Uvod u privatizaciju inspekcijskog nadzora?

Institut alternativa preporučuje Vladi Crne Gore da povuče iz skupštinske procedure predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, vrati ga u formu nacrta i otvori stručnu javnu raspravu.

Predlog Zakona otvara put za privatizaciju u oblasti inspekcijskog nadzora, i to čini bez javnosti dostupne analize problema u funkcionisanju inspekcijskih službi.

Ukoliko Vlada ne želi da povuče predlog Zakona, poslanici u Skupštini Crne Gore bi trebali da posvete više pažnje ovom značajnom predlogu Zakona i amandmanski djeluju kako se država ne bi lišila jedne od naznačajnijih funkcija državne uprave.

Vlada i Skupština trebaju da nakon kvalitetne analize problema u funkcionisanju inspekcijskih službi utvrde zakonske mjere i praktične radnje za unaprijeđenje efikasnosti rada inspekcijskih službi.

Dosadašnja saznanja dostupna javnosti ukazuju da kroz jasniju raspodjelu i preciziranje nadležnosti inspekcija; utvrđivanje sistema nagrađivanja inspekcijskih službenika; snažnu borbu protiv korupcije u inspekcijskim službama i kvalitetnije definisanu komunikaciju i saradnju inspekcijskih službi na državnom i lokalnom nivou i sa drugim državnim organima i građanima moguće tražiti rješenja postojećih problema.

U skupštinskoj proceduri je predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave.

Saziv za drugu sjednicu drugog redovnog zasijedanja u 2009. godini za 14. oktobar 2009. godine predviđa kao šestu tačku dnevnog reda Predlog ovog Zakona. Važeći Zakon i inspekcijskom nadzoru je donijet 2003. godine

U obrazloženju predloga Zakona konstatuje se da „evidentan nedostatak stručnog kadra u organima uprave (državnim i lokalnim), za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora u pojedinim upravnim oblastima, a s druge strane, neophodnost efikasnog, ekonomičnog i zakonitog vršenja ovih poslova, uslovilo je da se u aktuelni Zakon o inspekcijskom nadzoru inkorporiraju rješenja koja se odnose na mogućnost obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, kroz institut prenošenja i povjeravanja poslova i od strane pravnih lica.”

Institut alternativa smatra da je ovakvoj konstataciji trebala da prethodi analiza problema organa državne uprave u vezi sa obezbjeđivajem stručnog kadra, njegovom obukom, nagrađivanjem, motivisanjem, i napredovanjem u službi.

Ukoliko je takva analiza rađena, ona je svakako trebala biti dostupna javnosti i priložena uz predlog Zakona, a još bolje da je ranije bila predmetom stručne javne rasprave o nacrtu ili predlogu izmjena i dopuna Zakona.

Pošto se navedeni problem konstatuje i u oblasti državne uprave i lokalne samouprave, zaključujemo kako preostaje da se inspekcijski poslovi povjere privatnim pravnim licima, uključujucći i privredna društva.

Nema čvrstih garancija da van organa državne uprave ima dovoljno ili više stručnih kadrova koji bi za istu ili nižu cijenu mogli profesionalno obavljati poslove inspekcijskog nadzora.

Pored toga, organi državne uprave će i dalje morati da obezbijede nadzor nad radom pravnih lica kojima su prenijeti odnosno povjereni poslovi inspkecijskog nadzora. Zakon o državnoj upravi je propisao da „Organ uprave kontroliše da li organi, u vršenju prenijetih, odnosno povjerenih poslova, postupaju u skladu sa zakonom, upozorava organ kada nađe da isti ne postupa u skladu sa zakonom i predlaže mjere koje organ treba da preduzme.«

Zakonom o državnoj upravi predviđeno je da » Pojedini poslovi državne uprave, u cilju njihovog efikasnijeg i ekonomičnijeg vršenja, prenose se zakonom na lokalnu samoupravu, odnosno propisom Vlade povjeravaju lokalnoj samoupravi, ustanovama i pravnim licima (u daljem tekstu: organi). Aktu o povjeravanju u smislu stava 1 ovog člana prethodi elaborat o opravdanosti koji sadrži naročito: 1) opravdanost povjeravanja poslova; 2) precizno određenje poslova koji se povjeravaju; 3) subjekt kome se poslovi povjeravaju; 4) stavove i mišljenja organa lokalne samouprave, ustanova i pravnih lica o mogućnostima i uslovima vršenja povjerenih poslova; 5) postojanje uslova u odnosu na organizaciona, kadrovska, tehnička, finansijska i materijalna pitanja; 6) način i uslove finansiranja vršenja povjerenih poslova.

Kako prenošenje odnosno povjeravanje poslova inspekcijskog nadzora zahtijeva finansiranje, tako ne stoji konstatacija sadržana u obrazloženju predloga Zakona po kojoj » Sprovodjenje ovog zakona ne zahtijeva obezbjedjivanje posebnih sredstava u Budžetu Crne Gore.”. Naprotiv, sredstva za obavljanje ovih poslova će se morati utvrditi u Budžetu Crne Gore.

Pitanje je u kojoj mjeri je ova odredba Zakona o državnoj upravi saglasna sa principima i duhom Zakona o javnim nabavkama, odnosno da li bi prilikom povjeravanja ovlašćenja privatnim pravnim licima, Vlada odnosno organ državne uprave, morao da u cilju zaštite konkurentnosti i poštovanja standarda javnih nabavki, raspiše tender za nabavku usluge vršenja inspekcijskog nadzora u određenoj oblasti.

Takođe se postavlja pitanje na koji način će biti riješeno pitanje izbjegavanja konflikta interesa u situaciji kada je pravno lice kojem su povjerena ovlašćenja i samo potencijalni subjekt inspekcijskog nadzora.

Institut alternativa smatra da su poslovi inspekcijskog nadzora, ako uopšte treba razmatrati mogucnost njihove »privatizacije«, svakako posljednja nadležnost organa državne i lokalne samouprave koje treba privatizovati.

Razumijemo da je cilj i smisao odredbi o povjeravanju i prenošenju poslova državne uprave imao za cilj decentralizaciju usluga u oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita i briga, a ne i inspekcijski nadzor.

Dok u praksi decentralizacija uopšte, pa i u oblastima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite ni u smislu finansiranja ni u smislu nadležnosti nije operacionalizovana, otvaranje mogućnosti za učešće privatnog sektora u vršenju inspekcijskih poslova može da dodatno uruši sistem državne uprave.

Nažalost, iz izvještaja sa Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu nije moguće dobiti više informacija o sadržaju i toku diskusije o predlogu Zakona, ali je izvjesno da poslanici nisu amandmanski djelovali na ovaj predlog zakona. Većinom glasova Zakona je podržan u ovom Odboru.

Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore daje pravo poslanicima da podnesu amandman najkasnije do završetka pretresa u načelu.

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2008 godinu konstatuje da: „Administrativni kapaciteti Tržišne inspekcije i drugih organa ovlašcenima za poslove tržišnog nadzora treba da se dalje razvijaju, zajedno sa koordinacijom i obostranom saradnjom između ovih organa. U tom kontekstu, jedan od koraka koje treba preduzeti je razvoj strategije za pracenje tržišta.” Zatim da „Administrativni kapaciteti Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja i njegovog odjeljenja za inspekcijske poslove još nijesu dovoljno snažni, a osnivanje agencije zadužene za zaštitu na radu treba da se ubrza.” Kao i da „Zakon o zaštiti prirode koji sadrži odredbe Direktive o staništima i divljim pticama usvojen je u junu 2008. godine. Potrebno je uložiti dodatne napore na podizanju nivoa svijesti u ovoj oblasti. Inspekcijske mjere i kazne još nijesu usvojene. Pripreme u ovoj oblasti su u ranoj fazi. Nivo usklađenosti se poboljšao, ali sprovođenje i primjena zakona još uvijek predstavljaju izazov. Takođe i da „Administrativni kapaciteti Ministarstva turizma i zaštite životne sredine su i dalje slabi. Potrebno je znacajno poboljšanje u koordinaciji tijela ukljucenih u zaštitu životne sredine, a posebno onih koja su ukljucena u inspekcijske aktivnosti. Osnivanje Agencije za zaštitu životne sredine je u toku. Nedostatak kapaciteta za sprovođenje zakona na lokalnom nivou i slaba koordinacija centralnih i lokalnih vlasti još uvijek ogranicavaju kapacitet za primjenu zakona” da bi kasnije konstatovano “Generalno, određeni napredak je ostvaren u vezi usklačivanja sa evropskim standardima. Ipak, potrebno je uložiti dalje napore, narocito u dijelu sprovođenja i primjene zakona. Posebnu pažnju treba obratiti na jacanje administrativnih kapaciteta i uspostavljanje efikasnih inspekcijskih službi.”

Nije nam poznato da je ideja sadržana u predlogu Zakona sugerisana u bilo kojem dokumentu domaćih ili inostranih autora, organizacija ili institucija.

Institut Alternativa peporučuje:

Vladi Crne Gore da povuče Zakona, vrati ga u formu nacrta i otvori stručnu javnu raspravu

Poslanicima u Skupštini Crne Gore da posvete punu pažnju ovom predlogu Zakona i amandmanski djeluju na ovaj Zakona kako bi se onemogućila privatizacija inspekcijskog nadzora na predloženi način

Vlada i Skupština trebaju da nakon kvalitetne analize i stručne javne rasprave o problemima u funkcionisanju inspekcijskih službi utvrde odgovarajuće zakonske mjere i praktične radnje za unaprijeđenje efikasnosti rada inspekcijskih službi

“Sl. list RCG”, br. 39/03

Član 82. Zakona o državnoj upravi

Izvještaj Odbora o razmatranju Predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/press_corner/key-documents/reports_nov_2008/montenegro_progress_report_en.pdf

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.