Poslanici da se uzdrže od glasanja o novom sporazumu sa UAE koji ponovo predviđa izuzeća od javnih nabavki i konkurentnih procedura, dok Ustavni sud ne donese odluku o prethodnom. Odredbe ugovora kojim se isključuje primjena nacionalnog zakonodavstva prijetnja su transparentnosti i konkurentnosti, suprotne su obavezama iz Reformske agende i moraju se ponovo razmotriti.
Na današnjoj sjednici Skupštine planirano je razmatranje Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Nakon ranije potpisanog sporazuma za oblast turizma, ovo je još jedan sporazum koji predviđa izuzetke od primjene bilo kakvog nadmetanja, odnosno isključujući zakonodavstvo u oblasti koncesija, javnih nabavki, javnih tendera ili bilo kakvog konkurentskog postupka u sprovođenju predmeta sporazuma.
Pred poslanicima se danas nalazi novi sporazum sa UAE, iako Ustavni sud još uvijek nije donio odluku o ocjeni ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE. Podsjećamo da je Ustavni sud održao javnu raspravu o ovom pitanju 15. decembra 2025. godine.
Evropska unija je ranije upozorila da investiciona saradnja mora biti po pravilima EU. Evropska komisija je i u posljednjem izvještaju, za poglavlje 5 (javne nabavke) koje je privremeno zatvoreno, kao posebnu preporuku izdvojila da je neophodno osigurati da međudržavni sporazumi sa UAE i drugim zemljama ne zaobilaze EU standarde u oblasti javnih nabavki.
Sklapanjem ovakvih sporazuma, krši se namjera seta koraka na koje se Vlada obavezala usvajanjem Reformske agende, kao i Skupština kroz ratifikaciju instrumenta Plana rasta.
Naime, Vlada se obavezala da će 100% međuvladinih sporazuma i ugovora sa trećim zemljama sklopljenih od decembra 2026. nadalje biti u potpunosti usklađeno sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki (sa izuzećem u oblastima odbrane i bezbjednosti). Ova mjera predstavlja ključni korak u uspostavljanju jasnog pravnog okvira koji će osigurati da se međuvladini sporazumi ne koriste kao sredstvo za izbjegavanje primjene nacionalnog i evropskog zakonodavstva o javnim nabavkama.
Izgleda da Vlada pokušava da sklopi što veći broj upravo ovakvih međudržavnih sporazuma prije formalnog roka iza Reformske agende, iako će njihove posljedice nastupiti kasnije i na taj način mogu ugroziti i pozitivne ocjene od strane Evropske komisije i širi javni interes.
Stoga, pozivamo poslanike da se uzdrže od glasanja o ovom zakonu dok Ustavni sud ne donese odluku, i pozivamo na ponovno razmatranje odredbi ugovora kojim se isključuje primjena nacionalnog zakonodavstva.
Dragana Jaćimović