Objavljeno

Reagovanje: Napad na Nezavisni dnevnik Vijesti

Povodom najnovijeg u nizu napada, Institut Alternativa ovim putem iskazuje najiskreniju solidarnost sa uredništvom, novinarima i zaposlenima u dnevnoj novini Vijesti.

Iskazujemo bojazan da je poruka najnovijeg napada kako ce sljedeći put napadači biti jos žešći i nemilosrdniji, odnosno da će brutalno i direktno udariti na živote ljudi.

Pozivamo Vladu da pruži policijsku zaštitu i obezbjeđenje prostora redakcije dnevnog lista Vijesti. Novinari ne mogu i ne smiju raditi u uslovima koji liče na izvještavanje sa prve linije fronta.

Apelujemo na najširu podršku i solidarnost svih slobodnih ljudi. Nasilje mora biti osuđeno i zaustavljeno. Žrtva ovog i ranijih napada nisu samo konkretni ljudi, već svi građani i njihove slobode.

Ministar unutrašnjih poslova mora vremenski oročiti rezultat istrage najnovijeg napada. Ukoliko u što kraćem roku ne bude rezultata istrage, rukovodioci moraju podnijeti ostavku ili biti razriješen. Najprije direktor Uprave policije, a zatim i ministar.

Ako postoje razlozi za neuspjeh dosadašnjih istraga, javnost ima pravo da sazna te razloge. Naročito ako je riječ o unutrašnjim opstrukcijama u policiji, tužilaštvu i ANB.

Pozivamo predsjednika Vlade da prekine kampanju koja se protiv kritičara režima vodi u državnim i njemu bliskim medijima.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović snosi najveću odgovornost za nastavak napada. Đukanovićeva politička odgovornost je najveća jer godinama unazad nije obezbijedio da se napadači na novinare privedu pravdi, a istovremeno je ohrabrivao obračun sa nezavisnim medijima.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Treća godina Škole javnih politika

Institut alternativa nastavlja sa uspješnim projektom Škola javnih politika zahvaljujući podršci Komisije za dodijelu sredstava od igara na sreću.

Nakon uspješnog okončanja programa Škole javnih politika u 2012. i 2013 godini, Komisija je podržala realizaciju Škole za treću generaciju polaznika, koju će Institut alternativa u saradnji sa Centrom za monitoring realizovati tokom 2014. godine. Nastavak realizacije programa ozvaničen je danas potpisivanjem Ugovora.

Program Škole javnih politika do sada je pohađalo 60 polaznika, među kojima je najveći broj onih koju su zaposleni u organima državne uprave, i manji broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi, sindikalnim organizacijama, medijima, aktivisti nevladinog sektora, kao i najbolji studenti osnovnih i postdiplomskih studija.

Budući da formalni sistem obrazovanja u Crnoj Gori ne pruža dovoljno znanja i vještina u oblasti izučavanja javnih politika, glavni cilj Škole je da doprinese njihovom kvalitetnom razvoju kroz osnaživanje kapaciteta zainteresovanih strana o etapama i akterima ciklusa razvoja javnih politika. Osim toga, Škola pruža priliku za unapređenje komunikacije i saradnje među učesnicima iz različitih sektora, institucija i organizacija.

Program Škole javnih politika se realizuje kroz pet modula u ukupnom fondu od dvadeset šest časova a predavači su najeminetniji stručanjaci iz ove oblasti: profesori sa Univerziteta u Zagrebu, Beogradu i Podgorici i ostali stručnjaci i neposredni akteri javnih politika. Tokom višemjesečne obuke polaznici Škole imaće priliku da se upoznaju sa svim ključnim aspektima procesa kreiranja, analize, sprovođenja i monitoringa javnih politika. Govoriće se i o sektorskim politikama, ulozi think tank organizacija u kreiranju javnih politika, i ulozi državnih i nedržavnih aktera u kreiranju politika na nivou EU.

Konkurs za polaznike treće generacije Škole biće raspisan u februaru.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Javna rasprava o novoj strategiji reforme pravosuđa (2014-2018)

Na skupu održanom 23. decembra u hotelu „Podgorica“, predstavnice Instituta alternativa, dr Jovana Marović i Dina Bajramspahić, učestovovale su na javnoj raspravi o nacrtu Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2018. godine. Javnu raspravu organizovalo je Ministarstvo pravde uz podršku Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

U ovoj fazi pripreme ovog dokumenta, identifikovani su problemi i strateške smjernice za dalje reforme, dok će se mjere, indikatori i rokovi za realizaciju mjera definisati u narednom periodu. Formulisane smjernice odnose se na oblasti jačanja nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa, jačanja efikasnosti pravosuđa, umrežavanje sa evropskim pravosuđem, kao i jačanje dostupnosti, transparentnosti i javnog poverenja u pravosuđe.

Objavljeno

Reagovanje: Otkriti počinioce napada na Miloša Radulovića

Država Crna Gora i njene bezbjednosne strukture, prije svih Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, moraju učiniti sve da otkriju počinioce napada na policijskog starješinu Miloša Radulovića. Država mora obezbijediti da se sačuva život svog službenika, ali i dostojanstvo pred pritiscima kriminalnih struktura. Borba protiv organizovanog kriminala podrazumijeva da mnogi službenici Uprave policije i drugih istražnih organa rizikuju svoj život razotkrivajući krivična djela i aktivnosti kriminalnih grupa.

Činjenica da se radi o drugom napadu u nizu nam govori o kontinuiranom pritisku na jednog policijskog službenika. Ukoliko napadi na policijskog starješinu Miloša Radulovića ostanu nerazotkriveni, to će značiti da smo kao država nemoćni protiv organizovanog kriminala. Zaštitom Radulovića, pronalaženjem i sankcionisanjem njegovih napadača, Uprava policije mora dokazati i javnosti i sopstvenim službenicima da ovakvi napadi ne mogu proći nekažnjeno.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Stevo Muk u emisiji ”Načisto” TV Vijesti

Pogledajte snimak emisije “Načisto” kod Petra Komnenića, na TV Vijesti, u kojoj je gost bio predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk. Emisija emitovana 12. decembra 2013. godine. Teme o kojima se govorilo su otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24, reforma sektora bezbjednosti i odbrane, kontrola primjene mjera tajnog nadzora, rad nezavisnih, kontrolnih institucija kao što je Državna revizorska institucija, rad tužilaštva i mnoge druge:

Objavljeno

Budžet i politička volja

Budžet i politička voljaVlada je krajem novembra usvojila predlog Zakona o budžetu za 2014.godinu. Zakon o budžetu je najvažniji zakon kojim se određuje koliko će se investirati u pojedine javne politike, u konkretne javne institucije. Koliko para, toliko rezultata. Koliko para, toliko političke volje i odlučnosti da se usvojene politike sprovedu.

Predlog zakona stiže u Skupštinu u prvoj sedmici decembra, a rasprava će se kao i prethodnih godina svesti na pretprazničnu trku na odborima i plenumu. O kvalitetu parlamentarne kontrole budžeta dovoljno govori da nije usvojena nijedna od 18 (osamnaest) preporuka za unapređenje stanja koje je Institut alternativa dao u analizi objavljenoj u avgustu 2012.

Brojne institucije i organi zaduženi za različite vrste kontrole i nadzora rada javne uprave, u 2014. godini će imati manji budžet nego u 2013. godini. Između ostalih, manje sredstava za obavljanje svojih nadležnosti imaće: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Državna revizorska institucija, Revizorsko tijelo, Komisija za kontrolu državne podrške i pomoći, Uprava za javne nabavke, Prekršajni organi, pa čak i sama Skupština Crne Gore.

Nema dobrog opravdanja za planirana izdvajanja za Državnu revizorsku instituciju. Posljedica takvog budžetskog plana biće stagnacija aktivnosti Državne revizorske institucije. DRI i dalje neće biti u mogućnosti da izvrši veći broj revizija i krene u naprednije revizije. Ministarstvo finansija odnosno Vlada umanjilo budžet DRI za 2014. godinu koji je utvrdio skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet. Ovim se potvrđuje potreba jačanja finansijske nezavisnosti DRI i smanjenja uticaja koji izvršna vlast, kao subjekat revizije, ima na budžet DRI. Ipak, ostaje nejasno zašto sama DRI nije tražila značajno više sredstava za svoje aktivnosti u narednoj godini.

Sa druge strane, povećan je budžet državnog tužilaštva (3,86%), institucije od koje se tako mnogo očekuje u ispunjavanju obaveza u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Planirana su sredstva za sedam novih zamjenika tužilaca, kao i sredstva za jačanje informacionog sistema. Takođe, pohvalno je što je plan budžeta za Agenciju za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama povećan za oko 10%, čime se u određenoj mjeri ispravlja nepravda učinjena prošle godine kada je ova institucija dobila nove važne nadležnosti, ali ostala uskraćena za sredstva.

Godinama unazad smo ukazivali na neophodnost dostavljanja planova javnih nabavki kao priloga obrazloženju predloga Zakona o budžetu. Vlada se oglušila o taj predlog, a ni Skupština ih u tom smjeru nije ni ohrabrivala ni obavezivala. Tako smo uskraćeni za više kvalitetnijih informacija o najvećim i najkontroverznijim, za korupciju najrizičnijim budžetskim troškovima.

Obrazloženju predloga zakona nedostaje informacija u kojoj mjeri su troškovi predviđeni za sprovođenje strategija i akcionih planova (uključujući akcione planove za poglavlja 23 i 24) pretočeni u plan budžeta za 2014. Godinu.

Na kraju, sistemski posmatrano, u ovom predlogu budžeta osim riječi “program” nije ostalo ništa od programskog budžetiranja, tako važnog za planiranje I procjenu sprovođenja programskih politika. Ni ove godine nemamo definisane indikatore učinka prema kojima bi mogli mjeriti da li su institucije ostvarile ciljeve za koje su dobile sredstva.

U 2014. godinu ulazimo sa godišnjim budžetom koji neće predviđati prekršajnu odgovornost. Drugim riječima, godišnji budžet bi valjalo poštovati, ali i ne mora – ako se neka odredba i prekrši, DRI će pronaći i upozoriti, ali za to niko neće odgovarati.

Sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji bi ovo stanje popravio još uvijek nije usvojen, već godinu dana od objavljivanja njegovog nacrta, a njegova primjena u ovom dijelu će biti odložena čak i ako se usvoji do kraja godine.

Politika Vlade prema nevladinim organizacijama jasno je vidljiva iz predloga budžetskih sredstava za Komisiju za raspodjelu prihoda od igara na sreću. Za Komisiju odnosno raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama je planirano 1,7 miliona eura. Zakon o budžetu je morao biti saglasan zakonu o igrama na sreću koji propisuje da se za Komisiju izdavaja 60 % prihoda od igara na sreću. Međutim, sredstva koja su po ovom zakonskom osnovu izdvojena i planirana Budžetom tokom perioda 2008-2013, manja su od sredstava koja su morala biti izdvojena na osnovu Zakona o igrama na sreću za nešto više od 4,7 miliona eura. Tako su ukupna izdvajanja za nevladine organizacije iz državnog budžeta umanjena za 4 miliona eura u 2010. na 1,7 miliona u 2013. godini. Posmatrano u procentu od tekućeg budžeta Crne Gore, sa 0,73 u 2010. godini na 0,24 % u 2013. godini. Očigledno da Vlada i ovim predlogom budžeta ne želi da ispravi nezakonitosti kojima je nevladine organizacije uskratila za višemilionska sredstva.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici ,,Forum” dnevnog lista Vijesti