U javnim ustanovama čiji je osnivač država radi 30.170 osoba, što je preko polovine zaposlenih u javnoj upravi na centralnom nivou. Prema Portalu otvorenih podataka, u Crnoj Gori postoji 324 javne ustanove. Uprkos njihovoj važnosti, zapošljavanje i radni odnosi u javnim ustanovama su višestruko zanemarena oblast, na koju se najčešće primjenjuju ili samo opšti propisi o radu, ili nedovoljno dobri zakoni, koji ne uvažavaju poseban značaj njihovog rada za ostvarivanje javnog interesa, isporučivanje javnih usluga i generalno za uspostavljanje sistema zasluga i transparentnosti.
Koliko je zanemarena ova oblast govori i činjenica da je tek prilikom donošenja aktuelne Strategije za reformu javne uprave 2022-2026 utvrđena evidencija o broju zaposlenih koja uključuje i javne ustanove kako na centralnom tako i na lokalnom nivou. Strategija je takođe prepoznala odsustvo jedinstvenog normativnog okvira za oblast javnih ustanova, koje se bave pružanjem javnih usluga građanima i pravnim licima u oblastima zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, socijalne i dječje zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja itd. Tada je prepoznato i to da Crna Gora, za razliku od zemalja iz okruženja, nema poseban Zakon o javnim ustanovama, već se dijelom uređuju „sektorskim zakonima“ u oblasti društvenih djelatnosti. Zbog toga je u Strategiju uvrštena i potreba za izradom posebne analize o sistemu javnih ustanova u zemlji i izrada Zakona o javnim ustanovama, kao i uvođenje obaveze kadrovskog planiranja za ovaj segment javnog sektora.
Vlada Crne Gore je, nakon što je usvojila Analizu s identifikovanim izazovima i preporukama o potrebi uspostavljanja normativnog okvira javnih ustanova, pristupila i izradi Zakona o javnim ustanovama. U ovoj analizi ukazujemo na potencijalne pravce unapređenja aktuelnog nacrta ovog akta, a imajući u vidu i prethodno iskustvo u ovoj oblasti i detektovane nedostatke u procedurama zapošljavanja, kadrovskog planiranja i zaštite prava koji su predstavljeni u okviru Mape rizika o korupciji i neprimjerenim uticajima prilikom zapošljavanja u javnom sektoru (https://mapa-rizika.me). Analiza je podijeljena na dva ključna dijela: najprije, ukazujemo na ključne pravne praznine i nedorečenosti u ovoj oblasti, dok u drugom dijelu ukazujemo na ključne pravce unapređenja.