Korupcija u javnim institucijama je, iz perspektive građana, realnost crnogorskog društva. Preovlađujuća većina smatra da je zastupljena i u političkim i u drugim javnim institucijama dok manje od polovine navodi nevladine i međunarodne organizacije.
Imajući u vidu socijalnu poželjnost odgovora i pravne posljedice koje sa sobom može vući priznavanje učešća u korupciji, zabrinjavajuće je da u prosjeku svaki peti građanin otvoreno govori o tome da je u proteklih godinu dana dao poklon (22%), novac (15%) ili učinio uslugu (18%) javnom službeniku da bi riješio svoj problem.
Iako većina građana ne odobrava korupciju, manje od polovine (44%) nikada ne bi pristalo na ovakav vid razmjene.
Institucije koje bi trebalo da rješavaju ovaj problem građani uglavnom smatraju nedjelotvornim u tom pogledu – Agenciju za sprječavanje korupcije kao nedjelotvornu navodi 57% građana koji su upoznati sa njenim postojanjem, dok Specijalno državno tužilaštvo kao nedjelotvorno u rješavanju korupcije percipira njih 56%.
Takođe, mišljenje velikog broja građana je da ove institucije ne tretiraju sve javne službenike jednako i da veću zaštitu imaju oni koji pripadaju vladajućim partijama – ovaj podatak je posebno izražen kada je u pitanju procjena nepristrasnosti Specijalnog državnog tužilaštva – njih 53% smatra da povoljnije tretira javne službenike koji su u vladajućim partijama.
Treba dodati i da je rad Agencije nepoznanica za čak četvrtinu građana Crne Gore.
Istraživanje javnog mnjenja je za potrebe Instituta alternativa sprovela Agencija Ipsos. Projekat «Ka efikasnijoj borbi protiv korupcije» finansijski je podržala Ambasada Kraljevine Holandije.
