Prema podacima Svjetske banke, otprilike 70 odsto najvećih slučajeva korupcije između 1980. i 2010. uključivalo je anonimne kompanije, tj. kompanije koje se nisu mogle povezati sa stvarnim vlasnicima, koji su ubirale benefite od poslovanja i ultimativno držali kontrolu nad imovinom i prihodima kompanije. Upravo je to jedan od povoda da se na globalnom nivou počelo sve više pažnje posvećivati reformama u ovoj oblasti, i uvođenju registara stvarnih vlasnika (na engleskom „beneficial ownership“), kako bi se, umjesto nominalnih zastupnika, povećala transparentnost stvarne vlasničke strukture kompanija. Međunarodna inicijativa Partnerstvo za otvorenu upravu (Open Government Partnership – OGP) naročito se ističe među pokretačima promjena u ovoj oblasti. Od lansiranja ove inicijative u 2011. godini, jedna trećina nacionalnih članova OGP-a je preuzela 52 obaveze u vezi sa stvarnim vlasništvom.
U oktobru 2022. godine, Ministarstvo javne uprave utvrdilo je Nacrt nacionalnog akcionog plana za sprovođenje Inicijative partnerstvo za otvorenu upravu 2023-2024. godine. Institut alternativa je uzeo učešće u javnoj raspravi. Nacrt nije uključio temu stvarnog vlasništva, ali postoji veliki potencijal da se u narednom periodu ova oblast unaprijedi koristeći iskustvo OGP-a. Cilj nam je da kroz ovu analizu pružimo osvrt na status koncepta stvarnog vlasništva u Crnoj Gori i ukažemo na mogućnosti da se kroz OGP inicijativu unaprijedi njegova primjena.
