Nezvanični radni dokument Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 dodatno utemeljuje novi pristup u pregovorima Crne Gore za pristupanje EU, koji se sastoji u stavljanju naglaska na rezultate i proaktivniju ulogu institucija.
Institut alternativa je ranije pozvao Vladu da objavi ovaj dokument. Stoga pozdravljamo odluku Ministarstva evropskih poslova da, objavljivanjem ocjena o trenutnom stanju u pogavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), pruži doprinos transparentnosti pregovora sa Evropskom unijom.
Objavljivanje dokumenta je naročito važno imajući u vidu da će sljedeći redovni izvještaj o Crnoj Gori, koji pokriva sva poglavlja, biti objavljen tek na proljeće 2018. godine.
Ukoliko se ocjene sadržane u objavljenom radnom dokumentu stave u širi kontekt izvještavanja o Crnoj Gori, i uporede sa ocjenama iz prethodnih izvještaja Evropske komisije o zemlji, vidljiv je sadržajniji pristup kada su u pitanju reforme koje Crna Gora treba da sprovede.
“Proaktivnost” je naročito riječ koja sve češće nalazi mjesto u izvještajima Evropske komisije, i odražava pomjeranje fokusa sa izgradnje intitucija i zakonodavnih aktivnosti, koji su domininatnu ulogu imali u ranijim fazama EU integracije, na rezultate institucija i primjenu zakona u praksi.
Proaktivnija uloga nezavisnih institucija, čiji je proces izgradnje manje-više zaokružen, trebalo bi da se ostvaruje u sredini, u kojoj te iste institucije “imaju obezbijeđena neophodna sredstva, i zaštićene su od bilo kakvog uticaja i motivisane da u potpunosti primijenjuju svoja ovlašćenja” – objašnjeno je u dokumentu.
Proaktivnost se naročito zahtijeva od Agencije za sprječavanje korupcije, ali i od policije i tužilaštva u sprovođenju istraga.
Ove institucije su bile adresa za slične zahtjeve i u prethodnim izvještajima.
Još 2014. godine upozoreno je da tadašnje institucije za sprječavanje korupcije, u susret formiranju posebne Agencije, treba da budu ojačanje kako bi bile što proaktivnije.
Međutim, tri godine nakon ovog zahtjeva, ocjene o nedovoljnoj proaktivnosti Agencije za sprječavanje korupcije se ponavljaju.
“Agencija mora da djeluje nezavisno i pokaže proaktivan stav. Ključan je integritet njene uprave i osoblja”, piše u izvještaju.
Slično tome, u izvještaju iz 2015. godine, naglašeno je da je snažnija i proaktivnija saradnja neophodna između tada tek uspostavljenog Specijalnog tužilaštva i budućeg specijalnog policijskog odjeljenja, Centralne banke i drugih institucija nadležnih za poreze, sprječavanje pranja novca, i carinu.
Sudeći po ocjenama iz radnog dokumenta, ni u ovoj oblasti nema opipljivih pomaka.
“Sveobuhvatna obuka o konceptu policije vođene obavještajnim radom je sprovedena, uključujući i regionalni nivo, ali do sada nije rezultirala značajnim povećanjem proaktivnih istraga. Veliki broj istraga u slučajevima organizovanog kriminala još uvijek započinju po dojavama”, naglašeno je.
Po objavljivanju poslednjeg izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, Institut alternativa je pokazao da, od otvaranja pregovora 2012. godine, Crna Gora u poglavljima 23 i 24, ostvaruje najniži nivo napretka, od kojeg su lošije ocjene samo “nazadovanje” i “odustvo napretka”.
U nezvaničnom radnom dokumentu se takođe naglašava da uticaj zakonodavnih i institucionalnih reformi, uprkos određenim pomacima u oblasti suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekih oblika organizovanog kriminala, još uvijek nije u potpunosti vidljiv.
Bilans ostvarenih rezultata, koji zapravo služi kao ključni pokazatelj napretka, je takođe još uvijek “ograničen”.
Milena Milošević
Istraživačica javnih politika