Saradnja Državne revizorske institucije i Vrhovnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori

Saradnja Državne revizorske institucije i Vrhovnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori nije primjer prijeko potrebne pravovremene razmjene informacija i koordinisanih zajedničkih aktivnosti institucija. Uporno prebacivanje odgovornosti sa jedne institucije na drugu ne doprinosi unapređenju ove saradnje.

Državna revizorska institucija do sada nije pokrenula niti jednu krivičnu prijavu ili postupak za naknadu štete. Otuda je najveći teret odgovornosti za manjak uticaja rada i nalaza revizije upravo na samoj DRI. Ipak, Tužilaštvo ne smije da čeka da informacije iz zvaničnih izvještaja državnih institucija, najčešće, dobija od trećih lica kao što je do sada bio slučaj, već da po njima postupa redovno u skladu sa svojim nadležnostima. Takođe, opravdanje za pasivnost ove institucije ne može biti to što DRI ne podnosi krivične prijave, a što se u javnosti često ističe kao razlog, a posebno uzimajući u obzir da još uvijek najveći broj krivičnih prijava podnose građani. Preko 80% podnesenih krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu u 2015. godini je bilo od strane građana, fizičkih i pravnih lica. Dodatno, izvještaji DRI treba da brojnim akterima služe kao indikator, polazna osnova za sopstvene provjere i pokretanje eventualnih krivičnih prijava i drugih radnji. Stoga su nalazi DRI i dokazni materijal, ali i smjernica za dalje istrage.

Bitan ograničavajući faktor za bolje rezultate DRI i Tužilaštva su kapaciteti. I VDT i SDT trenutno rade sa manje od 50% kapaciteta, a procedure zapošljavanja su u toku. DRI, na drugoj strani, ni dvije godine od usvajanja novog akta o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji nije popunila mjesto rukovodioca odjeljenja za pravna pitanja, krivične i prekršajne prijave i antikorupciju, dok u ovom odjeljenju radi samo jedan službenik.

Javnost je nedovoljno informisana o aktivnostima Vrhovnog državnog tužilaštva po nalazima DRI. Novina je saopštenje o tri predmeta koji su formirani u Tužilaštvu na osnovu izvje- štaja o reviziji. Međutim, to još uvijek nije dovoljno. Bitno ograničenje je nepostojanje zakonske obaveze o izvještavanju od strane Tužilaštva po dostavljenom materijalu.

Iskustvo zemalja u regionu, kao i zemalja Evropske unije nudi širok spektar mehanizama i aktivnosti koje mogu unaprijediti saradnju DRI i Tužilaštva od posebnih sporazuma i okvira za saradnju, formiranja radnih timova, do redovnog pokretanja postupaka za utvrđivanje prekršajne i krivične odgovornosti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *