Na današnjoj sjednici Savjeta za reformu javne uprave ukazala sam na potrebu da se refomiše postupak zapošljavanja u javnoj upravi, uklone neopravdana ograničenja pristupa informacijama i definišu opipljive mjere optimizacije javne uprave.
– U odnosu na tačke diskusije koje su se odnosile na plan akcija u oblasti reforme javne uprave do 2021. godine i predložene mjere optimizacije, istakla sam potrebu da se predviđena izmjena Uredbe, koja reguliše testiranje kandidata za posao u državnim organima, izmijeni ne samo u dijelu uloge stručnih lica u komisijama, već i suštinskih aspekata vezanih za praktičnu provjeru i usmeni intervju, koji su podložni zloupotrebama, i za izradu izvještaja o provjeri sposobnosti, koji ne pružaju dovoljno podataka i obrazloženja o rezultatima testiranja.
Iako se planira izrada srednjoročnog programa rada Vlade, što je svakako neophodno, izvještaji o realizaciji aktuelnog programa rada Vlade još uvijek nijesu objavljeni. Insitut alternativa (IA) je međutim analizirao realizaciju tekućeg programa: čak 63% zakonskih prijedloga planiranih za prva tri kvartala ove godine još uvijek nije upućeno u skupštinsku proceduru.
IA podržava napore da se utvrdi jasna polazna osnova zaposlenih u javnom sektoru, kao preduslov efikasne optimizacije. U svrhu optimizacije, mi se zalažemo i da se institucionalizuje kontrola kvaliteta kadrovskog planiranja, jer je to glavni preduslov boljeg praćenja i korektivnog djelovanja u odnosu na primjenu ovog instituta koji je ključan za procjenu novih zapošljavanja i smanjenja broja zaposlenih na onim mjestima gdje prestaje potreba za određenim kadrom.
Sveobuhvatna funkcionalna analiza je svakako potreba naše javne uprave i podržavamo namjeru da se ona uradi. Međutim, u odnosu na aktuelne planove, nedostaju opipljivi pokazatelji do kojih funkcionalna analiza treba da dovede. Smatramo da bi na osnovu funkcionalnih analiza deset najbrojnijih javnopravnih organa u doglednom periodu trebalo da se smanji broj zaposlenih na onim mjestima gdje se pokaže da postoje tzv. “tehnološki viškovi”.
Podržavamo namjeru da se izmijeni Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Međutim, mislim da već u ovoj fazi planiranja reforme javne uprave treba postaviti neke jasnije pokazatelje, kao što su pojednostavljivanje strukture zarada kroz ukidanje nepotrebnih dodataka, uvezivanje varijabile i ocjenjivanja, ujednačavanje koeficijenata u odnosu na složenost poslova, ograničenje dodatnih naknada, preciziranje normi o naknadama po prestanku funkcije. Crna Gora je rekorder po trajanju ove naknade od godinu dana, a ne pravi se ni razlika o razlozima prestanka mandata i svojstvu obavljanja funkcije (vršilac dužnosti ili puni mandat). Takođe, da bi se obezbijedila ujednačenost, trebalo bi pratiti isplate varijabila po organima, s obzirom na to da smo mi primijetili neujednačnost i veliku arbitrarnost u tom dijelu.
–U odnosu na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama, smatramo da je dobro što će se raditi katalog organa vlasti i proširiti lista informacija sa obavezom proaktivnog objavljivanja. Ipak, ostajemo kod svih ranijih primjedbi sa javne rasprave koji nijesu ušli u inovirani nacrt zakona, naročito kod nedefinisanih pojmova poslovne tajne i zaštite konkurencije u kontekstu javnog sektora.
S tim u vezi je i naša ključna primjedba u odnosu na nacrt akcionog plana za primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, s obzirom na to da se tek krajem 2024. godine planira analiza o pravnom okviru ograničenja pristupa informacijama. Naša analiza “Poslovne tajne javnih preduzeća” je već pružila dovoljnu osnovu u ovom dijelu, a u okviru javne rasprave već smo ponudili kompromisno rješenje. Poslovna tajna, u duhu ovog zakona, eventualno može podrazumijevati isključivo informacije koje imaju komercijalnu vrijednost, sadrže neotkrivena znanja, izume, dostignuća (inovacije), koje nisu nastale u okviru pružanja određene javne usluge i koje se ne odnose na raspolaganje finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom, i za koje nije propisana obaveza proaktivnog objavljivanja u drugim posebnim zakonima.
–U odnosu na nacrt monitoring izvještaja o službeničkom sistemu na državnom i lokalnom nivou, pohvalna je sadržajnost podataka. Međutim, prepoznati problemi nisu našli adekvatan odraz u preporukama. Izvještaj nije prepoznao prilike za neprimjereni politički uticaj na službenike, koje su zadržane u zakonskom okviru. Samo posredno, kroz razloge žalbi, ukazuje se na nejasnu proceduru bodovanja usmenog intervjua i izvještavanje o njoj. Za nas je to najbitniji aspekt, jer direktno utiče na zapošljavanje na osnovu zasluga. Mislimo da su, samim tim što ne postoji pisani trag ni obrazloženje bodovanja usmenog intervjua, opravdane žalbe kandidata, koje, kako stoji u izvještaju, ukazuju da nema dokaza ni obrazloženja u vezi sa bodovanjem usmenog intervjua, te im je u konačnom sporan ukupan broj bodova i rang lista na osnovu koje se donosi odluka o izboru kandidata. Naknadnom razgovoru, koji se sprovodi sa kandidatima sa liste za izbor, nije posvećena pažnja, iako mi smatramo da obesmišljava provjeru sposobnosti.
Na sjednici sam podsjetila i na naše ranije reagovanje, o aktuelnim javnim pozivima za v.d. pozicije u pojedinim ministarstvima. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je raspisalo konkurse za v.d. pozicije u junu, koji još uvijek nijesu završeni. U međuvremenu je usvojen i kadrovski plan, što definitivno negira razloge hitnosti i upotrebljivosti ovih ad hoc konkursa, koji se nisu pokazali kao garancija transparentnosti, s ozbirom na pravnu nesigurnost ocjenivanja kandidata i nedostatak detaljnijih informacija o njima.
Milena Muk
Institut alternativa
