Objavljeno

Javna debata o poglavljima 23 i 24

Koordinatorka istraživanja, Jovana Marović, učestovala je na javnoj debati povodom dvije godine od usvajanja akcionih planova za poglavlja 23 i 24. Debatu pod nazivom „Akcioni planovi za 23 i 24 poglavlje: gdje smo nakon dvije godine primjene“ je organizovala Kancelarija glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i Britanskim savjetom.

Jovana je istakla da se dosadašnji pregovarački proces u okviru poglavlja 23 može posmatrati u odnosu na:

  • stepen realizacije mjera iz AP
  • obezbjeđivanje “mjerljivih” rezultata
  • nivo transparentnosti i učešće zainteresovanih strana u procesu
  • učešće civilnog sektora u radu radne grupe i praćenju mjera.

Ona je dodala da, osim zaokruživanja normativnog okvira, po svim pomenutim parametrima stagniramo. Adaptacijom akcionog plana krajem 2014. godine pomjereni su rokovi za gotovo polovinu od ukupnog broja mjera u oblasti borbe protiv korupcije. Tek 1/5 mjera iz ovog dijela AP je u potpunosti realizovana, dok, po pravilu u ovom segmentu izostaju mjerljivi rezultati. Nema pravosnažnih odluka za korupciju na visokom nivou, dok je tokom prošle godine pokrenuta samo jedna finansijska istraga. Kršenja zakona se ne sankcionišu.

Što se tiče transparentnosti, istakla je, odustajanje od kvartalnog izvještavanja o toku pregovaračkog procesa u poglavljima 23 i 24, zatvaranje sjednica Savjeta za vladavinu prava za javnost, neobjavljivanje komentara Evropske komisije na nacrte zakona, svakako da nisu dobri za kvalitet i javnost procesa.

Specifičan model direktnog učešća civilnog sektora u pregovaračkim radnim grupama je dobar. Međutim, članovi iz NVO sektora u radnoj grupi nisu ravnopravni sa ostalim članovima, budući da, između ostalog, imaju selektivan pristup informacijama, zaključila je.

Pored Jovane, na skupu su govorili i:

  • Svetlana Rajković, pregovaračica za 23 i 24 poglavlje
  • NJ.E. Mitja Drobnič, šef Delegacije EU u Crnoj Gori
  • Slaven Radunović, predsjednik Odbora za evropske integracije
  • Branka Lakočević, šefica radne grupe za poglavlje 23
  • Mira Cerović, šefica radne grupe za poglavlje 24
  • Vlado Dedović, direktor pravnog odjeljenja u CEMI-ju i član radne grupe za poglavlje 24.
Objavljeno

Reagovanje: I dalje bez preduslova za borbu protiv korupcije

Reagovanje članova radne grupe za poglavlje 23 povodom imenovanja Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije

U svojstvu članova radne grupe za poglavlje 23 izražavamo nezadovoljstvo izborom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je izvršen uz grubo kršenje zakona i sa očiglednom namjerom stvaranja uslova za dalju političku kontrolu borbe protiv korupcije u Crnoj Gori. I Vlada i Skupština su pokazale da su borba protiv korupcije i izgradnja nezavisnih institucija još uvijek preveliki zalogaj i za vlast i opoziciju.

Izglasavanjem ovakvog sastava Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, najprije Komisija za predlaganje kandidata, potom Odbor za antikorupciju, i, najzad, sama Skupština, prekršili su članove 41. i 45. Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji koji propisuju zabranu članstva državnih revizora u organima upravljanja pravnih lica, na šta je jasno ukazano saopštenjem Instituta alternativa od 24. juna.

Smatramo da je bilo prostora i za detaljnije i jasnije vrednovanje iskustva u borbi protiv korupcije kod ostalih izabranih članova. Poseban propust ucinjen je zbog neizbora drugog kandidata iz NVO sektora u sastav Savjeta, što je uz očiglednu namjeru sprečavanja izbora nepristrasnih članova u sastav ovog organa, istovremeno i ignorisanje svih stručnih kvalifikacija kandidata i doprinosa u borbi protiv korupcije.

Poslanici u Skupštini Crne Gore su pali na još jednom testu obezbjeđivanja preduslova za neselektivnu borbu protiv korupcije. Iako je Vlada kreirala model izbora članova Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije uz očiglednu namjeru da direktno kontroliše rad ovog upravljačkog organa, Skupština je izglasavanjem predloženog sastava Savjeta, uz prisutne zakonske i materijalne prestupe tokom procedure predlaganja i imenovanja njegovih članova, takvoj namjeri dala legitimitet. Stoga izražavamo bojazan da ovakav sastav Savjeta ne može da odgovori na zahtjev usmjeravanja nepristrasne borbe protiv korupcije, a posebno u dijelu izbora direktora koji bi ispunjavao kriterijume nezavisnosti.

Budući da su dosadašnji rezultati u borbi protiv korupcije izuzetno ograničeni, kompromitovanje postupka konstituisanja organa Agencije za sprječavanje korupcije i dalja politizacija procesa jasni su pokazatelji daljeg kursa reformskih poduhvata državnih institucija. Taj kurs nikako ne ide u pravcu stvaranja uslova za efikasno suočavanje sa korupcijom.

Pozivamo poslanike Skupstine Crne Gore da sa posebnom pažnjom prate procese izbora i imenovanja jer ovo nije prvi put da prilikom tih izbora glasaju suprotno zakonima koje su u toj istoj Skupštini usvojili.

Ana Novaković, Centar za razvoj nevladinih organizacija

Jovana Marović, Institut alternativa

Boris Marić, Centar za građansko obrazovanje

Objavljeno

Efikasnom kontrolom javnih nabavki protiv korupcije

Zakonom o javnim nabavkama nije adekvatno regulisano praćenje realizacije ugovora što pogoduje korupciji, ocijenjeno je juče na panel diskusiji „Kako protiv korupcije u javnim nabavkama?“ koju je organizovao Institut alternativa (IA) uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Na panel diskusiji održanoj u Kolašinu kao još jedan ključni problem u postupcima i sistemu javnih nabavki prepoznatih u prethodnoj fazi istraživanja, Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u IA, istakla je i nedostatak odgovornosti za kršenje Zakona o javnim nabavkama. Naime, ne postoji evidencija o tome koji naručioci su kršili Zakon tokom jedne godine, niti koja je vrsta prekršaja u pitanju. Ona je navela kao primjer to što se u godišnjem izvještaju Uprave za javne nabavke navode naručioci koji krše procenat korišćenja neposrednog sporazuma, ali da istraživanje Instituta alternativa pokazuje da je ovo samo na nivou uzorka, jer je broj prestupa mnogo veći. Ujedno, ni za ove naručioce nema podataka da li su sankcionisani za ovakvo postupanje.

Prema riječima Farise Kurpejović iz Uprave za javne nabavke, uloga ovog organa u borbi protiv korupcije je prevashodno preventivnog karaktera, pa je u tom smislu transparentnost postupka prepoznata kao ključan faktor. Međutim, kada je u pitanju objavljivanje podataka o postupcima javnih nabavki obveznika zakona na godišnjem nivou, dodala je da nije u nadležnosti Uprave da provjerava podatke, već da samo objavi podatke koje joj dostave naručioci, dok je Uprava za inspekcijske poslove nadležna za vršenje kontrole.

Tomo Miljić, član Državne komlisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, ukazao je na to da je novim izmjenama Zakona o javnim nabavkama predviđena velika odgovornost za službenike za javne nabavke, te da je neophodno da se oni dobro upoznaju sa zakonskim odredbama, kao i podzakonskim aktima koji regulišu proces javnih nabavki. Kao problem istakao je i veliki dio neiskorišćenih sredstava na godišnjem nivou, usljed velikog broja predmeta koji se nađu pred Komisijom, a koji se poništavaju u cjelosti zbog utvrđenih nepravilnosti u sprovođenju postupka.

Kao “najslabiju kariku” u sistemu javnih nabavki, Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje ocijenio je to što samo zaključenje ugovora i njegova realizacija podliježu inspekcijskom nadzoru. “Dodatno je problematično što je obim posla prevelik za samo dva inspektora za javne nabavke u odnosu na ukupan broj obveznika primjene zakona – 621”, dodao je Marić.

Službenici za javne nabavke koji su učestvovali na panel diskusiji kao posebno problematično istakli su nejasne procedure kada je u pitanju primjena neposrednog sporazuma i ukazali na potrebu izrade pravilnika koja bi im pomogla u primjeni ove metode u postupku javnih nabavki. Takođe, stav naručilaca je da bi trebalo dodatno raditi na pravilniku za izradu godišnjeg plana javnih nabavki, jer bi se time smanjio broj njegovih izmjena tokom godine. Još jedan problem na koji su ukazali službenici, a koji je i IA prepoznao u svom istraživanju, jeste potreba jačanja kadrovskih i administrativnih kapaciteta službi za javne nabavke i tenderskih komisija, u cilju što efikasnijeg sprovođenja postupaka javnih nabavki.

Panel diskusija „Kako protiv korupcije u javnim nabavkama?“ organizovana je u okviru projekta Civilno društvo i građani protiv korupcije u javnim nabavkama, koji Institut alternativa (IA) sprovodi uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, a koji ima za cilj mapiranje ključnih rizika za korupciju u javnim nabavkama. Aktivnosti projekta usmjerene su ka jačanju saradnje između državnih i nedržavnih aktera u utvrđivanju nepravilnosti u oblasti javnih nabavki i formulisanju preporuka za unaprijeđenje.

Objavljeno

Reagovanje: Državni revizor ne može biti član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije

Skupština je na putu da prekrši Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) i kompromituje imenovanje Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije.

Odbor za antikorupciju je juče većinom glasova podržao kandidate za članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije. Odbor je time ponovio grešku koju je napravila Komisija za predlaganje kandidata, podržavši kandidata čijim bi se imenovanjem direktno prekršio Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji.

Naime, Komisija i Odbor su podržali kandidaturu g. Radula Žurića, dugogodišnjeg državnog revizora u Državnoj revizorskoj instituciji. Odredbama Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji, koje uređuju sprječavanje sukoba interesa, izričito je zabranjeno članstvo državnih revizora u organima upravljanja pravnih lica (Član 41 i 45). To je zabrana koja važi za članove Senata DRI, a shodno se primjenjuje i na državne revizore.

Savjet je organ upravljanja Agencije za borbu protiv korupcije, koji kao organ donosi Statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije, usvaja predlog budžeta i završnog računa Agencije, usvaja pravila o radu Agencije, raspisuje konkurs za izbor direktora Agencije, bira i razrešava direktora Agencije, itd.

Jedini način da Skupština Crne Gore podrži predloženi sastav Savjeta Agencije je ukoliko g. Žurić u međuvremenu podnese ostavku na svoje radno mjesto u DRI. U suprotnom, Skupština će direktno prekršiti Zakon o DRI i kompromitovati postupak konstituisanja organa Agencije za sprječavanje korupcije.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Dug je put od zakona do USKOK-a

Dug je put od zakona do USKOK-aU Crnoj Gori cvjeta korupcija. Kao država i društvo najmanje smo uspješni u iskorijenjivanju one na visokom nivou, iako ni protiv ”sitne” nemamo odgovarajući lijek. Uspješna borba protiv ove pojave primarno podrazumijeva veći broj krivičnih prijava, potvrđenih optužnica, presuda i utvrđene odgovornosti, što u potpunosti pomjera fokus sa dosadašnjih, prvenstveno, zakonskih unapređenja, na aktivnosti policije, sudova i Tužilaštva. A u ovom trouglu institucija malo šta funkcioniše kako treba. Saradnja između policije i Tužilaštva, uključujući i razmjenu podataka, je izuzetno slaba. Ustaljena je praksa odugovlačenja sudskih procesa, pa izostaju presude i u slučajevima gdje su istrage urodile plodom. Tužilaštvo je izuzetno pasivno, a o tome svjedoči mali broj istraga koje se sprovode na inicijativu ove institucije, nepostupanje po navodima o zloupotrebama iz izvještaja državnih institucija ili medija, opadanje broja potvrđenih optužnica za krivična djela sa elementima korupcije, kao i prenošenje jednog broja predmeta iz godine u godinu. Uz sve to, prisutna je i selektivnost u borbi protiv korupcije na visokom nivou, odnosno gotovo isključivo postupanje nadležnih organa u slučajevima kada je politička podrška očigledna.

Upravo kako bi odgovorila na ove izazove, Vlada je krenula u formiranje novog institucionalnog okvira, koji podrazumijeva uspostavljanje Agencije za borbu protiv korupcije i Specijalnog državnog tužilaštva, i sve nade polaže u njih. Stoga bi samo postojanje ovih institucija trebalo nedvosmisleno svima da nam pokaže čvrstu opredijeljenost za borbu, pa će korupcija kao čarobnim štapićem nestati iz društva. Otuda su ovih dana sve oči uprte u izbor glavnog specijalnog tužioca, koji će biti na čelu SDT, a neposredno odgovoran VDT-u. Tri kandidata: tužiteljka, sudija i advokat. Jedna sa iskustvom “na vrhovnoj poziciji” za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali bez rezultata koji bi joj bili preporuka za novi izbor. Drugi je favorit Vrhovnog državnog tužioca, koji se “pesnicama” izborio da se ”pita” u izboru, pa zato blagu prednost moramo dati njemu. Treći, kako se kalkuliše ovih dana u medijima, koga podržava DPS, što bi opet mogla biti ”zamka” kako bi se mislilo da je izabran kandidat bez neposredne podrške vladajuće partije. Takav zaključak se nametnuo i pri izboru rješenja za imenovanje glavnog specijalnog tužioca, budući da je oštra polemika između VDT-a i tadašnjeg ministra pravde više izgledala kao ”kamufliranje” onoga što DPS zapravo želi, a to je, ipak, malo više diskrecionog prava u izboru, na čijoj god strani, a malo manje fokusa na stručnim kvalifikacijama kandidata.

Bilo kako bilo, izborom glavnog i deset specijalnih tužilaca koji očekujemo do kraja mjeseca, uz usvajanje zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu sa početka godine, biće stvoreni institucionalni i zakonski preduslovi za organizaciono čvršću i kompaktniju strukturu Tužilaštva za borbu protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala. Ipak, kao što se može vidjeti iz primjera zemalja koje su više odmakle u procesu demokratizacije od nas, jasno je da je ovo tek mali korak i da će se u praksi ponovo javljati problemi sa početka priče. Otklon od takvih praksi je ključ za uspjeh. Postoji nepopularna sintagma u političkom diskursu koja je lijek za sve ove boljke, ali hajde da je izbjegnemo i upotrijebimo riječnik rezultata.

Šta onda treba raditi? Nedavno sam zamoljena od studentkinje sa Univerziteta u Jorku da odgovorim na nekoliko pitanja u vezi sa integracijom i demokratizacijom zemalja Zapadnog Balkana. Jedno od pitanje je glasilo: ”Šta čini Hrvatsku drugačijim primjerom u procesu integracije u EU? Mentalitet? Da li su Hrvati više Evropljani od ostalih naroda Zapadnog Balkana?” Možda. Ali, evo kako izgleda taj mentalitet na primjeru hrvatskog specijalnog tužilaštva. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, USKOK, do 2012. godine dostigao je stepen osuda u 95% slučajeva i krivično gonio bivšeg premijera, bivšeg zamjenika predsjednika, bivše generale i druge visoke zvaničnike. Akcenat je na funkcijama, ali i na ”bivši”. Politička podrška za rad ovog tijela je obezbjeđivana sporo. Prvobitna rješenja kojim su uređene nadležnosti USKOK-a mijenjana su dva puta kako bi se obezbijedila dobra saradnja sa policijom i sudovima.

Ključna postignuća Hrvatske u borbi protiv korupcije nam govore da nam predstoji iscrpna borba sa mentalitetom, klijentelizmom, višedecenijskom kontrolom svih državnih struktura od strane jedne političke partije. Dugačak je put od zakona do USKOK-a. Ili, institucije su te koje bi trebalo da budu nedodirljive, a ne javni funkcioneri.

dr Jovana MAROVIĆ

Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa i članica radne grupe za poglavlje 23

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Poziv za rad u IA: Program za mlade profesionalce TTF

TTF-LOGO_2011_150251-1024x247

Otvoren je poziv za mlade profesionalce koji su završili magistarske ili doktorske studije u oblasti društvenih nauka za plaćeni rad u periodu od šest mjeseci u Institutu alternativa.

Tokom rada, zaposleni će imati priliku da se bave istraživačkim radom uz mentorstvo naše koordinatorke istraživanja.

Krajnji produkt istraživanja biće analiza i predlog praktične politike u okviru jedne od istraživačkih oblasti Instituta alternativa.

Ovom inicijativom Think Tank Fond Fondacije za otvoreno društvo (Think Tank Fund Open Society Foundations – OSF) namjerava da podrži do 15 mladih ljudi koji su nedavno završili magistarske ili doktorske studije u zemljama OECD, a žele da započnu rad u renomiranim istraživačkim centrima u svojim matičnim državama.

Kandidati moraju imati:

  • završene magistarske ili doktorske studije u oblasti društvenih nauka na nekom od univerziteta u zemljama OECD;
  • između 23 i 35 godina starosti;
  • državljanstvo ili privremeni boravak u Crnoj Gori;
  • tečno poznavanje engleskog i maternjeg jezika.

Proces prijavljivanja:

Ukoliko ste zainteresovani za rad u Institutu alternativa i ispunjavate uslove, pošaljite svoju biografiju i motivaciono pismo na email koordinatorke istraživanja u IA, Jovane Marović na jovana@institut-alternativa.org.
Nakon odobrene prijave od strane organizacije, potrebno je poslati potrebna dokumenta TTF-u.

Rok za prijave je otvoren do 20. avgusta 2015.

Više o procesu prijave pročitajte ovdje.

Više detalja o TTF programu možete pronaći na ovom linku.