Važno je odbraniti slobodu na mrežama ali i povećati odgovornost

Pravo na slobodu izražavanja u demokratskim društvima neophodno je ograničiti samo kada za to postoji hitna potreba i to ograničavanje treba biti izuzetak. U Crnoj Gori ne postoji zakon koji se bavi društvenim mrežama, što ne znači da se građani ne sankcionišu, nekad opravdano, nekad neopravdano,  za djelovanje na internetu i ovim mrežama. Medijska pismenost mora biti jedan od prioriteta i neophodno je uključiti taj predmet i u osnovne škole.

To su neki od zaključaka panel diskusije „Sloboda izražavanja na internetu: Zajednički izazov za Crnu Goru i EU“, koju je Institut alternativa (IA) juče organizovao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“, podržan kroz program Evropa za građane i građanke.

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA, je tokom uvodnog izlaganja ukazao na to koliko je važno da govorimo o slobodi izražavanja na internetu, pogotovo u vrijeme kada smo na neki način primorani da neke svoje aktivnosti prebacimo u online prostor i budemo možda u većoj mjeri na internetu i društvenim mrežama, nego što bi to bio slučaj u nekim drugim okolnostima.

„Kreiranje i sprovođenje odgovarajućih politika za rješavanje izazova koje sa sobom nose društvene mreže postala je tema od transnacionalnog značaja“, kazao je Muk, dodajući da je cilj ovog projekta da ohrabrimo uključivanje mladih u diskusije o pitanjima koja na njih direktno ili indirektno utiču.

Muk je kazao i da je Institut altrenativa održao zatvoreni konsultativni sastanak sa mladima pod nazivom “Mladi online na temu dobrih i loših strana društvenih mreža, kao i potencijalnih rješenja za regulisanje ove oblasti, tokom kojeg su osvijetljene raznovrsne perspektive i pogledi na ova pitanja. Veoma je pohvalno što su mladi prepoznali obje strane ove teme: važnost slobode govora i širine i pluralizma koji mreže pružaju, ali sa druge strane i opasnosti od sajber nasilja, govora mržnje i širenja dezinformacija.

U ime učesnika, zaključke sa konsultativnog sastanka prenijeli su Lazar Vujačić i Milovan Marković. „Mladi smatraju da su društvene mreže dobre jer omogućavaju brz protok i dostupnost informacija i omogućavaju komunikaciju sa drugim ljudima“, kazao je Marković na panel diskusiji. Vujačić je naveo da su loše strane to što utiču na ljudsku psihu, stvaraju nerealne standarde kroz uticaj poznatih ličnosti, stvaraju zavisnosti, ali naglašavaju i da su mjesto gdje se brzo i lako šire neistine.

Mladi kao ideje za regulisanje oblasti društvenih mreža navode formiranje nekog nezavisnog ekspertskog tijela na nivou EU koje bi se bavilo ovim pitanjima, kao i da je neophodna sistemska edukacija o digitalnoj sferi, te da bi unapređenje medijske pismenosti dovelo do bezbjednijeg korišćenja društvenih mreža.

Siniša Gazivoda, advokat i ekspert za slobodu izražavanja, smatra da društvo nije dovoljno upoznato sa regulacijom online sfere budući da se o tome do sad nije puno pričalo.

„Mi nemamo zakon koji se bavi društvenim mrežama, ali imamo međunarodno pravni okvir koji je obavezujući. Kada kažemo pravo na slobodu izražavanja, to uključuje i govor na mrežama. Jedini zakon koji jednim dijelom reguliše slobodu izražavanja na internetu jeste novi Zakon o medijima koji po prvi put reguliše internet publikacije. Zakonom je predviđena obaveza medijskih portala da djeluju na komentare koji imaju nepoželjan sadržaj i slično“, kazao je Gazivoda, obrazlažući da su portali dužni da brišu komentare ispod objave na portalu ali ne i na društvenoj mreži.  Dodao je i da u slučaju da dođe do ukrštanja prava, odnosno da korišćenjem prava na slobodu izražavanja povređujemo nečije pravo na privatnost, potrebno je izbalansirati koje je pravo  u tom konkretnom slučaju pretežnije.

Marija Vesković iz Akcije za ljudska prava je predstavila nekoliko slučajeva gdje su građani procesuirani zbog objava na ličnim profilima na nekoj od društvenih mreža. „U ovim slučajevima građani su procesuriani na osnovu Krivičnog zakonika ili Zakona o javnom redu i miru. Neophodno je napomenuti da se radi o privatnim profilima i da u tom slučaju građani nemaju određeni stepen odgovornosti koju mogu imati, na primjer, novinari prilikom prenošenja vijesti“, kazala je Vesković, dodajući da „sloboda izražavanja građanima dozvoljava neprovjerene informacije, poluistine, glasine“.

„Svako procesuiranje građana zbog korišćenja slobode izražavanja nema posljedice samo za tu osobu, kroz kazne zatvora, zadržavanja, izricanje visokih kazni – već se ovim šalje poruka svim građanima da paze šta objavljuju na društvenim mrežama, pa ne možemo govoriti o demokratskom društvu u kojem se pojedinci osjećaju slobodno da komentarišu postupke visokih zvaničnika, da izražavaju konstruktivne i kritičke stavove“, zaključila je Vesković.

 Olivera Nikolić iz Instituta za medije Crne Gore je kazala da se lažne vijesti brže prenose nego istinite, jer su privlačnije. ”Imamo neadekvatan odgovor države na slobodu izražavanja na internetu i izostanak proaktivnijeg pristupa u vazi sa problemom dezinformacija. Pametna društva odavno prave strategije kako bi se što bolje bavila količinom informacija kojima smo izloženi na društvenim mrežama, razvijaju vještine kritičkog sagledavanja medijskog sadržaja i što boljeg upravljanja digitalnim sadržajima“, kazala je Nikolić. Ona je dodala i da je ovakva vrsta edukacije od najmlađeg uzrasta jako važna, naglašavajući da se zalažu da medijska pismenost bude predmet i u osnovnim školama što ranije, a ne samo u gimnazijama, kao što je trenutno slučaj.

Milana Bojović iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je kazala da oni prepoznaju veliku potrebu da se govori o slobodi izražavanja na internetu, ali i o zloupotrebi ovog prava kroz govor mržnje, uvredljiv govor i slično. „Svjesni smo problema, ali su nam u ovom momentu neophodna opipljiva rješenja kako ona ograničenja iz realnog svijeta prenijeti i na online prostor“, kazala je Bojović.

Milica Žugić iz organizacije Mladi info je kazala da još uvijek nije došlo do regulacije onoga što sa portala prenesemo na neku društvenu mrežu, te da je teško ispoštovati novinarsku etiku sa jedne strane, i sa druge strane pružiti informaciju i obezbijediti ljudima da kažu šta misle.

Dragana Jaćimović iz Instituta alternativa, koja je bila i moderatorka panela, kazala da je tokom diskusije o ovim temama potrebno uključiti što više aktera, budući da je ovo nešto što dotiče sve korisnike društvenih mreža nezavisno od njihovih godina ili pozicije u društvu, te da je važno da u obrazovanje bude uključeno i to kako da se ponašamo u digitalnoj sferi.

Snimak panel diskusije možete pogledati ovdje. 

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih”, koji sprovodimo sa ostalim partnerima iz TEN mreže, i zajedno sa Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Bronsilav Geremek fondacijom iz Varšave i Centrom za evropske politike (EPC) iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija kroz program Evropa za građane i građanke.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.