Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je danas javni poziv za obuku za “osposobljavanje za rad u Policiji” za 60 polaznika koji su završili srednju školu, koji se pripremaju za hitno zapošljavanje u Policiji uprkos svim strateškim dokumentima koje je usvojila Vlada.
Naime, Vladini dokumenti (Strategija razvoja Uprave policije, Akcioni plan za njeno sprovođenje i Analiza stanja, prijema, napredovanja, obrazovanja i obuke policijskih službenika) ukazuju na višak zaposlenih u Policiji kao i na potrebu da se ne zapošljavaju policajci sa nižim stepenom obrazovanja od Policijske akademije. U njima se precizno navodi da treba izmijeniti zakone i propisati da najniži stepen kvalifikacije obrazovanja bude Akademija a ne srednja škola.
MUP-ov poziv posebno iznenađuje imajući u vidu da je konkurs za polaznike Policijske akademije završen u julu, te da je stvarno postojala potreba Policije za ovih 60 novih službenika, oni su morali proći redovnu Policijsku akademiju umjesto ovog “hitnog kursa”. Ovim je Akademija u trajanju od dvije godine, 21 predmeta i 1475 časova obezvrijeđena i stavlja njene polaznike u isti rang sa polaznicima ove “obuke” koja će trajati 320 časova.
Javni poziv koji je raspisao MUP traje svega 8 dana što navodi na sumnju da je već odlučeno ko će biti polaznici, posebno imajući u vidu da recimo poslednji konkurs za Akademiju trajao 35 dana i bio propraćen markentinškim aktivnostima u cilju privlačenja najboljih kandidata, što sada očigledno nije cilj.
Dodatno, kandidati koji ne budu primljeni na obuku imaju pravo na žalbu u roku od 24h, o kojoj će Ministar unutrašnjih poslova takođe odlučiti u roku od 24h – što ponovo govori o hitnosti MUP-a da zaposli 60 srednjoškolaca, bez iskustva, bez poznavanja ljudskih prava a koji će primjenjivati policijska ovlašćenja prema građanima.
Policijska akademija je u periodu od 2006-2016. godine školovala 235 polaznika i uvijek se obraćala MUP-u/UP sa zahtjevom da odrede broj potrebnih kandidata za uspis na Akademiju za svaku školsku godinu. Akademija je obučila, recimo u 2015. i 2016, po 50 kandidata, dok će ih ove godine obučiti 40. Školovanje jednog polaznika Akademije košta državu 15,000 EURO. Tako da potreba za 60 novih, mimo ovih 40 koji će se redovno školovati zvuči krajnje sumnjivo. Da ne govorimo o tome da je 43 polaznika poslednje generacije Policijske akademije završilo upravo u julu ove godine i mogu biti zapošljeni, ukoliko su stvarno potrebni.
Biće zanimljivo vidjeti kada nakon ove obuke, bude raspisan javni oglas za zapošljavanje 60 policajaca/ki, da li će biti zapošljeni akademci koji su učili dvije godine, ili polaznici obuke koji su istu materiju učili tri mjeseca.
Konačno, direktor Policije je u svim svojim javnim istupima isticao da Policiji nedostaje iskusnog kadra sposobnog za rad na kompleksnim istragama organizovanog kriminala, a ne pozornika – koji su važni ali u ovom trenutku ne mogu da odgovore bezbjednosnim izazovima u našoj zemlji.
Prema zvaničnoj statistici, Crna Gora ima nisku stopu kriminaliteta a veoma visok broj zaposlenih policajaca. U Hrvatskoj u kojoj je stopa kriminaliteta 12 puta veća nego u CG, Sloveniji u kojoj je stopa kriminaliteta 8 puta veća nego u CG, broj policajaca na 100,000 stanovnika je 380, odnosno, 477, dok je u CG 677. Ali izgleda da ni to nije dovoljno, uprkos svim namjerama Vlade da racionalizuje javnu upravu i dođe do optimalnog broja zaposlenih, od državnog budžeta će živjeti još 60 građana.
Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika
