Proaktivno informisanje građana o korišćenju budžetske rezerve i parlamenta o izvršenju budžeta, i izvještavanje o ispunjenju preporuka Evropske komisije, su neke od obaveza koje je Vlada odbila da uvrsti u ovogodišnji Program rada.
Institut alternativa je uputio svoje predloge u cilju unapređenja Programa rada Vlade za 2019. godinu, koji se mahom odnose na nadležnosti Ministarstva finansija i Ministarstva pravde. Naše sugestije nisu uvažene, izuzev predloga da se u ovaj dokument uvrsti obaveza pripreme Zakona o Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Međutim, kako je riječ o obavezi koja se u programima rada Vlade ponavlja iz godine u godinu, nije izvjesno da ona odražava sadržinu našeg zahtjeva da se preciziraju procedure izbora kadra i funkcionisanja ova važne, a zanemarene institucije u našem pravnom sistemu.
Predložili smo Vladi da sačini Informaciju o korišćenju tekuće budžetske rezerve u 2018. godini. Godinama upozoravamo da skrivanje informacija o potrošnji budžetskih jedinica i Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve, sa pojedinačnim iznosima koji su isplaćeni, njihovom svrhom i korisnikom sredstava, ostavlja prostor za zloupotrebe. Smatramo da ove informacije moraju biti dostupne javnosti. Dok god Komsija polaže račune samo Vladi Crne Gore, a ne i građanima, imamo pravo da sumnjamo da su se ova sredstva zloupotrebljavala u izborne svrhe.
Predložili smo i uspostavljanje obaveze da Vlada dostavlja Skupštini polugodišnje izvještaje o izvršenju budžeta, i informacije o realizaciji obaveza koje su definisane ugovorima o reprogramu poreskog duga opština i ugovorima o regulisanju međusobnih odnosa Države i opština po osnovu kreditnog zaduženja uz državnu garanciju.
Vladi smo uputili i zahtjev za sačinjavanje Informacije o smetnjama za uspostavljanje i rad budžetske inspekcije sa predlogom hitnih mjera kao i za sačinjavanje Informacije o razlozima kašnjenja u uspostavljanju evidencije državne imovine i elektronskog registra. Naime, deset godina nakon što je propisana zakonska obaveza uspostavljanja evidencije državne imovine, i dalje nije poznato koliko pokretne i nepokretne imovine posjeduje Crna Gora.
Kako bi javnost imala bolji uvid u potrošnju u oblasti javnih nabavki, predložili smo propisivanje obaveze sačinjavanja izvještaja o povjerljivim nabavkama. Smatramo da se na ovaj način ne bi ugrozila tajnost povjerljivih nabavki u sektoru bezbjednosti, a građani bi imali uvid u broj podnijetih ponuda i primijenjene procedure.
Predložili smo i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi se unaprijedio polugodišnji i godišnji izvještaj o radu ovog tijela sačinjavanjem posebnog dijela sa pregledom rada svih specijalnih tužilaca kao i informacijama o odbačenim krivičnim prijavama u odnosu na podnosioce. Smatramo da je važno usvojiti i šestomjesečni i godišnji izvještaj o sprovođenju Preporuka državnih organa na osnovu ocjena iz Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavlju 23, kako bi se omogućilo vjerodostojno praćenje realizacije ovih preporuka. Pedložili smo i izmjene Zakona o sprječavanju korupcije. Smatramo da četvorogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije od strane javnog funkcionera, koji prekrši ovaj zakon, treba proširiti i na one funkcionere koji uslijed utvrđenog kršenja zakona podnesu ostavku. Tražili smo i formiranje radne grupe, koju bi vodilo Ministarstvo pravde sa predstavnicima Uprave policije, Vrhovnog suda, Državnog Tužilaštva, Tužilačkog i Sudskog savjeta, sa ciljem ujednačavanja statistike ovih organa, kako bi se lakše pratili rezultati rada institucija u svijetlu poglavlja 23 i 24.
Nisu prihvaćeni ni predlozi da Vlada usvoji Informaciju o radu Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Odbijeno je i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti ličnih podataka, čijim izmjenama bi se propisalo pravo pristupa presudama javnih funkcionera, bez prethodne saglasnosti javnog funkcionera kojem je izrečena presuda.
Tim Instituta alternativa
