Funkcioner DPS-a Zoran Jelić godinama je kršio zakon, jer je radio kao savjetnik u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) iako to nije mogao pošto je u isto vrijeme bio i poslanik vladajuće partije. ZZZCG vodila je njegova supruga Vukica. Prema zakonu o državnim službenicima i namještenicima državni službenik čini težu povredu radne obaveze ako politički djeluje. A Zoran Jelić ne samo da je djelovao politički, nego je bio jedan od najglasnijih poslanika vladajuće partije.
Ranije je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević, kojeg je opozicija po lex specialisu predložila na tu funkciju, iznio podatak da Jelić od sredine 2012. godine do 27. maja ove nije dolazio na posao, iako je uredno primao platu u ZZZCG. Milošević se nije bavio kršenjem zakona zbog političkog djelovanja savjetnika Zorana Jelića, ali je u julu ove godine protiv bračnog para Jelić podnio krivičnu prijavu zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog vršenja dužnosti. Milošević je rekao da je Zoran Jelić od januara do kraja maja koštao ZZZCG i državni budžet bruto 4.253 eura, a da se ni jednom nije upisao na posao, što rade ostali zaposleni.
Iako ne postoji pisani trag o Jelićevim dolascima i angažmanu u ZZZCG, on je dobijao i varijabilu, koje se prema propisima isplaćuju za poseban doprinos ili povećan obom posla. Prema podacima do kojih je došao CIN-CG, Jelić je varijabilu u iznosu od 250 eura neto primio od ZZZCG u decembru 2014. A u novembru 2015. godine isplaćena mu je varijabila od 150 eura. Jelić te iznose nije prijavio u imovinskim kartonima, iako ga na to obavezuje Zakon o sprečavaju sukoba interesa.
Zanimljivo za izuzetan radni doprinos, Jelić je nagrađivan i u Skupštini Crne Gore. Za svih 12 mjeseci prošle godine primio je, pored poslaničke plate, i varijabilu. Te prihode navodi u imovinskom kartonu.
Jelić je, podsjetimo, bio direktor ZZZCG do marta 2012. godine, kada je razriješen dužnosti na lični zahtjev. To mjesto naslijedila je njegova supruga Vukica. Ona je svog muža nešto duže od godinu nakon što je imenovana za direktoricu, a mjesec dana po usvajanju nove sistematizacije radnih mjesta, postavila za savjetnika.
Iz Rješenja o rasporedu od 25. jula 2013. godine, koji je potpisala Jelićeva supruga, ne vidi se sa kojeg mjesta je Zoran Jelić raspoređen na mjesto “samostalnog savjetnika za koordinaciju i praćenje procesa rada u Sektoru za razvoj ljudskih resursa”. Jelić je odbio da odgovori na pitanje CIN-CG koje je mjesto pokrivao u ZZZCG, od momenta kada je napustio poziciju direktoar ove ustanove do postavljanja za savjetnika.
Jelić je za vrijeme šefovanja u ZZZCG postao poznat po čuvenoj formuli za uspjeh vladajuće partije na izborima, koju je otvoreno promovisao na jednoj od sjednica DPS-a. “Jedan zaposleni – to su četiri glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo njima jedan glas, a nama povećali i tu je dio porodice. ‘Ajmo tom čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova četiri glasa za DPS”, poručio je Jelić.
Nadležne institucije, u prvom redu Upravna inspekcija pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za antikorupciju, nijesu preduzeli odgovarajuće mjere protiv Jelića zbog kršenja zakona. Nijesu reagovali ni prema njegovoj supruzi, koja je zbog konflikta interesa po zakonu morala tražiti izuzeće, kada je 2013. godine potpisala rješenje o rasporedu supruga Zorana u zvanje državnog službenika.
Direktor Agencije za antikorupciju Sreten Radonjić odgovorio je za CIN-CG da mu Zakon o sprečavaju korupcije „ne dozvoljava proizvoljno komentarisanje“ slučaj, te da ne može da odgovori da li je su Jelići bili u konfliktu interesa.
“Da bi Agencija mogla sa sigurnošću da utvrdi postojanje povrede zakona potrebno je da
raspolaže svim činjenicama, dokazima i dokumentacijom“ reako je Radonjić. On je i sugerisao novinarima CIN-CG da ukoliko posjeduju, dokaze mogu dostaviti Agenciji na provjeru i postupanje. Iz Agencije su indirektno poručili i da ih ne zanima to što je Zoran Jelić godinama paralelno radio kao poslanik i državni službenik, iako je to zabranjeno zakonom.“ Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisane su odredbe koje regulišu prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u državnim institucijama. Njihova neposredna primjena je na poslodavcu”, odgovorio je Radonjić.
Dakle, prema ovom tumačenju upravo je Jelićeva supruga, kao njegov poslodavac, trebalo da utvrdi da li je prekršen Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, kada je za savjetnika imenovala politički eksponirano lice.
Članica Savjeta Agencije za antikorupciju i izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović ocijenila je da slučaj bračnog para Jelić brutalan primjer privatizacije državne ustanove. Ćalovićeva je navela da je Vukica Jelić ranije morala da se obrati tadašnjoj Komisiji za sprječavanje sukoba interesa i traži mišljenje prilikom raspoređivanja njenog supruga u službeničko zvanje. Ona je kazala da Zakon o konfliktu interesa propisuje da se u bilo kom slučaju, gdje privatni interes može biti stavljen ispred javnog, treba obratiti Agenciji i tražiti mišljenje ili se sam izuzeti iz tog postupka.
“U jednom periodu gospodin Jelić je bio direktor, a gospođa Jelić službenica. Onda je gospođa Jelić postala direktorica, a gospodin Jelić službenik, a potom je gospodin Jelić kao bivši direktor savjetovao gospođu Jelić kao novu direktoricu. Sama komplikacija da se taj slučaj ispriča na taj način, pokazuje koliko je to očigledan konflikt interesa”, naglasila je.
Ćalovićeva je za CIN-CG istakla i da je cijeli slučaj dodatno upozoravajući, ako se ima u vidu da je Jelić poslanik u Skupštini, koja bi trebalo da vrši kontrolu izvršne vlasti, a konkretno ZZZCG.
“Jelić je bio i predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koji treba da vrši nadzor nad institucijom gdje je njegova supruga direktor, a on službenik”, istakla je.
Vukica Jelić nije željela da daje putem telefona izjave povodom kršenja zakona u ZZZCG, dok Zoran Jelić nije odgovorio na pitanja CIN-CG.
IA traži zabranu rada na dva kolosjeka
NVO Institut Alternativa ranije (IA) je apelovao na nadležne, u prvom redu Agenciju za antikorupciju i Upravnu inspekciju, da zaustave zloupotrebu zakona i rad na dva kolosjeka. Oni su komentarisali slučaj poslanika DPS-a Radovana Obradovića, koji je lani dobio otpremninu u iznosu od 15 000 eura, zato što je napustio radno mjesto savjetnika u Opštini Bijelo Polje. Pored toga njemu je i radni odnos u Opštini mirova. I to po osnovu Zakona o radu, koji se nije mogao odnositi na njega.
Iz IA su naglasili da se mirovanje radnog odnosa nije moglo odnositi na Obradovića, pošto je on bio savjetnik u Opštini, a prava državnih i lokalnih službenika uređena se posebnim zakonima. Riječ je o Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi, koji ne prepoznaju mirovanje radnog odnosa službenika iz razloga biranja na neku “državnu funkciju”.
“Logika koja se primjenjuje na zaposlene u privatnom ili nevladinom sektoru, ne može se primjenjivati na zaposlene u državnoj upravi i lokalnim upravama. Priroda posla i ovlašćenja javnih službenika stavljaju ih u naročito osjetljiv položaj, kako sa stanovišta politizacije, tako i sa stanovišta sukoba interesa”, kazali su iz IA.
Inspekcija ih nije kontrolisala
Iz Upravne inspekcije su odgovorili za CIN-CG da nijesu vršili nadzor u slučaju Jelić, te da mogu da daju samo načelan komentar. Potvrdili su, međutim, da članom 9 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano da je državni službenik dužan da se uzdržava od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja. Dodali su i da je članom 83 istog zakona precizirano da je izražavanje političkih uvjerenja u vršenju posla teža povreda radne obaveze.
Na pitanje da li je Vukica Jelić morala da traži izuzeće, kada je postavila supruga za savjetnika u ZZZCG, odgovorili su da poslove sukoba interesa utvrđuje Agencija za sprječavanje korupcije. “Podsjećamo, članom 134 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano je da o pravima i obavezama državnog službenika, odnosno namještenika odlučuje starješina državnog organa rješenjem”, piše u odgovoru.
CIN-CG pitao je Upravnu inspekciju i da li postoji pravni osnov za primanje varijabile u Skupštini i ZZZCG paralelno, ako se, prema propisima, varijabilni dio zarade isplaćuje za izuzetne rezultate u radu ili uslijed povećanog obima posla. Kazali su da je odgovor najbolje zatražiti od nadležne budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koja kontroliše primjenu Zakona o zaradama u javnom sektoru.
Autorka: Ana Komatina
Članak je originalno objavljen na internet stranici Centra za istraživačko novinarstvo.
Priču možete čitati i u posebnoj sekciji “Naša uprava” na internet portalu Vijesti.
Ovdje možete pročitati istraživačku priču i na albanskom jeziku.
Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Centar za istraživačko novinarstvo, Bonum, Natura i Novi horizont. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
