Mjesec: Novembar 2013.

Rješenja predložena u prijedlogu Zakona o Prijestonici koji su podnijeli poslanici DPS-a, a koja se odnose na finansiranje Prijestonice, su neodrživa i diskriminatorska prema ostalim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori.

Prijedlog Zakona predviđa radikalne izmjene načina finansiranja Prijestonice i osnivanje Fonda za razvoj Prijestonice. Ključna teza kojom se opravdava način finansiranja novog Fonda je prvi stav ovog prijedloga Zakona: “Prijestonica je grad svih građana Crne Gore”. Sa druge strane, nije objašnjeno na koji način će građani drugih opština imati koristi od projekata koji će se finansirati iz ovog Fonda. Ovo posebno iz razloga što u Senatu prijestonice koji raspolaže sredstvima Fonda, neće biti predstavnika drugih opština osim Glavnog grada, a prema prijedlogu Zakona, u Senatu više neće biti ni predstavnika Zajednice opština.

Ne vidimo logiku da za razvoj Cetinja novac izdvajaju građani drugih lokalnih samouprava, koje su mahom i same u teškoj finansijskoj situaciji, sa desetinama miliona duga i blokiranim žiro računima, opština koje i same žive od donacija iz nacionalnog budžeta i Egalizacionog fonda.

Podsjećamo da je Prijestonica je u finansijskom smislu već izuzeta od ostalih lokalnih samouprava, prema važećem zakonodavstvu. Kada je riječ o porezu na dohodak fizičkih lica, svim opštinama pripada 12%, a Prijestonici 16%, što je značajno imajući u vidu da se radi o jednom od rijetkih naplativih prihoda opština. Cetinje takođe već ubira značajna sredstva preko Egalizacionog fonda i od donacija iz budžeta države. Ti prihodi su u prethodne tri godine činili prosječno više od trećine budžeta Prijestonice.

U prijedlogu Zakona se kaže da će sredstva Fonda za razvoj Prijestonice “činiti 10% vrijednosti projektovanog Kapitalnog budžeta Crne Gore”, ili, ako se uzme ovogodišnji budžet kao primjer, više od šest i po miliona eura. Sa druge strane, ukupni budžet Prijestonice za 2013 je iznosio približno toliko, 6,560,000 eura. Drugim riječima, predlagači Zakona žele da Senatu prijestonice obezbijede sredstva koja su jednaka ukupnom budžetu Prijestonice.

Sa druge strane i sama Prijestonica ima određene obrasce u raspolaganju budžetom koji se ne čine domaćinskim. Neizmirene obaveze su na kraju prethodne godine bile skoro koliko i cijeli budžet Cetinja, oko šest miliona eura. U isto vrijeme, i pored velikog duga, Cetinje je i lokalna samouprava koja je već godinama za redom rekorder u pogledu davanja pozajmica.

Obrazloženje koje prati ovaj zakon je slično rješenjima koja mu prethode – nezadovoljavajuće i neubjedljivo. Umjesto tumačenja trendova u finansiranju Prijestonice, brojki, podataka i argumenata za krupne izmjene u sistemu lokalnih finansija koje predlažu, poslanici DPS-a se kao pozivaju na istoriju i patriotrizam. Posebno je problematično što u obrazloženju prijedloga zakona, predlagači ističu da za njegovo sprovođenje nisu potrebna dodatna sredstva, iako se zakonom predviđa osnivanje cijelog novog fonda, kao i premještanje sjedišta određenih institucija na Cetnje.

Zajednica opština je ove godine pripremila analizu stanja finansiranja lokalnih samouprava i predložila konkretna rješenja čijom primjenom bi se obezbijedili stabilniji izvori finansiranja za sve lokalne samouprave u Crnoj Gori. Umjesto predizbornih manipulacija i neodrživih, populističkih rješenja, poručujemo poslanicima da probleme u lokalnim finansijama rješavaju na sistemskom nivou, usvajajući rješenja koja će pomoći održivosti svih lokalnih samouprava u Crnoj Gori.

Za više informacija o lokalnim budžetima, posjetite naš portal www.mojgrad.me

Marko SOŠIĆ

Istraživač javnih politika

Godišnji izvještaj o radu Državne revizorske institucije (DRI) za 2012. godinu donosi zabrinjavajuće podatke o stepenu ispunjenosti njenih preporuka, koje je Skupština usvojila kao svoje zaključke krajem prošle godine. Naime, ispunjeno je tek oko 15% od preporuka izrečenih na završni račun budžeta, a DRI je utvrdila i da mnogi podaci Vlade o stepenu ispunjenja preporuka nisu tačni.

DRI je prošle godine po prvi put dala uslovno mišljenje na završni račun budžeta (za 2011. godinu) i izrekla čak 47 preporuka kako bi se stanje popravilo. U ovogodišnjem izvještaju DRI čitamo kako je od datih preporuka ispunjeno tek 7. Sa druge strane, 12 preporuka je sasvim zanemareno, dok je rad na ispunjenju ostalih uglavnom u ranim fazama implementacije. Ako se podsjetimo podatka iz prošle godine, kada je DRI ustanovila da je više od 70% preporuka na završni račun za 2010. godinu ostalo neispunjeno, jasno je da postoji krupan, sistemski problem u Vladinom odnosu prema radu DRI.

Ove brojke zabrinjavaju i zbog toga što se ne slažu sa evidencijom koju je sama Vlada predočila kroz kvartalne izvještaje o sprovođenju Akcionog plana za implementaciju preporuka DRI. U velikom broju slučajeva, DRI je utvrdila da ocjene Vlade da je neka preporuka ispoštovana nemaju utemeljenje u praksi.

Na primjer, dok Vlada tvrdi da je ispunila preporuku koja se ticala ugovora o djelu i zapošljavanju državnih službenika i namještenika na ovaj način, DRI daje konkretne podatke da preporuka nije ispunjena i da se situacija u ovom pogledu nije popravila. Slična neslaganja između Vladinih i ocjena DRI se mogu primijetiti kod usklađivanja poslovanja potrošačkih jedinica sa zakonskim propisima, poreske kontrole, obračuna zarada zaposlenih u MVPEI-u, radnih grupa, subvencija, itd.

Kada je, prije godinu dana, usvojen Akcioni plan Vlade, Institut alternativa ga je kritikovao i tvrdio da se radi o dokumentu sa ozbiljnim nedostacima, o planu osuđenom na propast. Nalazi DRI potvrđuju naše bojazni, a pokazalo se i da sistem praćenja ispunjenja akcionog plana nije uspostavljen tako da da daje pouzdane podatke. Kako i sljedeće godine ne bi čitali sličan izvještaj DRI i da ovogodišnje preporuke ne bi ostale mrtvo slovo na papiru, potrebno je da Skupština i Vlada preduzmu dinamične mjere.

Očekujemo od Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da se pozabavi ovakvim odnosom Vlade prema skupštinskim zaključcima i insistira na izradi novog, kvalitetnog Akcionog planu za ispunjavanje preporuka DRI od strane Vlade.

Vlada mora usvojiti novi Akcioni plan za ispunjenje preporuka DRI koji neće ličiti na prethodni: u kom će preporuke DRI pretočiti u konkretne aktivnosti, precizno odrediti nosioce aktivnosti, pažljivo odmjeriti rokove i utvrditi jasne pokazatelje uspjeha. Samo ovako sačinjen plan možemo smatrati ozbiljnim odgovorom na zabrinjavajuće nalaze DRI.

Marko SOŠIĆ
Istraživač javnih politika