Stevo Muk, predstavnik Instituta alternativa u Međuresorskom stručnom timu, glasao je protiv Nacrta plana optimizacije javne uprave u Crnoj Gori za period 2018-2020. godine.
Nacrt plana optimizacije javne uprave se mahom zasniva na ograničavanju zapošljavanja do 1. marta 2019. godine, neprodužavanju ugovora na određeno vrijeme, penzionisanju zaposlenih koji ispunjavaju uslove i na sporazumnom raskidu radnog odnosa i isplati otpremnina zaposlenima zainteresovanim za ovaj način prestanka radnog angažmana.
Druge mjere su date krajnje uopšteno, a mnoge su već zapisane u važećim propisima pa ne daju dodatnu vrijednost ovom dokumentu.
Podsjećamo, aktuelnom Strategijom reforme javne uprave, Vlada je obećala da će do 2020. godine smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi za 3 183, u odnosu na 51 486 zaposlenih u javnoj upravi krajem 2017. godine, pri čemu ovaj broj ne uključuje javna preduzeća na centralnom nivou.
Smatramo da predviđene opšte, horizontalne mjere možda i pogode metu, tj. zacrtanu ciljanu vrijednost smanjenja zaposlenih, ali da one neće postići cilj. Naime, suštinska “optimizacija” bi trebalo da se sastoji u transformaciji administracije na način da se ostvari njena puna funkcionalnost, odnosno najveća moguća učinkovitost.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, je u izjašnjenju na nacrt dokumenta istakao da plan nije zasnovan na analizi iskustava, efekata istih ili sličnih mjera u prošlosti.
“Nažalost, ne postoji čak ni približna procjena o broju zaposlenih u javnom sektoru, koji ispunjava uslove za penzionisanje”, istakao je on uz podsjećanje da ovaj podatak postoji samo za organe državne uprave.
“Ovaj plan ne daje odgovor na pitanje da li su zaposleni koji će na predloženi način prestati sa radom zaista i oni za čijim radom ne postoji potreba”, dodao je Muk.
On je naglasio da tako javna uprava može doći u situaciju da se među kadrom, koji na predloženi način prestane sa radom, nalaze i oni za čijim radom postoji potreba, pa će se oni u praksi ponovo angažovati na neki drugi, manje transparentan način.
Ovi načini uključujuju značajno zapošljavanje penzionisanih lica (čak i na čelnim pozcijama pojedinih državnih institucija), preko agencija za posredovanje i na druge načine, koji nijesu rasvijetljeni u analizi koja je trebalo da prethodi usvajanju plana optimizacije.
Naročito bi bilo teško osigurati primjenu mjera koje se odnose na lokalni nivo, jer Vlada nema mehanizme kojima će pratiti zabranu zapošljavanja, niti ima nadležnost da ovu zabranu nametne lokalnim samoupravama, mimo 16 opština sa kojima su potpisani ugovori o reprogramu poreskog duga.
Institut alternativa je u analizi “Začarani krug racionalizacije”, pripremljenoj u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži”, predstavio naučene lekcije iz prethodnih pokušaja smanjenja broja zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru.
“Da bi bio uspješan, proces optimizacije javnog sektora mora biti sveobuhvatan”, zaključuje se u analizi, uz napomenu da isključivanje javnih preduzeća na centralnom nivou i pojedinih institucija (Centralne banke, Vojske) iz trenutnog pokušaja optimizacije predstavlja značajan propust, koji može imati loše posljedice po cijeli sistem.
“Ovo je posebno važno za nivo monopolskih javnih preduzeća, koja mogu postati „utočište“ za zbrinjavanje otpuštenih iz državnog i lokalnog nivoa”, piše u analizi.
Tim Instituta alternativa
