Vlada da ponovo predloži usvajanje Zakona o završnom računu budžeta

Zaboravljene preporuke DRI

Prošla godina je prva u kojoj nije usvojen zakon o završnom računu budžeta i prva u više od deceniju u kojoj Skupština nije usvojila preporuke Državne revizorske institucije kao svoje zaključke i obavezala Vladu na sprovođenje i izvještavanje.

Prijedlozi akata koje je prethodna Vlada dostavila ranijem sazivu Skupštine su arhivirani, a među njima se našao i prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2019. godinu.

Od rasprave o završnom računu, koji je prikaz izvršenja budžeta, važnija je rasprava o izvještaju o reviziji završnog računa, koji je Državna revizorska institucija podnijela Skupštini sredinom oktobra 2020 godine. Poslanici moraju raspravljati o ovom izvještaju, u skladu sa dosadašnjom praksom usvojiti preporuke DRI kao svoje zaključke i obavezati novu Vladu da ispravi propuste prethodne.

DRI je dala negativno mišljenje na način kojim se upravljalo budžetom u 2019. godini sa aspekta poštovanja zakona, uz skretanje pažnje u dijelu finansijske revizije. DRI je dala i 44 preporuke Vladi kako da popravi uočene probleme, što je dvostruko više nego u reviziji prethodnog završnog računa. Dobra praksa je da Skupština ove preporuke usvoji kao svoje zaključke, time jačajući njihovu obaveznost za vladu, uz dodatak obaveze o izvještavanju o sprovođenju.

Pozivamo Vladu da ponovo predloži usvajanje Zakona o završnom računu budžeta, a Skupštinu da u što skorijem roku, raspravi izvještaj o reviziji završnog računa i usvoji zaključke kojima će Vladu obavezati na ispravljanje krupnih sistemskih problema koje je DRI uočila.

Važan zaključak koji Skupština ovog puta mora usvojiti je vezan za kvalitet i strukturu akcionog plana za sprovođenje preporuka DRI. Prethodna Vlada je o ispunjenju preporuka DRI izvještavala površno i kroz formalistički napravljen akcioni plan, nastavljajući lošu tradiciju protiv koje smo pisali ranije. Potrebno je da nova Vlada pripremi akcioni plan za sprovođenje preporuka DRI koji će konačno imati jasne rokove za sprovođenje preporuka, definisane konkretne aktivnosti koje treba preduzeti, indikatore kojima će se mjeriti da li je nešto sprovedeno kao i precizno određene nosioce aktivnosti. Sastavni dio ovog plana, osim novih preporuka moraju biti i neispunjene preporuke iz prethodne godine (a njih je dvije trećine od ukupnog broja), koje se ne smiju zaboraviti.

Marko Sošić
istraživač javnih politka

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *