Prioriteti reforme policija u regionu su bolje upravljanje ljudskim resursima i saradnja sa drugim institucijama, ali i efikasnija borba protiv korupcije, poručeno je sa panel diskusije Instituta alternativa i POINTPULSE mreže.
Panel diskusija “Reforma policije u kontekstu EU integracija Zapadnog Balkana” je organizovana u okviru projekta “Puls integriteta i povjerenja u policiju na Zapadnom Balkanu – POINTPULSE“, koji finansira Evropska unija.
Ključni zaključak diskusije je da reforma policije podrazumijeva unapređenje njenog rada po mjeri građana.
Zemlje Zapadnog Balkana, uprkos specifičnosti koje se ogledaju u neujednačenom napretku u pregovorima sa Evropskom unijom, dijele brojne zajedničke probleme i izazove, od kojih se izdavajaju korupcija i preveliki politički uticaj na operativni rad policije.
Dina Bajramspahić, istraživačica u Institutu alternativa, predstavljajući iskustva Crne Gore, ukazala je na to da je naša zemlja, nakon pet godina pregovora i 24 otvorena poglavlja, dobar primjer da proces EU integracija ne treba ni potcjenjivati, ni precjenjivati.
Ona je dodala da je spoljnim akterima teško da prate pregovore, jer ključni izvještaji ostaju van domašaja javnosti.
Ključni prioriteti reformi policije treba da budu, smata ona, zapošljavanje i napredovanje zasnovano na zaslugama, a ne na političkom uticaju, i racionalizacija policije.
“Mi u Crnoj Gori imamo paradoks, da je policijska služba prekobrojna, a da, na drugoj strani, nedostaju kadrovi”, kazala je Bajramspahić, dodajući da je policija dugo bila tretirana kao socijalna služba za zbrinjavanje, što je ostavilo dugoročne posljedice na profesionalnost službe.
Andreja Bogdanovski, iz Analitike iz Skoplja, ukazao je na probleme u Makedoniji, koji su dijelom posljedica zastoja u pregovorima sa EU.
On je naglasio da su visoka očekivanja od EU integracija mit koji bi trebalo raspršiti.
“Proces evropskih integracija nije sveobuhvatan, jer neke sive zone ostaju izvan”, dodao je Bogdanovski, navodeći mjere tajnog nadzora kao primjer.
Bojan Elek, iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, osvrnuo se na reformu policije u Srbiji koja traje petnaest godina: “Cjelokupan proces reforme moze se opisati kao pregršt odličnih najava i ideja, koje se prilikom izvođenja pretvore u svoju suprotnost”.
Elek je naročito istakao da je incident u beogradskom kraju Savamala, kada policija nije intervenisala u slučaju rušenja objekata, pokazao da ne postoji nezavisnost policije i da je politički uticaj na operativni rad policije ogroman.
Sanjin Hamidičević, iz Centra za sigurnosne studije sa sjedištem u Sarajevu, naglasio je da je reforma policije u Bosni i Hercegovini inicrana uglavnom spolja, u poslijeratnom periodu.
Ono što je specifičnost ove zemlje je kompleksna organizacija uprave, pa samim tim i policijskih agencija, koja se negativno odražava na pokušaje reformi u ovoj oblasti.
Besjana Kuči, iz Instituta za demokratiju i medijaciju iz Tirane, ukazala je na potrebu proaktivnijeg pristupa jačanju integriteta policije.
Ona smatra da reforma policije ne može biti sprovedena izolovano od ostalih reformi, a kao jedan od dobrih rezultata reforme policije na Zapadnom Balkanu ističe jačanje regionalne saradnje.
“Dobar primjer je zajednički granični prelaz između Crne Gore i Albanije”, dodala je.
Plator Avdiu iz Kosovskog centra za sigurnosne studije, sa sjedištem u Prištini, kao jedan od ključnih izazova reforme policije navodi upravljanje ljudskim resursima, naročito u kontekstu nedavnog smanjenja budžetskih izdataka za ove svrhe.
Takođe, on je ukazao na nepovoljnu starosnu strukturu kosovske policije, zbog koje je Vlada usvojila program ranog penzionisanja za veliki broj službenika.
Avdiu je istakao i nepovoljno socijalnu politiku u odnosu na policijske službenike na Kosovu, koji nijesu adekvatno osigurani.
Tokom diskusije, koja je uslijedila, istaknuto je da je većina navedenih problema i izazova prepoznata strateškim dokumentima crnogorske vlade, u prvom redu, Strategijom razvoja policije za period 2016-2020. godine.
Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, napomenuo je da uprkos različitom napretku u EU integracijama, sve zemlje regiona dijele iste probleme kada je u pitanju postupanje policije u kruznim situacijama, što je potvrđeno i incidentima koji su pratili opozicione proteste u oktobru 2015. godine.
On je ukazao na potrebu jačanja spoljne i unutrašnje kontrole rada policije.
Mihal Kopčik, savjetnik u Ambasadi Slovačke Republike, istakao je da je socijalna zaštita policajaca jedan od ključnih elemenata reforme policije, koji je neopravdano izostao iz diskusije.
On, međutim, smatra da bi unapređenja socijalne politike prema policijacima trebalo da bude praćeno i strogim okvirom kažnjavanja.
Radovan Ljumović, rukovodilac Odjeljenja za analitiku, unapređenje rada i razvoj policije, saglasan je sa porukom panel diskusije da reforma policije mora da bude komplementarna sa ostalim reformama u društvu, jer, kako tvrdi, manjak odgovornosti je sistemski nedostatak.
Na događaju je poručeno da će studija sa sveobuhvatnom procjenom integriteta policije u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama obuhvaćenim POINTPULSE projektom, biti predstavljene do kraja godine.
Na linku ispod možete pogledati prilog TV Vijesti sa današnjeg događaja.
Prilog RTCG o diskusiji dostupan je ovdje:
