Uprkos upozorenjima da se odugovlačenjem sudskih postupaka umnožavaju i troškovi koje država plaća zbog grešaka, Zaštitnik imovinsko pravnih interesa ulaže čak i nedozvoljene revizije pred Vrhovnim sudom.
Prema odlukama Vrhovnog suda objavljenim u prvoj polovini 2016. godine, skoro 65% revizija uloženih od strane Zaštitnika imovinsko pravnih interesa na pravosnažne presude protiv institucija čije interesa zastupa, odbijeno je ili odbačeno kao nedozvoljeno od strane ovog suda.
Naime, od ukupno 94 revizije presuda koje je Zaštitnik uložio, skoro polovina od tog broja – njih 43 su odbijene kao neosnovane, dok je 11 revizija odbačeno kao nedozvoljeno.
Institut alternativa je do ovih podataka došao pretragom odluka o revizijama na pravosnažne odluke koje je uložila tužena strana – Zaštitnik, u ime države Crne Gore, objavljenih na sajtu Vrhovnog suda.
Podsjećamo, revizija je vanredni pravni lijek koji se može uložiti protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu. Zakon o parničnom postupku, koji uređuje revizije, navodi da revizija nije dozvoljena u imovinsko-pravnim sporovima ukoliko vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravosnažne presude ili predmeta spora koju je tužilac u tužbi naveo ne prelazi 10.000 eura. Uprkos ovoj jasnoj zakonskoj normi, službenici institucije koji štiti imovinsko-pravne interese Crne Gore, uložili su 11 takvih revizija.
Ukupno je usvojeno je 28 revizija, ili 35%, od čega je 15 predmeta je vraćeno na prvostepeni sud na ponovni postupak, dok su u ostalih 13 slučajeva presude nižih sudskih instanci preinačene.
Institut alternativa je istražio ovaj uzorak odluka u naporu da dodatno rasvijetli funkcionisanje institucije Zaštitnika, koje je izuzetno važno usljed već dijagnostifikovane niske odgovornosti organa javne uprave i visokog ceha, koji građani moraju da plate zbog toga.
Posljednji izvještaj Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, međutim, ne omogućava stvarni uvid u učinkovitost ove institucije: njegov najveći dio zauzimaju tabelarni prikazi sporova, bez dodatnih objašnjenja. Dodatno, godišnji izvještaji za 2012. i 2013. godinu nisu dostavljeni Vladi na razmatranje, što ne samo da predstavlja kršenje zakonske obaveze izvještavanja i ozbiljnu zamjerku transparentnosti, već poređenje učinka ove institucije po godinama čini gotovo nemogućim.
Podsjećamo da je nedavni izvještaj Državne revizorske institucije pokazao da je u periodu od 2012 – 2015. godine za troškove izvršenja sudskih presuda protiv države i njenih institucija isplaćeno preko 70 miliona eura, od čega je čak 30,25% potrošeno na sudske troškove, 11,20% na zatezne kamate i 4,76% na troškove izvršenja sudskih odluka.
Institut alternativa će, zajedno sa partnerima, nevladinim organizacijama Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Bonum, Natura i Novi Horizonti, u okviru projekta «Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!», koji sprovodimo uz podršku Evropske unije, dodatnu pažnju posvetiti pitanju odgovornosti u javnoj upravi.
Aleksandra VAVIĆ
Istraživačica javnih politika
