Transparentnost da bude brana zloupotrebama institucija u izborne svrhe

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Institut Alternativa (IA) i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) definisali su set informacija koje svaki organ javnog sektora treba da objavljuje proaktivno na svojim internet prezentacijama, i to na petnaestodnevnom nivou.

Cilj ove precizno fokusirane inicijative je da smanji prostor za potencijalne zloupotrebe organa javne vlasti u izborne svrhe, demonstriran i kroz aferu “Snimak”, kao i kroz brojne druge slučajeve zloupotreba na koje su ukazali nevladin sektor i nezavisni mediji. Dodatno, ovim bi se i otkrivanje takvih zloupotreba učinilo lakšim za zainteresovanu javnost, ali i povećao ukupni nivo transparentnosti institucija.

Tri nevladine organizacije su definisale preko 90 kategorija informacija koje institucije treba da, u redovnim intervalima, objavljuju na svojim internet prezentacijama. Te informacije su podijeljene u dvije grupe – opšte informacije o finansijama i radu koje sadrže 27 različitih kategorija podataka i skoro 60 kategorija dodatnih informacija koje su definisane posebno za svaku instituciju koja se može iskoristiti za uticaj na izborni proces ili druge vezane koruptivne radnje.

Podaci koje sve institucije treba proaktivno da objavljuju na svom sajtu uključuju: analitičke kartice sa informacijama o svim isplatama i primicima; putne naloge za zemlju i inostranstvo; sva rješenja i sve vrste ugovora o zapošljavanju ili angažovanju na neodređeno ili određeno vrijeme; sve podatke o isplaćenim otpremninama; sve relevantne podatke o javnim nabavkama; sve podatke o dodjeli svih vrsta pomoći pravnim i fizičkim licima; sve ugovore o kreditima, cesijama, hipotekama, fiducijama, sponzorstvima, donacijama i finansijskom lizingu; sve međunarodne projekte sa pratećom dokumentacijom; sve protokole, sporazume, ugovore i memorandume potpisane sa lokalnim samoupravama, NVO, privrednim subjektima i drugim organima; planove rada i finansijske izvještaje; spiskove funkcionera i zaposlenih sa iznosima zarada; sve finansijske uplate, dotacije i pomoći medijima; ali i mnoge druge podatke kroz koje se može utvrditi pokušaj direktnog ili indirektnog uticaja na slobodnu volju građana da biraju.

Pored podataka koje bi trebalo da objavljuju sve institucije, za još 17 grupa ili pojedinačnih institucija, koje su od posebne važnosti za obezbjeđivanje slobodnih i fer izbora, definisane su dodatne kategorije informacija koje se moraju objavljivati.

Tako, Ministarstvo finansija i lokalni sekretarijati koji se bave poslovima finansija treba da objavljuju izvode iz državnog odnosno lokalnog trezora i analitičke kartice budžetske rezerve. Dodatno, Ministarstvo finansija moralo bi da objavi i svu dokumentaciju o otpisu ili oslobađanju od poreskih i carinskih obaveza ili o odlaganju njihovih plaćanja; sve podatke o isplatama po osnovu restitucije; sve podatke o državnoj pomoći, izdatim garancijama i kratkoročnim pomoćima jedinica lokalne samouprave, podatke o unutrašnjim preusmjeravanjima budžeta, i sl.

Pored toga, Ministarstvo rada i socijalnog staranja moralo bi da objavljuje analitičke kartice koje sadrže podatke o iznosu i broju korisnika svih oblika socijalne pomoći, kao i podatke o vrstama i primaocima socijalne pomoći; zahtjeve i rješenja o dodjeli jednokratnih socijalnih naknada; ugovore za izgradnju objekata za stanovanje za socijalne slučajeve, kao i za objekte socijalne i zdravstvene zaštite sa pratećom dokumentacijom.

Ministarstvo unutrašnjih poslova moralo bi da objavljuje sve podatke o dodjeli crnogorskog državljanstva po posebnim uslovima uz kompletnu prateću dokumentaciju, uključujući obrazloženja odluka, a Ministarstvo poljoprivrede informacije o dodjeli subvencija i poljoprivrednih kredita, podatke o davanju pomoći opštinama i mjesnim zajednicama za izgradnju vodovoda, puteva i dr. kao i sve ugovore o kreditima koje je potpisalo Ministarstvo uljučujući IPARD like i Abu Dabi Fond.

Dodatne kategorije informacija koje trebaju da se objavljuju definisane su i za Vladu Crne Gore, Komisiju za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve, Ministarstvo prosvjete, Fond rada, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Investiciono razvojni fond, Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Direkcije javnih radova i Direkcije za saobraćaj, Ministarstvo pravde, Univerzitet Crne Gore i preduzeća u državnom i lokalnom vlasništvu.

Ovi zahtjevi nisu u sukobu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Neophodno je, u skladu sa nespornim interesom javnosti da zna, sve podatke objavljivati uz poštovanje odredbi ovog i Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni zakoni predviđaju procedure odgovarajućeg načina zaštite ličnih podatka koji su od značaja za privatnost i podatke koji su označeni stepenom tajnosti, uz objavljivanje osnovne informacije.

Pozivamo sve institucije, organe i druga pravna lica u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave da odmah donesu posebna podzakonska akta i da normiraju obavezu proaktivnog objavljivanja svih informacija koje mogu pokazati da li postoji i koji je obim uticaja javnih fondova i ovlašćenja na izborni proces i vezane koruptivne radnje.

Takođe, zahtijevamo od ovih institucija da podaci koji se odnose na tokove novca budu objavlljeni u mašinski čitljivom formatu, kako bi bila moguća njihova obrada. Dosadašnja praksa u kojoj su organi krupne budžetske baze podataka objavljivali u „zaključanim“ skeniranim dokumentima u PDF formatu, predstavljala je prepreku bilo kakvom analitičkom radu sa podacima, što je nedopustivo u situaciji kada se pokušavaju spriječiti zloupotrebe državnog novca za potrebe partijskih interesa i izbornih kampanja.

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Institut alternativa (IA)

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)

Preuzmite cjelokupnu listu zahtjeva za otvorenu upravu

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.