Glavni grad je odbio da Institutu alternativa dostavi informacije koje se tiču broja i vrijednosti sudskih sporova koji se vode protiv organa lokalne uprave, jer podatak kao takav – ne postoji.
Institut alternativa je tražio od Direkcije za imovinu Glavnog grada tražio da mu dostavi informacije o vrijednosti sporova predmeta u toku u kojima je Glavni grad jedna od strana u sporu, kao i broj sudskih sporova koji se vode protiv Glavnog grada. Ništa od navedenih informacija nismo dobili, jer, kako kažu, pristup informacijama podrazumijevao bi sačinjavanje nove informacije.
To praktično znači da Glavni grad ne vodi evidenciju o milionima koji se godišnje odliju po osnovu izgubljenih sudskih sporova. Ovo je posebno problematično jer službenici koji zastupaju interese Podgorice i gradskog budžeta u sudskim sporovima nemaju evidenciju pomoću koje bi se mogao steći uvid u podatke o sporovima u toku, brojevima i visini ceha, koji će za nečije greške platiti upravo građani.
Nepostojanje evidencije posebno treba da nas zabrine ukoliko znamo da je krajem 2015. godine vrijednost sporova, u kojima je tužen Glavni grad, a u kojima je nastupila apsolutna zastarjelost pravnog lijeka iznosila preko 5 miliona eura, kako navodi izvještaj o reviziji završnog računa budžeta Glavnog grada za 2015. godinu. Dakle, neko u upravi Glavnog grada je odgovoran zato što nije na vrijeme uložio određeni pravni lijek, čime bi se mogao smanjiti iznos koji, na kraju, plaćaju građani. Nismo dobili ni informaciju o tome kolika je na kraju 2017. godine bila vrijednost sporova u kojima je nastupila apsolutna zastarjelost ulaganja pravnog lijeka.
Ovih i sličnih informacija nema nigdje. Poseban izvještaj o radu Direkcije za imovinu ne postoji, već je nekoliko redova o radu ove jedinice dostupno u Izvještaju gradonačelnika, iz kojih se ne može ništa vidjeti o ovim sporovima.
S obzirom na to da ne postoji nikakva evidencija, nije moguće izvršiti analizu efikasnosti Direkcije i sporova koji se vode protiv Glavnog grada.
Institut alternativa je u dosadašnjem istraživanju od drugih opština dobijao evidencije koje, iako često šture i svedene na jednostavne tabele, mogu makar da svjedoče o tome koliko je novca određena lokalna samouprava izgubila.
Sličan problem uočili smo i na centralnom nivou u radu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kada smo u analizi ”Javne finansije i odgovornost uprave: Šta štiti Zaštitinik?” naveli da je uspostavljanje kvalitetnih evidencija osnovni preduslov za odgovornost u postupanju po tužbama protiv organa vlasti.
Istraživanje, koje će obuhvatiti postupanje više lokalnih samouprava po ovom osnovu, Institut alternativa sprovodi u okviru projekta ”Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!” uz podršku Evropske unije i Balkanskog fonda za demokratiju, zajedno sa nevladinim organizacijama Bonum, Novi horizont, Natura i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore.
Aleksandra Vavić
Istraživačica javnih politika
Napomena:
U reagovanju, Glavni grad je objasnio da se cifra od pet miliona vrijednosti sporova za koje je nastupila apsolutna zastarjelost zapravo odnosi apsolutne zastare potraživanja tužilaca. Institut alternativa je nakon reagovanja uočio taj propust.
