Institut alternativa organizovao je u srijedu, 10. decembra, interni sastanak posvećen sprovođenju Reformske agende 2024–2027 i Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je okupio predstavnike ključnih institucija zaduženih za realizaciju reformskih mjera, kao i predstavnike civilnog društva.
Na sastanku su učešće uzeli predstavnici civilnog društva i institucija koje koordiniraju sprovođenje Reformske agende. Cilj sastanka bio je da se predstave prioriteti i izazovi u sprovođenju reformskih koraka, te da se razmotre načini na koje reformski procesi mogu najefikasnije odgovoriti na potrebe građana i privrede. Učesnici su razgovarali i o mehanizmima praćenja sprovođenja Reformske agende, kao i o dinamici povlačenja sredstava dostupnih kroz Plan rasta za Crnu Goru. Crna Gora je do sada pripremila dva polugodišnja izvještaja o realizaciji ukupno 25 reformskih koraka, od kojih je Evropska komisija potvrdila sprovođenje 12. Na sastanku je istaknuto da je u toku priprema trećeg izvještaja, koji obuhvata 32 nova reformska koraka planirana za realizaciju do decembra 2025. godine, o kojima će se EK izvijestiti do sredine januara.

Žana Jovanović , načelnica u Direktoratu za upravljačku strukturu iz Ministarstva finansija, pojasnila je detalje vezane za finansijsko upravljanje, novac koji dobijamo ispunjavanjem reformskih koraka i način na koji Ministarstvo finansija priprema zahtjeve za uplatu. Bilo je riječi i o pripremi budžeta za narednu godinu i načinu na koji se sredstva potrebna za sprovođenje reformskih koraka planiraju u pojedinačnim finansijskim planovima budžetskih korisnika.
Bojan Vujović, generalni direktor Direktorata za koordinaciju finansijske podrške EU iz Ministarstva evropskih poslova, odgovarao je na pitanja u vezi sa izazovima u koordinaciji procesa sprovođenja Reformske agende, saradnjom sa predstavnicima Evropske komisije i načinu na koji se mijenja razumijevanje određenih reformskih koraka i aktivnosti koje je potrebno sprovesti u toku samog sprovođenja. Pomenuta je i praksa redovnih sastanaka predstavnika EK i Vlade u vezi sa usaglašavanjem razumijevanja trenutnog stanja u statusu reformskih koraka i određivanjem statusa sprovođenja.
Marko Sošić, istraživač javnih politika u Institutu alternativa, predstavio je nalaze i zapažanja u pogledu pojedinih reformskih mjera u sklopu istraživanja koje smo sproveli sa partnerima iz regiona, uz poseban fokus na oblasti u kojima je napredak sporiji ili gdje su potrebna dodatna pojašnjenja.
Tokom sastanka, formulisano je nekoliko prijedloga za dalji rad. U pogledu neophodnosti jačanja transparentnosti, zatraženo je objavljivanje zahtjeva za plaćanje koji priprema Ministarstvo finansija na osnovu materijala za polugodišnji izvještaj kao i objavljivanje komunikacionog plana za Reformsku agendu koji je Ministarstvo evropskih poslova već pripremilo. Neophodno je i razmotriti širenje Nadglednog odbora za Reformsku agendu zainteresovanim predstavnicima civilnog društva, mimo već imenovanih stalnih članova. U pogledu finansijske transparentnosti, preporučeno je da se razmisli o otvaranju posebnih budžetksih programa za finansiranje sprovođenje reformskih koraka, kako bi se lakše moglo pratiti planiranje i potrošnja sredstava za ovu namjenu. Posebno je naglašena potreba jačanja transparentosti komponente koja se odnosi na infrastrutkurne projekte – načina na koji se projekti biraju, pripremaju za apliciranje, kandiduju za WBIF i kako pratiti njihov status i finansiranje.
Sastanak predstavlja korak ka boljoj razmjeni informacija i otvorenosti prema građanima i civilnom društvu u pogledu sprovođenja Reformske agende i Plana rasta, s ciljem da reformski procesi donesu konkretne i mjerljive koristi građanima i privredi Crne Gore.
Fotografije sa sastanka dostupne su ovdje.
Sastanak je organizovan u okviru projekta „Monitor reforme i rasta Zapadnog Balkana“, koji Institut alternativa sprovodi sa regionalnim partnerima – Institutom za evropske politike iz Sjeverne Makedonije, Centrom za evropske politike iz Srbije, Vanjskopolitičkom inicijativom BH (BiH), Grupom za pravne i političke studije (Kosovo) i Institutom za demokratiju i medijaciju (Albanija). Projekat je podržala Evropska komisija, a u Crnoj Gori, kofinansira ga Vlada Crne Gore, preko Ministarstva Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.