u pogavljima 23 i 24, već i u ukupnom izvještaju, je trojka.
Ova izmijenjena metodologija, od 2015. godine, podrazumijeva dva nivoa ocjenjivanja – “presjek stanja” i “ocjenu napretka”.
Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvještaja.
Moguće ocjene za presjek stanja su “početna pripremna faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti”.
Nazadovanje je najniža ocjena koja se može dobiti po drugom osnovu izvještavanja Evropske komisije za ograničeni period od 12 mjeseci. Slijede je “odsustvo napretka, ograničeni napredak, dobar napredak i značajan napredak”.
Dakle, prosječna ocjena Crne Gore u ovogodišnjem izvještaju podrazumijeva najniži nivo napretka.
Najlošije su ocijenjena poglavlja 13 (ribarstvo) i 17 (ekonomska i monetarna politika), dok je, posmatrano u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, slabiju ocjenu dobilo i poglavlje o javnim nabavkama (5). Sloboda kretanja radnika, poglavlje u kojima ranije nije bilo napretka, je ove godine zabilježilo ograničen napredak.
Tim Instituta alternativa
IA predstavio nalaze istraživanja: Bez napretka u vladavini prava
Crna Gora je u stagnaciji u ključnim oblastima vladavine prava, a korak unazad napravljen je u oblasti saradnje Vlade sa nevladinim organizacijama, ocijenjeno je na današnjem događaju Instituta alternativa (IA)
IA je danas, dan pred objavljivanje izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, u Podgorici predstavio rezultate istraživanja “Monitoring vladavine prava u Crnoj Gori”, sa fokusom na oblasti reforme pravosuđa, javne uprave i policije, borbe protiv korupcije, integriteta izbornog procesa, zaštite ljudskih prava i kontrolne funkcije Parlamenta.
Dina Bajramspahić istakla je da ključni problemi identifikovani na samom početku reforme pravosuđa ostaju izazov, naročito u pogledu odgovornosti, nezavisnosti i nepristrasnosti.
“U prvom redu mislimo na ključne poluge za uticaj na pravosuđe i probleme u vezi sa: imenovanjem i napredovanjem sudija i državnih tužilaca, unapređenjem transparentnosti u vezi sa ocjenjivanjem, krivičnom, disciplinskom i etičkom odgovornošću, kao i racionalizacijom pravosudne mreže”, dodala je ona.
Bajramspahić je dodala da nedavni slučaj izbora sudije Upravnog suda otvara pitanje da li će diskreciono odlučivanje o imenovanju sudija i dalje imati primat u odnosu na reference i ostvarene rezultate.
Naime, Upravni sud je, u ovom slučaju, zauzeo stav da Sudski savjet ima široko ovlašćenje da izvrši procjenu svih parametara za izbor sudija i da određenima da prednost, bez obzira na ostvareni broj bodova u proceduri izbora.
Milena Milošević je istakla da nedovoljna dostupnost informacija o javnim finansijama predstavlja crnu rupu upravljanja u Crnoj Gori.
“Način na koji se troši budžetska rezerva je tajan. Mi ne znamo kome je i na osnovu kojih kriterijuma isplaćeno preko 62 miliona eura iz budžetske rezerve od 2012. godine naovamo”, rekla je ona, uz podsjećanja i da je informacija o stanju javnih finansija na lokalnom nivou proglašena tajnom.
“Saradnja Vlade i nevladinih organizacija je jedna od oblasti u kojoj smo najviše nazadovali”, smatra Milošević, a takvoj ocjeni doprinijeli su nefunkcionalnost Savjeta za razvoj nevladinih organizacija, neostvarivanje efekata Strategije za razvoj nevladinih organizacija i nedovoljna regulacija finansiranja NVO projekata iz državnog budžeta.
Ona je dodala da je reforma javne uprave, iako jedan od tri ključna stuba proširenja EU, u stagnaciji, a da naročito zabrinavanja nedostatak napretka u uspostavljanju sistema zasluga i depolitizacije uprave.
Ana Đurnić osvrnula se na rad Agencije za sprječavanje korupcije, čiji je dosadašnji rad umnogome potvrdio upozorenja iz papira koji je IA objavio početkom godine – “Sretna Nova Agencija”.
“Agencija je pasivna u provjeri imovinskih kartona javnih funkcionera, dok su sve izrečene kazne ispod zakonskog minimuma”, objasnila je Đurnić, uz pojašnjenje da je Agencija je za prvih šest mjeseci rada provjerila samo jednu petinu dostavljenih imovinskih kartona.
Ona je dodala i da je praksa zatvorenosti rada Agencije koja je počela imenovanjem njenog direktora, nastavljena do danas, a naglasila je i potrebu veće transparentnosti evidencija o donacijama i sponzorstvima političkim subjektima.
Đurnić je naglasila da je rad Specijalnog državnog tužilaštva izolovani primjer
napretka u oblasti vladavine prava, uprkos tome što su njegovi rezultati za sada ostali ograničeni na procesuiranje slučajeva korucije u Budvi.
Aleksandra Vavić se osvrnula na reformu policije, uz naglasak da je samo trećina mjera planiranih Strategijom razvoja Uprave policije sprovedena tokom prvih šest mjeseci 2016. godine.
“Veliki dio aktivnosti koje su dosad realizovane odnosi se na iniciranje izmjena i razvoja normativnog okvira”, objasnila je Vavić.
Ona smatra da se najmanje uradilo na planu uspostavljanja elektronskih evidencija. “Ključne evidencije i dalje nedostaju, uključujući Evidenciju o licima prema kojima su preduzete mjere tajnog nadzora”, iako se, upozorava Vavić, radi o mjerama kojima se građanima privremeno ograničavaju Ustavom zagarantovana prava.
Ivana Bogojević je upozorila na zabrinjavajuću činjenicu da nema značajnog napretka u oblasti slobode medija i izražavanja.
“Napadi na novinare se ne kvalifikuju kao krivična djela, a neophodne izmjene i dopune medijskih zakona, koje bi garantovale veću nezavisnost javnog servisa, bolju zaštitu novinarskog integriteta kao i uvođenje reda na tržište elektronskih medija, nisu usvojene”, pojasnila je ona.
U oblasti slobode okupljanja ostvaren je izvjestan napredak, ali prekomjerna upotreba sile ostaje neriješeno i problematično pitanje.
“Tužilaštvo nakon godinu dana od oktobarskih protesta nije riješilo prebijanje građana i novinara, od strane pripadnika SAJ-a. Zabrinjavajuće je da još uvijek nismo otkrili ko se krije iza 28 maski pripadnika SAJ-a, koji su učestvovali u brutalnom prebijanju građana, dok samo jedan čovjek, komandant Lješković čeka suđenje”, smatra Bogojević.
Milica Ražnatović je podsjetila na neuspjehe izgradnje povjerenja u izborni process u Crnoj Gori, i u tom pogledu, naročito istakla pasivnost Državne izborne komisije.
«Državna izborna komisija nije objavljivala informacije koje su bitne za predizborni proces, kao što je to na primjer provjeravanje biračkog spiska. Komisija je samo u jednom slučaju, pod velikim pritiskom javnosti, objavila Mišljenje kojim je zaključeno da su Zakon o ličnoj karti i Zakon o izboru odbornika i poslanika komplementarni», podsjetila je Ražnatović.
Navodi o fantomskim biračima u biračkom spisku takođe su razlog za brigu. Specijalno tužilaštvo takođe nije doraslo svojim novim ovlašćenjima.
“Specijalno državno tužilaštvo je dobilo proširene nadležnosti kada su u pitanju prijave slučajeva kupovine glasova. Ipak, ovo širenje nadležnosti istovremeno nije bilo praćeno jačanjem ljudskih resursa, što je trebalo da bude prvi korak kako bi rad Specijalnog državnog tužilaštva bio što efikasniji i brži”, objasnila je ona.
Na kraju, Aleksandra Vavić se dodatno osvrnula na kontrolnu funkciju Parlamenta, koja je i dalje slaba uprkos povećanom korišćenju određenih mehanizama nadzora nad izvršnom vlašću.
Vavić je naročito naglasila da je Etički kodeks poslanika obesmišljen odbijanjem da se raspravlja o prijavama za njegovo kršenje.
Ona je podsjetila da su, nakon incidenta u Skupštini tokom kojeg je došlo do međusobnog vrijeđanja poslanika Demokratskog fronta i predsjednika Vlade, uložene prijave protiv sedam poslanika za kršenje Etičkog kodeksa.
“Kako nadležnost sazivanja sjednice ima zamjenik predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode, potpredsjednica iz redova opozicione koalicije to nije učinila. Nakon toga, sjednicu Odbora sazvao je predsjednik Skupštine, koja, ipak, nije bila održana zbog nedostatka kvoruma”, podsjetila je ona.
Predstavljeno istraživanje nastalo je u okviru regionalnog projekta “Monitoring i evaluacija vladavine prava u zemljama Zapadnog Balkana – MERLIN WB”, koji IA sprovodi u saradnji sa Institutom za evropske politike iz Skoplja i Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku iz Beograda, uz finansijsku podršku Evropskog Fonda za Balkan.
Tim Instituta alternativa
Ovdje možete pogledati prilog TV vijesti o današnjem predstavljanju istraživanja:
Intervju: Većina crnogorskih građana podržava ulazak Crne Gore u EU; još uvijek bez stabilne većine za NATO
U nastavku čitajte intervju sa Dinom Bajramspahić, istraživačicom javnih politika u IA
Kada je osnovan Institut i šta su mu misija i ciljevi?
«Institut alternativa» je osnovan 2007. godine kao think-tank organizacija sa ciljem da istraživanjima i analizom doprinesemo unapređenju javnih politika u Crnoj Gori. Na osnovu rješenja Ministarstva nauke od 17. oktobra 2013. godine, Institut alternativa (IA) je dobio licencu za obavljanje naučnoistraživačkih djelatnosti u oblasti društvenih nauka, na osnovu Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Naš strateški cilj je podizanje kvaliteta rada, odgovornosti, otvorenosti i efikasnosti javne uprave, podsticanje otvorene, javne, konstruktivne i argumentovane debate o javnim politikama i jačanje kapaciteta države i društva za njihov razvoj.
Kroz koje programe djelujete, odnosno realizirate svoje strateške ciljeve?
BAJRAMSPAHIĆ: Trenutno smo u fazi strateškog promišljanja programskih oblasti i redefinisanja ciljeva organizacije do 2020. godine, ali već godinama aktivnosti sprovodimo u okviru četiri aktivna programa: 1. reforma javne uprave, 2. odgovorne javne finansije, 3. parlamentarni program i 4. bezbjednost i odbrana – u kojem sam lično najviše angažovana, mada, po prirodi stvari, postoji preklapanje između programa i aktivnosti organizacije.
Koji su značajniji projekti Instituta do sada realizirani, a koji su u toku?
BAJRAMSPAHIĆ: Tokom prethodnih devet godina radili smo na jako puno projekata u svakoj od programskih oblasti. Lista sa 35 tekućih i završenih projekata iz samo poslednjih nekoliko godina dostupna je na: https://institut-alternativa.org/projekti-u-toku/. IA je poznat po transparentnosti svog rada i proaktivnom objavljivanju informacija o svim projektima, donatorima koji su podržali naš rad i finansijama organizacije. Između ostalog, IA je tri godine za redom dobio pet zvjezdica za transparentnost svojih finansija, prema istraživanju koje je sprovela međunarodna neprofitna organizacija Transparify koja ocjenjuje transparentnost preko 200 istraživačkih centara. Do sada je naš rad podržalo preko 20 različitih donatora, i sa većinom od njih imamo kontinuiranu saradnju. Naši godišnji finansijski izvještaji su takođe dostupni na našem sajtu.
Hoćete li, ukratko, objasniti šta je temeljna zadaća vaše funkcije – istraživačice javnih politika?
BAJRAMSPAHIĆ: Ja radim u IA od maja 2011. godine kao istraživačica i moj osnovni zadatak je prikupljanje podataka i analiza javnih politika u oblasti bezbjednosti i odbrane, pisanje i objavljivanje različitih tipova izvještaja (studija, brifova, tekstova, saopštenja) koji su najčešće plod monitoringa i evaluacije rada državnih organa. S tim u vezi, nezaobilazno je zastupanje preporuka koje su proizašle iz istraživanja pred donosiocima odluka i javnošću. Sa ciljem vršenja uticaja na kreiranje javnih politika, učestvujemo u ekspertskim radnim grupama a takođe i sami organizujemo razne javne događaje kako bi otvorili brojna važna pitanja za društvo.
Programski, u početku je predmet našeg interesovanja bila posebno demokratska i civilna kontrola sektora bezbjednosti i odbrane, međutim, vremenom smo se aktivno uključili u sva pitanja vezana za vladavinu prava, dobro upravljanje u sektoru bezbjednosti, reformu pravosuđa i antikorupciju, odnosno pitanja integriteta u ovoj oblasti. Moj posao je, dakle, da na osnovu prikupljenih činjenica ukazujem na moguće pravce za unapređenje stanja u ovim oblastima.
Da li se može zaključiti da su demokratski procesi u Crnoj Gori, generalno, uznapredovali nakon njenog osamostaljenja?
BAJRAMSPAHIĆ: Nema dileme da Crna Gora formalno napreduje najviše od svih svojih susjeda u pogledu evropske i evroatlantske integracije, da su brojnih koraci napravljeni i da je tokom protekle decenije postojala posvećenost ostvaranju tih ciljeva. Međutim, napredak koji je ostavaren još uvijek nije takav da sami građani osjete benefite od tih procesa. Puno toga ostaje u elitističkoj komunikaciji između međunarodnih organizacija i država članica i Vlade i svodi se na njihove ocjene o napretku koje su često i političke. Proces demokratizacije je još uvijek turbulentan, što znači da bilježimo i pozitivne pomake ali povremeno i zabrinjavajuće korake unazad.
Da li se kao doprinos demokratizaciji društva i političke scene Crne Gore može uzeti i ostavka Darka Pajovića, lidera Pozitivne Crne Gore, nakon neuspjeha na nedavnim općim izborima u toj zemlji?
BAJRAMSPAHIĆ: Mislim da ne. Izgubivši parlamentarni status, Pozitivna Crna Gora više nema nikakvu šansu za ozbiljniji uticaj na političke prilike u Crnoj Gori. Pri tome treba imati u vidu da su u poslednjem sazivu imali sjajnih sedam mandata, obzirom na to da su tek bili osnovani. Rukovodstvo te političke grupacije ima apsolutnu odgovornost za sunovrat partije, ali prividna odgovornost lidera, koji zapravo osim ostavke i nije imao drugih opcija, neće imati uticaja na političku scenu.
Kako biste inače ocijenili posljednje izbore u Crnoj Gori s aspekta regularnosti i ponašanja aktera prije i nakon istih?
BAJRAMSPAHIĆ: Mislim da je porazno za sve učesnike izbornog procesa što ni u 2016. godini nije postignuto više kada je u pitanju povjerenje u izborni proces, što brojna sporna pitanja nisu riješena, jer je jasno da je opozicija, što zbog objektivnih razloga, što zbog svoje nedovoljne angažovanosti oko rješavanja problema, ušla u ove izbore sa nepovjerenjem i sviješću da je u veoma neravnopravnom položaju. Prije svega zato što su i dalje prisutne prakse zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe, naročito putem partijskog zapošljavanja, a ostale su otvorene sumnje u kupovinu glasova, neregularnosti u biračkom spisku i sve praćeno nedovoljnom proaktivnošću nadležnih državnih organa u suzbijanju ovih praksi.
Mislim da je takođe loše što je retorika izbora izuzetno zaoštrena i što su dominirala populistička i nacionalistička pitanja, kao i pitanja oko članstva CG u NATO, umjesto realnih životnih pitanja koja opterećuju većinu građana. Čak i one partije koje su nudile neki program, uglavnom nisu imale jasne predloge kako unaprijediti stanje u Crnoj Gori. Najviše zabrinjava što su izbori pokazali da takva realna i umjerena politika ne bi ni dobila podršku jer je većina građana dala svoj glas partijama koje su svojim ekstremnim izjavama najviše doprinijele polarizaciji društva, odnosno vladajućem DPS-u i opozicionom DF-u.
A kako komentirate hapšenje bivšeg šefa srbijanske Žandarmerije Bratislava Dikića i grupe na dan izbora? Da li su uhapšeni zaista imali loše namjere ili…? Ima li Beograd ikakve veze s njihovim pojavljivanjem u vašoj zemlji na dan izbora?
BAJRAMSPAHIĆ: Mislim da je prerano za davanje komentara, jer je i dalje previše toga nejasno i napoznato, ali želim da vjerujem će sudski proces razriješiti sva sporna pitanja. Glavni specijalni tužilac koji vodi ovaj predmet je do sada opravdavao velika očekivanja koja je javnost imala od Specijalnog tužilaštva pa se nadam da će tako biti i u ovom slučaju, iako u ovom predmetu postoji daleko veći rizik od političke zloupotrebe Tužilaštva. Ukoliko bi se potvrdilo da bilo šta što je zvanična verzija događaja nije tačno, to bi imalo veoma teške posljedice na naše pravosuđe u kojem je Specijalno tužilaštvo bilo najsvijetlija karika.
Relativni pobjednik izbora je opet Milo Đukanović i njegova stranka. Da li će, ako uspije pridobiti manjinske stranke za koaliciju, uspjeti formirati stabilnu parlamentarnu većinu i Vladu? Može li se u Crnoj Gori ponoviti “hrvatski scenarij”?
BAJRAMSPAHIĆ: Ako DPS uspije formirati većinu sa manjinskim partijama, mislim da ta većina neće biti ništa nestabilnija nego što bi bila većina koju bi formirala opozicija sa manjinama. Svakako mislim da je za reformske procese bolje što nijedna partija nema samostalno apsolutnu većinu jer je to primorava na više dijaloga i pregovaranja sa drugim akterima u društvu, što je za crnogorski kontekst posebno važno. Ako još imamo u vidu benefite vlasti, mislim da manjinske partije neće biti tako «impulsivne» da napuste Vladu i ponovo se oprobaju na izborima.
Na kraju, da li je crnogorsko društvo većinski opredjeljeno za EU i NATO?
BAJRAMSPAHIĆ: Prema istraživanjima javnog mnjenja, većina crnogorskih građana podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ali još uvijek nema stabilne većine za NATO.
Najava: Predstavljanje rezultata istraživanja “Monitoring i evaluacija vladavine prava u Crnoj Gori”
Institut alternativa će u utorak, 8. novembra, u PR centru, sa početkom u 10h, predstaviti nalaze istraživanja “Monitoring i evaluacija vladavine prava u Crnoj Gori”,
Dan pred objavljivanje izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, cilj nam je da predstavimo naš pogled na trenutno stanje u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori i napredak ostvaren u proteklih godinu dana, sa posebnim osvrtom na stanje u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
Ovo su neka od pitanja na koja će naši istraživači – autori izvještaja, pokušati da daju odgovor.
- Dokle se stiglo sa reformom pravosuđa i da li strateški okvir doprinosi rješavanju problema iz prakse?
- Koji su ključni izazovi dobrog upravljanja i šta se uradilo u oblasti reforme javne uprave?
- Šta je tokom prošle godine urađeno u oblasti borbe protiv korupcije?
- Da li su kontrolni mehanizmi Skupštine dovoljno jaki za efikasnu kontrolu izvršne vlasti?
- Da li postojeći strateški okvir za reformu policije odgovara na probleme integriteta policijskih službenika?
- Koliko su snažni institucionalni mehanizmi u zaštiti ljudskih prava?
- Koji su dometi napora za izgradnju izbornog povjerenja u Crnoj Gori?
Istraživanje smo uradili u okviru regionalnog projekta “Monitoring i evaluacija vladavine prava u zemljama Zapadnog Balkana – MERLIN WB”, u saradnji sa Institutom za evropske politike iz Skoplja i Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku iz Beograda, uz finansijsku podršku Evropskog Fonda za Balkan.
Prvi modul Pete generacije Škole javnih politika održan u Podgorici
Predavanja u okviru I modula Škole održana su u petak i subotu, 28. i 29. oktobra 2016. godine u Podgorici. O pojmu i akterima procesa kreiranja javnih politika govorio je doc. dr Tihomir Žiljak sa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Školu javnih politika otvorio je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa. Pozdravljajući učesnike, predstavio je ciljeve ovog posebnog projekta IA koji sprovodimo petu godinu zaredom. Kazao je da njime želimo omogućiti da neposredni učesnici procesa kreiranja i sprovođenja javnih politika dobiju potrebna teorijska i praktična znanja, ali i obezbijediti kanal komunikacije i saradnje između različitih sektora i institucija. Stevo je naglasio da Škola predstavlja odgovor na nedovoljne kapacitete javne uprave za izradu i sprovođenje koherentnih i održivih javnih politika, ali i nedostatak sveobuhvatnog pristupa izučavanju javnih politika u okviru formalnog sistema obrazovanja u Crnoj Gori.
O uvodnim temama – definiciji javnih politika, akterima, instrumentima i fazama procesa stvaranja javnih politika, kao i o evropskoj dimenziji kreiranja javnih politika govorio je profesor Tihomir Žiljak sa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Na samom početku pažnja je posvećena različitim značenjima pojma politika – politics (politika), policy (javna politika) i polity (politička zajednica i/ili njena institucionalna struktura), kao i razlikovanju između governance (javnog upravljanja) i government (državnog sistema vladinog upravljanja). Ponuđeno je više definicija pojma javne politike: od onih koje naglašavaju djelovanje – „kolektivno slaganje puzzla“, „mreža odluka i djelovanja koje alociraju vrijednosti”, do onih koje naglašavaju nedjelovanje – „promišljeni izbor djelovanja ili nedjelovanja“, a napravljena je razlika i između definicija koje podrazumijevaju vertikalnu dimenziju javne politike „sve ono što vlada izabere činiti ili ne činiti“, naspram horizontalne koja obuhvata odnos učesnika u različitim organizacijama i sistemima, izvan linije hijerarhijske vlasti.
Takođe, predstavljena su tri različita pristupa tome šta je javna politika: autoritativni izbor donosilaca odluka; strukturisana interakcija različitih aktera; ili socijalna konstrukcija. Najviše riječi bilo je o posljednjem pristupu, a poseban naglasak stavljen je na ideje teoretičarke Vivien Schmidt. U nastavku je bilo riječi o podjelama javnih politika, područjima ili sektorima javnih politika, te područjima javnih politika u okviru Evropske unije. Govorilo se i o petofaznom modelu ciklusa javnih politika koji obuhvata određivanje dnevnog reda, formulaciju javne politike, donošenje odluke, implementaciju javne politike i evaluaciju javne politike.
U nastavku su predstavljeni različiti tipovi aktera (državnih i nedržavnih) u procesu kreiranja javnih politika, kao i modeli njihove saradnje (zagovaračke koalicije, epistemičke zajednice). Na primjeru politike borbe protiv korupcije u Crnoj Gori mapirani su različiti akteri, razmatran njihov uticaj i motivisanost za rješavanje problema, kao i međusobni oblici saradnje.
Tokom dvodnevnog predavanja govorilo se i o dinamici evropeizacije i javnim politikama u Jugoistočnoj Evropi. Pojašnjena je razlika između pojmova evropeizacija i integracija, a u toku diskusije o načinu djelovanja Evropske unije najviše riječi bilo je o odborima i odborskoj proceduri (comitology), kao i o djelovanju agencija u okviru sistema EU. U okviru specifičnog konteksta evropeizacije u Jugoistočnoj Europi predstavljene su specifičnosti evropeizacije javnih politika (policy) u odnosu na politiku (politics).
Predavanja su obuhvatila rad u grupama i prezentovanje zaključaka. Polaznici su kao osnovnu literaturu dobili zbornik radova predavača Škole “Javne politike”. U okviru zbornika pet autora iz ugla različitih naučnih disciplina analiziraju pojam i ključne elemente javnih politika. Drugi dio zbornika integralno čini analiza ”Pregled izrade javnih politika – Crna Gora” koju je pripremila SIGMA tokom 2013. godine, a za čije potrebe izrade je Institut prikupljao podatke.
Projekat Škola javnih politika – V generacija finansiran je od strane Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću i Think Tank Fonda – Fondacije za otvoreno društvo. Škola je licencirana kao zvanični program za sticanje znanja i vještina iz oblasti javnih politika od strane Nacionalnog savjeta za obrazovanje Crne Gore.
