Zadovoljan jedino DPS

Stevo Muk tvrdi da je parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti slab

Podgorica – U sprovođenju kontrole i nadzora sektora bezbjednosti rezultati parlamenta, odnosno nadležnog Odbora za bezbjednost i odbranu su i dalje slabi, iako postoji određeni napredak, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk.

“Iako čelni ljudi sektora odbrane i bezbjednosti dolaze pred Odbor, podnose određene izvještaje i odgovaraju na pitanja poslanika članova Odbora, čini se da su jedino predstavnici DPS-a zadovoljni, dok niko drugi nije ubijeđen da se rad ovih institucija odvija u skladu sa zakonom”, kazao je Muk “Vijestima”.

Komentarišući tvrdnje da je nedostatak političke volje razlog zbog kojeg parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti nije adekvatan, Muk je kazao da je to očigledno.

Vlast, prema njegovom mišljenju, ne želi promjene ni pravnog okvira, ni prakse, a opozicija ne vjeruje da se promjenom pravnog okvira može promijeniti praksa.

“Smatram da je uloga SDP-a jako važna, jer može da zajedno sa opozicijom obezbijedi dovoljnu većinu za promjene u toj oblasti”, rekao je Muk .

Proces integracije Crne Gore u NATO, dodao je, trebalo bi više koristiti za ostvarenje napretka u toj oblasti koja je integralni dio reformi koje treba ostvariti.

“Poznato je da se u Crnoj Gori politička \’volja\’ stvara najprije kroz snažne zahtjeve međunarodne zajednice, tako da i ovaj proces nije izuzetak”, rekao je Muk, uz konstataciju da je tom poslu neophodan sistemski doprinos medija i NVO.

Komentarišući efikasnost tog Odbora za bezbjednost i odbranu u prethodnom periodu, u sprovođenju svojih ustavnih nadlažnosti, odnosno demokratske i civilne kontrole sektora bezbjednosti, Muk je ukazao na činjenicu da vrste informacija koje se predstavljaju tom tijelu nijesu definisane, tako da to tijelo zavisi od onog što je određeni organ odlučio da ponudi kao informaciju.

“Ipak, Odbor ne koristi mogućnosti da traži posebne izvještaje i da na taj način dobije informacije koje osnovni izvještaji ne sadrže”, dodao je on.

Muk ističe da je za efikasniji nadzor sektora bezbjednosti potrebno fokusiranje na sistemska pitanja, korišćenje mogućnosti koje već imaju na raspolaganju u zakonima, te veće korišćenje javnosti.

Sistemska pitanja, smatra on, uključuju na primjer definisanje obaveze Skupštine da u plenumu razmotri i usvoji zaključke Odbora i da od Vlade traži izjašnjenje i određene povratne informacije.

“Sjetimo li se zaključaka Odbora povodom operacije Balkanski ratnik, vidjećemo da je dalja komunikacija na relaciji Skupština-Vlada blokirana upravo zbog pravno nedefinisane sudbine zaključaka Odbora pred skupštinskim plenumom”, kazao je Muk, koji tvrdi da prema saznanjima Instituta Aliternativa, Skupština u plenumu nikada nije usvojila neki zaključak Odbora.

“Predsjednik i Kolegijum Skupštine bi trebalo da se pozabave ovim pitanjem”, dodaje on.

Nije sve što radi ANB državna tajna

Osvrćući se na nedavno održanu sjednicu Odbora za bezbjednost, koja je bila zatvorena za javnost, a na kojoj je razmatram rad Agancije za nacionalnu bezbjednost za prošlu godinu, Muk kaže da nema opravdanog razloga da veći dio izvještaja o radu ANB ne bude predstavljen javnosti.

To, po njegovom mišljenju, podrazumijeva objavljivanje načelnih informacija, ocjena i stavova, ali ne i informacija o konkretnim osobama, tekućim akcijama i detaljima operativne prirode koji po prirodi posla koji sprovodi Agancija moraju biti tajni.

Muk smatra da javnost treba da bude upoznata sa ključnim prijetnjama nacionalnoj bezbjednosti, što je praksa rada relevantnih službi bezbjednosti.

Takođe, sugeriše da javnost treba upoznati sa podacima o broju procesuiranih slučajeva u kojima su podaci koje je prikupljala ANB bitno pomogli u rasvjetljavanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. S tim u vezi, posebno je značajna informacija o sprovedenim mjerama tajnog nadzora i njihovim rezultatima.

Muk kaže da je od interesa da javnost bude upoznata i sa rezultatima rada generalnog inspektora ANB, posebno u dijelu ranije saopštavanih optužbi o političkim i privrednim aktivnostima pojedinih službenika te agancije, kao i njihove povezanosti sa bezbjednosno interesantnim licima.

Kako je sama ANB, dodaje on, po zahtjevima za pristup informacijama činila dostupnim ranije izvještaje o radu te službe u dijelu koji nije utvrđen kao tajan, nema razloga da ti djelovi izvještaja za 2009. godinu odmah po upoznavanju Odbora ne budu objavljeni.

“Značajan iskorak u odnosu sa javnošću i izgradnji povjerenja u rad ANB predstavljala bi konferencija za medije, na kojoj bi direktor Agencije predstavio djelove izvještaja za koje nema opravdanja da budu skriveni od javnosti”, smatra sagovornik “Vijesti”.

Šta je sa zakonom o parlamentarnom nadzoru?

Komentarišući činjenicu da se uporno odugovlači sa donošenjem zakona o parlamentarnom nadzoru sektora bezbjednosti, uprkos tome što je načelni tekst tog akta gotov, a Odbor se u više navrta obavezao zaključcima da će finalizirati posao, Muk kaže da parlamentarna većina očigledno ne smatra da je u njihovom interesu usvajanje tog zakona.

To, po njegovom mišljenju, može biti dokaz u prilog tvrdnjama da u sektoru odbrane i bezbjednosti ima brojnih negativnih pojava koje ne trpe kontrolu parlamenta i javnosti.

“Nema opravdanja za gotovo dvogodišnje \’zamrzavanje\’ aktivnosti Odbora na tom poslu”, kazao je Muk.

Izjava predsjednika Upravnog odbora Instituta Alternativa za dnevni list Vijesti, 08/08/2010

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.