Za slobodan pristup informacijama bez izgovora

U komentarima na Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama ukazali smo da pojedine odredbe, neprecizno postavljena ograničenja poput poslovne tajne ili zaštite intelektualne svojine, kao i nejasna dinamika proaktivnog objavljivanja informacija od javnog značaja, mogu osujetiti otklon od dosadašnje loše primjene ovog akta.

Institut alternativa je uzeo učešće u javnoj raspravi i u okruglom stolu o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) i predstavio ključne preporuke za oporavak transparentnosti javnog sektora.

Za pravnu sigurnost primjene inoviranog zakona je ključno propisivanje obaveze sačinjavanja i redovnog ažuriranja kataloga organa vlasti koji podliježu obavezama u vezi sa slobodnim pristupom informacijama (katalog obveznika primjene Zakona o SPI). Time će se ubuduće izbjeći situacije u kojima se Institut alternativa više puta našao, a to je da organ vlasti, poput privrednog društva u većinskom državnom vlasništvu, tvrdi da nije obveznik primjene Zakona o SPI i da se oko toga sporimo pred Upravnim sudom.

Zakon je zadržao poslovnu tajnu i zaštitu intelektualne svojine kao osnov za ograničenje pristupa informacijama. Problem je što se značenje ovih pojmova crpi iz brojnih drugih zakona koji ih mahom definišu u kontekstu privatnog sektora. Dosljedna primjena ovih definicija na javni sektor, a u kontekstu primjene Zakona o SPI, obesmislila bi sami duh slobodnog pristupa informacijama i derogirala ključne principe ovog krovnog Zakona.

Podsjećamo da smo u analizi „Poslovne tajne javnih preduzeća“ 2019. godine pokušali da prebrojimo sve zakone koji na različite načine uređuju poslovnu tajnu (njih devet), i time ilustrovali konfuziju koju je uvođenje ovog ograničenja izmjenama Zakona o SPI iz 2017. godine uvelo. Kako bi se spriječilo da interna akta pojedinih organa derogiraju odredbe Zakona o SPI (kao što su činila i čine pojedina preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, kao da su privatna), smatramo da eventualno rješenje treba tražiti na način što će se jasno definisati da poslovna tajna, u duhu ovog zakona, eventualno može podrazumijevati isključivo informacije koje imaju komercijalnu vrijednost, sadrže neotkrivena znanja, izume, dostignuća (inovacije), koje nisu nastale u okviru pružanja određene javne usluge i koje se ne odnose na raspolaganje finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom, i za koje nije propisana obaveza proaktivnog objavljivanja u drugim posebnim zakonima, odnosno, za čijim objavljivanjem ne postoji preovlađujući javni interes.

Smatramo i da je ograničenje pristupa informacijama koje se odnosi na pokretanje i vođenje po službenoj dužnosti disciplinskog, upravnog i sudskog postupka, i okočanje ovih postupaka, preširoko postavljeno. Smatramo da bi ovakav izuzetak bio svojevrstan „autogol“ slobodnom pristupu informacijama, budući da je skoro svako postupanje javnopravnih organa upravni postupak.

U dijelu koji se tiče proaktivnog objavljivanja, smatramo da Zakonom treba propisati i dinamiku objavljivanja svih dokumenata koja podliježu obavezi proaktivnog objavljivanja (spiskova zaposlenih i javnih funkcionera i akata o unutrašnjoj organizaciji, ugovora, aneksa ugovora itd.). Neredovno ažuriranje je sudbina većine baza podataka u Crnoj Gori, pa smatramo da Zakonom precizno treba obezbijediti da se ovi dokumenti objave ili ažuriraju u roku od sedam dana od usvajanja i/ili nastanka promjene.

Takođe, treba definisati da se i informacije o dodjeli bespovratnih sredstava, subvencija, kredita, sponzorstava i donacija i informacije o pojedinačnim plaćanjima fizičkim i pravnim licima objavljuju najmanje na mjesečnom nivou, do desetog dana tekućeg mjeseca za prethodni. Ne postoji opravdanje za kvartalno izvještavanje o ovim pitanjima, jer su organi vlasti već dokazali da su u stanju da proizvode ove informacije čak i nedjeljno, prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Kako bi se obezbijedila puna transparentnost, neophodno je da se, uz informacije o pojedinačnim raspolaganjima prema fizičkim i pravnim licima (tabelarno, kako je to sad predviđeno), objavljuju i akta na osnovu kojih se vrši isplata – ugovori, fakture, nalozi, rješenja i druga akta.

Izuzetak kojim se izuzimaju od prava na pristup informacijama sredstva dodijeljena za socijalna primanja, zdravstvenu zaštitu i zaštitu od nezaposlenosti treba brisati, jer organi to zloupotrebljavaju i odbijaju zahtjeve za SPI, iako su načini kako se ove informacije štite već detaljno propisani drugim članom i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Podsjećamo, pod okriljem ovakvog izuzetka, štićeni su, između ostalog, i podaci o izdacima iz tekuće budžetske rezerve.

Ostali detaljni komentari Instituta alternativa dostupni su na ovom linku.

Stevo Muk

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.